Ljeto je jedno od najradosnijih i najljepših razdoblja u vrtu: kako uvijek imamo mnogo posla, najbolje je da načinimo plan najvažnijih radova kako bismo sve stigli učiniti na vrijeme.
Za narednu vrtlarsku sezonu možemo spremiti sjeme omiljenih vrsta biljaka, a za sve vrste važno je da imaju dovoljno vode i hraniva te da ih štitimo od korova, bolesti i štetnika. U vrtu je važna i higijena: sve bolesne, trule i suhe ostatke (listove, grančice i plodove) trebamo pokupiti i baciti jer na njima može biti uzročnika bolesti. Korisno je preventivno prskanje biljaka jer se ljeti bolesti i štetnici vrlo brzo razmnožavaju i šire.
Drveće, grmovi, ruže i trajnice. Kod ukrasnoga bilja uklanjamo ocvale cvjetove, osim ako neke želimo sačuvati zbog sjemena. Biljke prihranjujemo, osobito ako cvatu ili trebaju cvjetati. Veće trajnice koje su ocvale možemo posve orezati samo ako im se nadzemni dio osušio.
Sezonsko cvijeće. Kako bi sve do mrazeva neumorno cvjetalo, jednogodišnje bilje uglavnom trebamo češće zalijevati i prihranjivati. Primjerice velike, bujne surfinije ljeti ćemo trebati prihranjivati dva do tri puta tjedno. Neke biljke koje rastu u posudama možda ćemo trebati presaditi u veće posude ili u postojeće dodati svježu, hranjivu zemlju. Dvogodišnje biljke sijemo potkraj proljeća i početkom ljeta, pa mlade biljke trebamo redovito zalijevati i prihranjivati, čistiti od korova i okopavati.
Ljetni uvjeti u vrtu
Moramo biti spremni na nepredvidive vremenske prilike jer nas mogu zadesiti vrućine, suše, jaki vjetar, kiša, tuča, poplava… U većini slučajeva možemo spriječiti ili ublažiti štetu. Tako primjerice mreže protiv tuče nisu skupe, a mogu posve zaštititi biljke. Visoke temperature i vrući vjetar jako isušuju tlo, pa najviše trpe biljke plitkoga korijena kao što su razne vrste sezonskoga cvijeća.
Na jako vrućim mjestima ugrožene biljke možemo lagano zasjeniti novinama ili kartonom, a poslužit će i suhi listovi i grane raznih biljaka iz vrta. Osobito dobro moramo pripaziti na sve biljke u posudama jer se one iznimno brzo isušuju, osobito na mjestima koja su okrenuta na jug.
Zalijevanje i prihrana
Zbog vrućine i suše, ljeti biljke trebamo mnogo više zalijevati nego inače. Zbog visokih temperatura i povremenoga nedostatka vode može doći do prestanka rasta biljaka te odbacivanja cvjetova i plodova. Na nedostatak vode najosjetljivije su posve mlade i tek izniknule biljčice koje i zbog kratkog nedostatka vode mogu odumrijeti. Trebamo pripaziti i na netom presađene biljke i presadnice povrća čiji se korijenov sustav nije dobro razvio i utvrdio.
Za zalijevanje je najprikladnija kišnica. Voda iz vodovoda sadrži klor koji češćim korištenjem šteti biljkama. Izravno zalijevanje vodom iz vodovoda ne preporučuje se i stoga što je hladna, a biljke i tlo su ugrijani. Ta temperaturna razlika biljkama stvara šok što se negativno odražava na rast i razvoj.
Prije korištenja vodu iz vodovoda ostavimo da odstoji; klor će ishlapjeti, a voda će se malo ugrijati. Biljke je najbolje zalijevati kad nisu ugrijane – rano ujutro ili pred večer. Najbolje je zalijevati ih uz sami korijen tako da ne močimo listove jer su toplina i vlaga pogoduju razvoju biljnih bolesti. Povremeno polijevanje po listovima preporučuje se u slučajevima suše i dugotrajno visokih temperatura.
Ne smijemo zaboraviti na prihranu biljaka jer one troše mnogo hraniva. Dušik potreban za rast listova i stabljika, a kalij i fosfor za cvjetove. Uglavnom primjenjujemo kompleksna gnojiva jer sadrže više važnih elemenata koji su potrebni za pravilan rast i razvoj biljaka. Tekuća ili kristalična gnojiva otapamo u vodi i tako zalijevamo biljke ili ih prihranjujemo putem lista (folijarno). Ona brzo djeluju, jer biljka odmah usvaja hraniva, osobito preko lista pa će vrlo brzo pomoći izgladnjelim i zakržljalim biljkama koje trebaju brzi oporavak. Granulirana gnojiva dodajemo u tlo i ona postupno otpuštaju hraniva.
Održavanje tla u vrtu
Biljke trebamo redovito okopavati jer se na tlu nakon kiše ili zalijevanja zbog vrućine jako brzo stvara pokorica koja pogoršava vodozračne odnose pa korijenje ne može dobro funkcionirati. Važno je i redovito uklanjati korov, a to ćemo najlakše učiniti kad je tlo vlažno. Maličiranje tla i biljaka ne sprječava samo razvoj korova već se umanjuje gubitak vode i zbijanje tla. Usto, polagana razgradnja organskih materijala pomalo obogaćuje tlo. Najbolji izbor su organski malčevi koje nastiremo oko biljaka ili po praznim gredicama: sijeno, slama, stelja i lišće. Ako nemamo dovoljno materijala ili želimo zaštititi pojedine biljke, poslužit će novine i karton. Kora drveta se sporije razgrađuje, a ima i ukrasnu ulogu pa se može koristiti u ukrasnome dijelu vrta. Tlo u vrtu povremeno možemo obogaćivati odležanim kompostom ili stajskim gnojem te ga dodavati pojedinim biljkama. Oni ne pružaju samo hraniva već poboljšavaju strukturu i aktivnost tla.
Što kad nećemo biti kod kuće?
Ljeto je uglavnom i doba godišnjih odmora pa moramo pripaziti da biljke u to vrijeme ne zanemarimo. Neke su vrste poput jednogodišnjeg cvijeća i povrća po pitanju zalijevanja, prihrane i njege osobito zahtjevne. Prije odmora trebamo obaviti sve najvažnije poslove i razmisliti kako ćemo pomoći biljkama dok nas nema kod kuće. Temeljito zalijevanje prije odlaska na put u većini slučajeva neće biti dovoljno.
Dok nas neće biti kod kuće, možda nam biljke mogu pregledavati i zalijevati susjedi, prijatelji ili rođaci. Druga mogućnost je da postavimo vrlo praktičan sustav automatskog navodnjavanja. U početku je to možda jedna veća investicija koja će se poslije pokazati kao vrlo praktično i racionalno rješenje jer se vrijeme navodnjavanja prilagođava postojećim vremenskim prilikama te potrebama biljaka za vodom.
Izvor: Gospodarski kalendar
