Dana 5. srpnja 2023. Europska komisija objavila je svoj prijedlog za deregulaciju novih GMO-a (NGT). To znači ukidanje procjene rizika, zahtjeva sljedivosti, označavanja GMO-a, praćenja i odgovornosti ako nešto pođe po zlu. Odustajanje od uzgoja za zemlje koje ne žele uzgajati GMO-e odobrene na razini EU također bi se ukinulo, kao i trenutni zahtjev za sve one koji razvijaju nove GMO-e da osiguraju metode otkrivanja koje omogućuju sljedivost GMO-a u cijelom prehrambenom lancu.

Kao što je istaknula francuska istraživačka skupina Inf’OGM, potez Komisije u biti se odnosi na promjenu definicije GMO-a tako da se većina sadašnjih GMO-a više neće smatrati takvima.

Široko protivljenje novom prijedlogu Komisije

Ambicija Europske komisije je da gotovo nema definiranih biljaka kao GMO u Europi u narednim desetljećima (i stoga podložni procjeni rizika, autorizaciji, označavanju i sljedivosti). Prijedlog Komisije široko su osudile skupine civilnog društva, industrijska udruženja, određeni političari i znanstvene organizacije.

Ostaje za vidjeti hoće li ovo široko protivljenje biti dovoljno da porazi prijedlog usprkos moći lobiranja GMO industrije i naivnoj vjeri nekih političara u obećanja industrije.

Dugotrajna kampanja velikih korporacija učinila je svoje

Komentirajući prijedlog, Mute Schimpf iz Friends of the Earth Europe je istaknula:

Europska komisija je odlučila popustiti pred dugotrajnom kampanjom velikih korporacija umjesto da zaštiti prava građana. Užasno je vidjeti da Komisija zapravo kaže da agrobiznis ne treba snositi rizike puštanja netestiranih novih GMO-a na naša polja i tanjure, ali potrošači, poljoprivrednici i priroda moraju.

Greenpeaceova aktivistica za GMO kampanju EU-a Eva Corral rekla je:

Bilo da se radi o igračkama ili kremama za lice, svaki proizvod na tržištu mora biti testiran na sigurnost – zašto bi postojalo izuzeće za GMO-e koji završe na našim poljima ili u našim tanjurima? Biotehnološke tvrtke već dugo smatraju ove sigurnosne postupke nepotrebnom smetnjom i razočaravajuće je vidjeti da se Komisija slaže s njima.

Jedna od vodećih udruga za borbu protiv korupcije u Europskoj uniji – Corporate Europe Observatory (CEO) istaknula je da „potrošači neće znati jedu li nove GMO-e, koji su k tome netestirani. Novi GMO-i nisu dopušteni u ekološkoj poljoprivredi, ali nisu predviđene nikakve mjere koje bi omogućile poljoprivrednicima i uzgajivačima bez GM-a i organskih uzgoja da zadrže svoja polja bez GMO-a.

U priopćenju stoji da će korporacije koje već dominiraju patentnim fondom za te tehnologije moći ući na tržište EU s neoznačenim GMO-ima koje se ne može pratiti, ali patentiranim, što će dodatno povećati njihovu kontrolu nad poljoprivrednicima i proizvodnjom hrane u Europi.

Patentna šikara

Problem patenata na sjemenu istaknula je i Biodinamička federacija Demeter International, navodeći da bi deregulacija ugrozila prava poljoprivrednika na sjeme kao i rad malih i srednjih uzgajivača te smanjila raznolikost sjemena:

Suprotno konvencionalnom uzgoju biljaka, procesi i proizvodi novih genomskih tehnika (NGT) mogu se patentirati prema zakonu EU. Izuzimanje novog GM sjemena iz GMO propisa EU-a stoga bi rezultiralo poplavom patentiranog sjemena na tržištu. Za većinu poljoprivrednika i uzgajivača snalaženje kroz ovu ‘patentnu šikaru’ bit će veliki izazov uz povećanje monopola industrije sjemena.

Friends of the Earth Europe pozvali su europske ministre okoliša i potrošača, kao i članove Europskog parlamenta, da odbiju prijedlog Komisije. Vijeće EU-a i Europski parlament imat će priliku iznijeti svoje mišljenje o konačnom zakonu u narednim mjesecima.

Budući da Europski parlament ima tradiciju dosljednog suprotstavljanja uvođenju GMO-a na europska polja i tanjure građana EU, pred Europskom komisijom je težak zadatak nametanja GMO-a građanima EU.

Njemačka i Austrija želi stroge propise za GMO

U prilog ovoj tezi idu i izjave njemačkih i austrijskih ministara koji kažu da je prijedlog Komisije neprihvatljiv. Njemačka ministrica okoliša Steffi Lemke u svojoj izjavi za medije kaže:

Interesi potrošača moraju biti zaštićeni. Imaju pravo znati što kupuju i što konzumiraju – a to moraju znati prepoznati i na polici s hranom u supermarketu. Zato je obvezno označavanje genetički modificiranih biljaka i proizvoda od njih ključno, jer je to jedini način da se ljudima omogući sloboda izbora pri kupnji hrane. U sadašnjem obliku, prijedlog Europske komisije omogućuje da se velike količine genetički modificiranih biljaka unesu na polja i naposlijetku u supermarkete bez prethodne procjene rizika i označavanja za potrošače, što je pogrešno.

Austrijski ministri okoliša i poljoprivrede nazvali su prijedlog Komisije „neprihvatljivim“ i rekli da se Austrija pozicionirala kao „pionir u organskoj poljoprivredi bez GMO-a“ i da vlada želi stroge propise za nove GMO-e, dodajući:

Prijedlog Komisije predstavlja opasnost za austrijski način poljoprivrede i također oduzima potrošačima slobodu izbora. Mi to nećemo dopustiti, pa ćemo u Bruxellesu učiniti sve da i dalje vrijede stroga pravila za genetički modificirane biljke i hranu. I Mađarska se nastavlja zalagati za poljoprivredu bez GMO-a.

Mađarska vlada izrazila je svoje snažno protivljenje prijedlogu Komisije, rekavši:

Ne podržavamo nijednu inicijativu koja bi omogućila stavljanje ovih [novih GM] proizvoda na tržište Europske unije bez odgovarajuće procjene rizika za zdravlje i okoliš. Naša primarna briga je ojačati i održati opskrbu hranom i sigurnost hrane te zaštititi interese tradicionalnih, posebice organskih poljoprivrednika. Iz tog razloga, jamstva moraju biti uključena u uredbu kako bi se osiguralo da su NGT proizvodi pravilno označeni, nadzirani i isključeni iz ekološkog uzgoja. Slično tome, sloboda izbora potrošača može biti zajamčena samo ako se zadrži obvezno označavanje, zbog čega ne smijemo dopustiti da se proizvodi stvoreni korištenjem novih tehnika genetičkog inženjeringa stavljaju na tržište bez ikakvog prethodnog testiranja i odobrenja.

Korak unatrag za bilo kakvu održivost

U međuvremenu, europarlamentarka Anja Hazekamp upozorava da Green Deal nastoji smanjiti upotrebu pesticida, a oni koji razvijaju GM usjeve također su proizvođači pesticida.

U članku pod nazivom Dopuštanje genetički modificiranih usjeva smrtni je udarac održivoj poljoprivredi, gospođa Hazekamp prisjeća se propalih obećanja prve generacije GM usjeva te naglašava da nijedno od obećanja danih za drugu generaciju GM usjeva nije potkrijepljeno, ni znanstveno ni u praksi. Zahtijeva poštivanje načela opreza, nastavak procjena rizika te očuvanje transparentnosti i slobode izbora za poljoprivrednike, prerađivače i potrošače.

Prijedlog Komisije bi mogao značiti kraj uzgoja biljaka bez GMO-a, upozoravaju proizvođači organskog sjemena koji smatraju da bi prijedlog Komisije mogao označiti kraj uzgoja i proizvodnje sjemena bez GMO-a. Jan Plagge iz najveće organizacije organske industrije IFOAM Organics Europe rekao je: Izuzimanje određenih NGT-a iz procjene rizika, sljedivosti i označavanja, korak je unatrag za biološku sigurnost i informiranje potrošača i malo je vjerojatno da će donijeti bilo kakvu korist za održivost. Umjesto toga, ovaj prijedlog je golemi akcelerator za unosan poslovni model biotehnološke i kemijske industrije. Pozvao je Vijeće i Parlament da barem održe sljedivost novih GMO-a (NGT) „cijelim proizvodnim lancem“ kao pravnu osnovu za mjere kojima se osigurava koegzistencija i informiranje potrošača.

Stari domaći kukuruz

Osim nevladinih udruga, kritikama Komisijinog prijedloga pridružili su se i znanstvenici. Tako je Europska mreža znanstvenika za društvenu i ekološku odgovornost (ENSSER) objavila analizu u kojoj stoji da je prijedlog Komisije „znanstveno neprihvatljiv, uklanja odredbe načela predostrožnosti i ugrožava javnost i okoliš“. Izvješće zaključuje:

Nove tehnologije genetičke modifikacije (i njihove primjene) koje godinama nisu isprobavane i testirane, uključujući u stvarnim terenskim uvjetima tijekom godina i sustavno procjenjivane u pogledu njihovih utjecaja na zdravlje i okoliš, po definiciji ne bi trebale biti izuzete, već strogo regulirane i nadzirane. Ozbiljna zlouporaba i nenamjerna zlouporaba metode CRISPR/Cas, koji je jednostavan za korištenje i jeftin za svakog laika, vjerojatno će uslijediti iz ove deregulacije.

Istraživačka udruga Testbiotech objavila je izvješće u kojem navodi da “ne vidi mogućnost izuzimanja određenih skupina NGT-a od obvezne procjene rizika. Testbiotech objašnjava da se “u većini slučajeva NGT koriste za postizanje genomskih promjena koje nadilaze ono što je poznato iz konvencionalnog uzgoja, čak i bez umetanja dodatnih gena. Detaljna analiza i procjena molekularnog rizika su stoga potrebni u svakom pojedinom slučaju kako bi se identificirale razlike i sličnosti između NGT-a i konvencionalnog uzgoja prije nego što se mogu izvući bilo kakvi zaključci. Iako je moguće genskim škarama ciljati na određeno mjesto u genomu, nije moguće dovoljno predvidjeti ili kontrolirati rezultat ovih intervencija bilo u genomu, biljkama ili okolišu. Stoga procjena rizika ne bi trebala biti ograničena na namjeravane učinke konačnih proizvoda, već mora uključivati neželjene učinke uzrokovane procesima.

                                                                                                          (nastavlja se)

Prethodni članakNepoznati uzrok sušenja divlje vinove loze
Sljedeći članakJe li gore orkansko nevrijeme ili državna administracija?
dr. sc. Ivica Kelam
Doc. dr. sc. Ivica Kelam, Docent na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti i voditelj Centra za integrativnu bioetiku Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Uža specijalnost etički aspekti biotehnologije, međunarodnih trgovinskih ugovora i zaštite okoliša. Doc dr. sc. Ivica Kelam rođen je 13. ožujka 1976. u Vinkovcima. Osnovnu školu završio je u Otoku, a gimnaziju u Zagrebu. Diplomirao je 1999. godine na Teologiju u Đakovu, te stekao zvanje diplomiranog teologa. Poslijediplomski doktorski studij filozofije upisuje 2011. godine, a 9. svibnja 2014. obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom »Genetički modificirani usjevi kao bioetički problem« te stekao akademski stupanj doktor znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje filozofije, grana filozofijska bioetika. Trenutno je zaposlen na mjestu docenta na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te je voditelj Centra za integrativnu bioetiku Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Sudjelovao je na dvadesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija, te je objavio knjigu Genetički modificirani usjevi kao bioetički problem i desetak znanstvenih radova. Održao je više javnih tribina u Osijeku, Zagrebu, Slavonskom Brodu o etičkim aspektima biotehnologije. Gostovao je kao stručnjak za etička pitanja na području biotehnologije u više televizijskih emisija na nacionalnim i lokalnim TV postajama. U više navrata gostovao je u obrazovnim emisijama Hrvatskog radija. U tiskanim medijima je dao više intervjua u kojima je govorio o etičkim aspektima i potencijalnim opasnostima tehnologije genetičkog modificiranja. U fokusu znanstvenog istraživanja su mu etički prijepori oko GMO-a, međunarodnih trgovinskih ugovora, zaštite okoliša, upotrebe bespilotnih letjelica u borbi protiv terorizma.