OPG Novak iz Zagreba koji se bavi niz godina ekološkom proizvodnjom povrća strpljivo čeka pismeni odgovor Ministarstva poljoprivrede, Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju odnosno Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), jer imaju nastalu štetu od olujnog nevremena koje je uništilo njihove plastenike 19. srpnja ove godine, a usred su provedbe projekta za koji je taman trebalo podnijeti Zahtjev za isplatu EU sredstava za navedene plastenike.
U međuvremenu nadaju se makar de minimis potporama Grada Zagreba kako bi sanirali barem dio nastalih šteta na novosagrađenim visokokvalitetnim plastenicima. Digli su kredit u iznosu od 130.000 eura, bili su pri kraju radova, a nevrijeme je napravilo ogromnu štetu. Rate kredita dolaze, a projekt još nije isplaćen dok su na kraju krajeva ostavljeni sami da popravljaju ogromnu štetu te se iz te situacije trebaju što hitnije izvući. Zasad pisani odgovor s jasnim smjernicama iz Ministarstva poljoprivrede odnosno APPRRR-a još nisu zaprimili.
Sve su izgradili sami
2014. godine supružnici Mateja i Neven Novak otvorili su i pokrenuli svoj OPG u Zagrebu, a dvije godine kasnije počeli su se baviti ozbiljnijom proizvodnjom voća i povrća, iako je Neven (39) po struci informatičar , a Mateja (32) studira medicinu.
–Bavimo se ovim poslom, izgradili smo ga od nule i živimo isključivo od njega zadnjih 7 godina. Ekološko smo gospodarstvo, naša proizvodnja je sva ekološka: proizvodimo na površini od oko 2 hektara , od toga je 8 000 m² sad ovim novim projektom u zaštićenom prostoru. Pretežito proizvodimo povrće i to 30 do 40 različitih kultura kroz cijelu godinu. Imamo i nešto voća tj. jagode, a od ove godine proizvodimo dinje i lubenice. Planiramo u budućnosti dio naše proizvodnje preusmjeriti i na voće jer se jako traži, pogotovo za djecu, za kašice i slično, rekla je uvodno Mateja.
Proizvodnja mora ići u zaštićeni prostor
Osim nas dvoje, tu je zaposleno još dvoje ljudi i po potrebi sezonci i naša obitelj koja nam u tome pomaže, ističe Matea. S obzirom na to da je njihova proizvodnja ekološka , od velike im je važnosti i imati što više proizvodnje u zaštićenom prostoru, pa su tako teškom mukom uspjeli dobiti i prošli natječaj za sufinanciranje i izgradnju plastenika.
–Prošli smo na dva natječaja, na mjeri 4.1.1. i na mjeri 6.1.1 i oba ta projekta su trenutno u provedbi. Kroz mjeru 4.1.1. planirana je bila izgradnja 10 plastenika dimenzija 6 x 6,62 m, a kroz mjeru 6.1.1. još dodatna 4 plastenika 6 x 6,62 m. Cijelu ovu godinu smo u provedbi tog projekta. Malo je ,,zaštekalo” zbog lošeg vremena , također smo čekali jako dugo odluku i zbog toga što se odužila i isporuka plastenika. U međuvremenu je bio potres, inflacija, cijene željeza su odletjele u nebo, pa nam je trošak projekta narastao do granice isplativosti, no svejedno smo išli u provedbu. Moramo staviti našu proizvodnju u zaštićeni prostor, jer tržište traži sve više, a mi to sa sadašnjim kapacitetima ne možemo podmiriti, naglasila je Matea.
Proizvodnja u zaštićenim prostorima je ključna
–Mi smo radili godinama na otvorenom, no kad na kraju sve podvučemo bolje da nismo radili, uštedjeli bismo si vremena i novaca. Ako nije tuča, onda je mraz, ako nije mraz onda je vjetar, ako nije vjetar onda su divlje životinje ili je suša ili sprži sunce ili su obilne kiše pa sve poplavi, dakle preriskantna je proizvodnja pod otvorenim nebom. To je u redu za hobi i male vrtove, ali nama je ključno da preživimo, kazala je Mateja.
Realizacija projekta
–Nakon što smo prošli na Mjeri, mi smo morali cijelu tu investiciju napraviti sami da bi nakon toga došla kontrola i ustvrdila da je sve u redu i tek onda dobijemo povrat uloženih sredstava. Mi smo cjelokupnu investiciju dobili preko Zagrebačke banke gdje su nam odobrili kredit kako bismo mogli financirati sve potrebno za provedbu. Kredit nam mjesečno iznosi oko 2 .000,00 eura i dogovorili smo relativno dobru kamatu te su nam omogućili poček od 6 mjeseci.
–Sad nam je kamata oko 5 %. Išli smo riskirati jer smo računali na povrat sredstava. Dali su nam iz ZABE vraćanje sredstva i ranije ako budemo u mogućnosti, a bez penala. Zadovoljni smo s uvjetima kredita. Natječaj je izašao na zimu 2021., a odluku smo dobili sljedeće godine. Potpisali smo Ugovor, čekali smo da se cijene iskorigiraju te da nam isporuče plastenike koje smo unaprijed platili.
Krenuli su s realizacijom projekta u jesen prošle godine i izgradili veći dio od te mjere 4.1.1. 10 plastenika. U trenutku nevremena 19. srpnja, 9 plastenika je bilo pod krovom, pod najlonom, dakle spremno, trebali su navući još jedan plastenik i posložiti navodnjavanje, staviti rasprskivače, predati Zahtjev za isplatu te dobiti povrat sredstava.
Šteta nastala u trenu
Nevrijeme je došlo 19. srpnja bez upozorenja.
–Taj dan smo pljevili, radili, nismo imali nikakvo upozorenje. Navodno je DHMZ izdao upozorenje sat vremena ranije, no naravno da ne gledamo prognozu svakih sat vremena. Možda smo mogli spriječiti toliku štetu da smo zatvorili plastenike, no sve je došlo skroz iznenadno. Od 9 plastenika vjetar je ovog prvog iščupao i premetnuo u zrak te ga prebacio preko drugog , trećeg i četvrtog (koji su pri tome oštećeni), potom je taj prvi plastenik sletio na peti i šesti, a ostali su ostali poharani, oštećeni i nagnuti, objašnjava Matea.
–Generalno šteta je velika, no nama je problem kako će Agencija za plaćanja u poljoprivredi (APPRRR) gledati na taj naš projekt. Dobili smo informaciju da saniramo štetu i onda bi oni nama priznali 90 % projekta , no međutim za to nama treba novaca i vremena, to je nama neprovedivo. U natječajnoj dokumentaciji za naš Projekt piše da projekt mora biti stavljen u funkciju, on je dakle bio već u upotrebi prije samog nevremena. Zapravo tih 9 plastenika je u trenutku nevremena bilo u potpuno funkcionalnoj proizvodnji, a 10– ti plastenik je bio spreman, samo je trebalo još navući foliju. U međuvremenu smo navukli foliju i na 10.-i plastenik i stavili ga u upotrebu. Tražimo da nam Agencija prizna cijeli projekt koji zaista i jesmo proveli, mislim da smo zakonski u pravu te da nećemo morati biti prisiljeni pravdu tražiti na sudu, smatra Matea.
Uvjet za mjeru 5.2.1.– proglašenje prirodne nepogode
Sve bi bilo jednostavnije da u poljoprivredi funkcionira osiguranje proizvodnje, no kao ni državna administracija, niti osiguravajuća društva ne rade na korist poljoprivrednika.
–Osiguranja za plastenike praktički nema, znači ne postoje, npr. Croatia osiguranje osigurava plastenike od udara groma, pada letjelice , požara i ekplozije. Ako se traže osiguranja za naše potrebe (tuča, nevrijeme) onda su to nekakve franšize (skupo platiš, ali malo dobiješ) ili to mora biti Komisija koja odobrava, te posebni uvjeti gradnje (betonski temelji i sl.). Problem je još u tome što ne postoje zakonski propisi o gradnji plastenika (debljina cijevi), mi one koje smo ugradili u naše plastenike, ugradili smo najveću debljinu cijevi što postoji na tržištu za tu namjenu, a problem je što ne postoje ni standardi za najlone, objašnjavaju Novakovi.
Postoji mjera 5.2.1. to je mjera za obnavljanje za obnavljanje narušenog poljoprivrednog potencijala, kad se nekome dogodi šteta više od 30 %. Ali uvjet za tu Mjeru je da mora na tom području biti proglašena prirodna nepogoda.
–Mi smo ovdje u Gradu Zagrebu koji ima status županije, a zakonski propisi kažu da na području županije moraju biti štete više od 20 % proračunskih prihoda za prošlu godinu, što se za Grad Zagreb u ovom slučaju nije moglo ustvrditi. Zagreb da bi proglašio vremensku nepogodu mora imati štetu nešto manju od 400 milijuna eura što je zapravo kod nas nemoguće. Nama u Zagrebu je slučaj da ako bi gotovo svi OPG-i bili sravnjeni sa zemljom ne bi bilo moguće proglasiti vremensku nepogodu, kažu Neven i Matea.
–Čim se nevrijeme dogodilo, mi smo javili u Agenciju za plaćanje (APPRRR), odmah su reagirali, pomoćnik ravnatelja Saša Bukovac je odmah poslao mail, odmah drugi dan je poslao izvanrednu kontrolu na teren, došla su 2 kontrolora, popisali su štetu na terenu, detaljno poslikali i popisali te tražili dokumentaciju i izjave i rekli su da će se javiti, priča nam Matea.
Do sada gotovo mjesec dana kasnije nisu dobili nikakav službeni odgovor od Agencije, no dobili su javni odgovor na emisiji Plodovi zemlje od Željke Gudelj Velage, ravnateljice Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju da bi im priznali 9 plastenika i to tek nakon sanacije štete na njima.
–Nakon toga sam uputila Agenciji za plaćanja dopis na e-mail u kojem sam uputila Zahtjev s obrazloženjem zašto smatram da bismo trebali dobiti sve isplaćeno, kako je prvotno bilo planirano prije samog nevremena 19. srpnja o.g. odnosno nastale štete na Projektu, konkretno plastenicima na našem OPG-u. Objavila sam članak na facebooku na kojem sam tagirala gospodina tajnika u Ministarstvu poljoprivrede, Tugomira Majdaka koji nam se javio i posjetio nas te smo razgovarali o problemima koji muče zagrebačke poljoprivrednike vezano uz mjeru 5.2.1. Zaključak sastanka jest da je Grad taj koji treba tražiti i pregovarati izmjene uvjeta za svoje poljoprivrednike, te je to nešto čime se imamo namjeru u budućnosti pozabaviti.
–U budućnosti ćemo morati otvoriti neka pitanja prema Ministarstvu poljoprivrede, no trenutno s punom vjerom gledamo u ovo naše rješenje trenutne vrlo nezavidne situacije i nadamo se da će brzo odreagirati i pomoći nam da nastavimo raditi i dalje jer ovaj posao volimo, uložili smo sve naše potencijale i vrijeme i do sada smo u našem poslu i proizvodnji bili uspješni. Želimo i dalje nastaviti te da naši kupci i dalje budu zadovoljni te dati još više a pogotovo vezano za potrošnju za jedan širi asortiman voćnih vrsta, naglasila je Mateja.
–Vremenski uvjeti su sve nepovoljniji, nitko ne zna kad bi se ovako nešto moglo ponoviti, a sramotno je da su zagrebački poljoprivrednici ostavljeni na cjedilu na ovakav način. Javili smo se i u gradski Ured za poljoprivredu grada Zagreba gdje su nas uputili na de minismis potpore/natječaj koje su trenutno u e-savjetovanju od kojih bismo mogli dobiti sredstva za saniranje štete nastale od nevremena. Vrlo su brzo reagirali, ali potpore su male, no pomogle bi nam da saniramo dio štete jer smo trenutno bez sredstava za bilo kakvo ulaganje, ističe Matea.
