Većina europskih pasmina gusaka potječe od sive guske (Anser anser) koja se i danas često pari s domaćim guskama.
Mužjaci teže 2,70 do 4,20 kg, a ženke 2 do 3,90 kg. Mjereno od vrha kljuna, pa do kraja repa dugačke su 75 do 90 cm. Netom izvaljeni guščići su maslinastosmeđi.
Siva guska je gnjezdarica u Hrvatskoj, gdje se stalno gnijezdi samo na dvije lokacije: na Savi (Ribnjak Jelas kod Slavonskog broda) i na Dunavu (Kopački rit), gdje je prisutna najveća populacija od oko 100 parova. U Crvenoj knjizi ptica Republike Hrvatske (2013.) siva se guska nalazi u kategoriji osjetljive vrste (VU) s procijenjenih oko 170-200 gnijezdećih parova. Europska populacija danas se procjenjuje na više od 250 000 životinja. To nije dovelo samo do vrlo guste kolonizacije na tradicionalnim uzgojnim područjima, nego i do značajnog širenja uzgojnog područja, osobito u Njemačkoj i Nizozemskoj.
Tijekom sezone razmnožavanja siva guska živi u nizinskim močvarama obraslim trskom, poplavnim travnjacima, u blizini potoka, slanim močvarama, na travnatim cretovima, vrištinama, u stepama, polupustinjama, arktičkim tundrama, na slatkovodnim jezerima i ušćima rijeka obraslim trskom i šašem ili na izoliranim otocima. Izvan sezone razmnožavanja obitava na pašnjacima, u slatkovodnim i slanim močvarama, jezerima, ribnjacima, na strništima, kukuruzištima, krumpirištima i drugim poljoprivrednim zemljištima. Pojavljuje se od razine mora do 2300 m nadmorske visine.
Siva guska vrlo rado brsti travnatu vegetaciju, ali voli i uzimati hranu u vodi (alge, vodena leća). Aktivno traži podvodne biljke ili hranu u obalnom području. Sukladno njezinoj poglavito vegetarijanskoj prehrani u kombinaciji s nekim pužićima, gujavicama i drugim sitnim životinjicama, ona je vitka, lagana predstavnica gusaka. U zimskom razdoblju prehranjuje se ostacima žitarica na strništima, posebno tijekom noći, i korjenastim usjevima na oranicama (krumpir, mrkva, repa). Često se nalazi na pašnjacima s ovcama i kravama. Ponekad konzumira žir a u obalnom području morske cvjetnice (Zostera sp.).
Siva guska živi u čvrsto povezanim parovima (monogamna vrsta) koji se ne razdvajaju tijekom cijelog života. Na skrovitim i teško pristupačnim mjestima gradi plitko gnijezdo od biljnog materijala s udubljenjem koje je obloženo s paperjem. Gnijezdo se nalazi na tlu, u trščaku, u podnožju stabala, ispod grmlja, u zaštitnim šupljinama, na izoliranim šumovitim otocima na jezerima ili duž obale, kao i na plutajućoj vegetaciji na rijekama. Tipičan nasad sastoji se od 4 do 6, iznimno 9 do 12 prljavobijelih jaja (85×58 mm) na kojima sjedi samo ženka.
Mužjak za to vrijeme stražari nad gnijezdom iz neke veće udaljenosti, kao svojom prisutnošću ne bi odao mjesto leženja. Inkubacija traje 27 do 29 dana. Guščići su potrkušci i ubrzo nakon valjenja napuštaju gnijezdo. Oba roditelja skrbe o podmlatku koji se u dobi od 50 do 60 dana potpuno osamostaljuje. Siva guska spolno sazrijeva u dobi od 2 do 3 godine, ali obično je zrela nakon treće godine. Tijekom uzgojne sezone, od ožujka do travnja, imaju samo jedno leglo. Ako je nasad uništen zbog poplave ili napada grabežljivca, ne pristupaju drugom gniježđenju. Prosječan životni vijek iznosi 17 godina, premda su zabilježeni primjerci koji su doživjeli 70 godina.
Guske se mitare ljeti, krajem ili nakon glavnog razdoblja razmnožavanja i tada ne mogu letjeti oko mjesec dana. U tom razdoblju posebno su izložene opasnosti od grabežljivaca, pa biraju skrovita i sigurna staništa povezana s vodom. U mladunaca promjena perja započinje već u trećem tjednu života, kada pahuljasto perje (paperje) zamijeni konturno operjavanje i nastupi mladenačka operjalost. Tek kada podmladak bude spreman za let, odrasle životinje u cijelosti dobivaju svoje novo perje.
Jeste li znali ?
Glasanje je istovjetno domaćoj guski; u letu zvonko gakanje, a u ljutnji sikće. Njezin sluh je razvijen gotovo tako dobro kao i sluh šumske sove (Strix aluco). Premda ne posjeduje raznolikost mogućnosti sporazumijevanja glasanjem, ono je od odlučujućeg značenja za zajednički život ovih životinja. Komunikacija guščića s mamom guskom, te s braćom i sestrama započinje već nekoliko dana prije izvaljivanja, putem tri različita načina glasanja. Oni upamćene glasove nikada više ne zaboravljaju. Gusan se pojavljuje nakon što se guščići izvale iz jajeta i štiti obitelj od neprijateljskih napada.
Izvor: Gospodarski list
 koja se i danas često pari s domaćim guskama.){kind=link}