Konzervacijska poljoprivreda je trend koji nije u potpunosti svima jasan. Motivacija za primjenu metoda konzervacijskih praksi je različita od poljoprivrednika do poljoprivrednika. Ostvarenje dodatnih potpora za eko sheme probudilo je interes brojnih poljodjelaca za pristup obradi tla bez oranja.
Intervencija 78.01. Potpora prenošenju znanja od 2023. godine omogućuje poljoprivrednicima besplatne edukacije putem tečaja, webinara, studijskih posjeta, strukovnog osposobljavanja i demonstracijskih aktivnosti. U dosadašnjoj provedbi Intervencije, demonstracijske aktivnosti su pridobile najveću pažnju poljoprivrednika. Praktičnim primjerima uz stručno vođenje pokazuju se inovativne prakse na terenu. Učenje se bazira na razmjeni znanja, iskustva i stavova.
Konzervacijska poljoprivreda kroz demonstracijske aktivnosti
Tumačenje metoda konzervacijske poljoprivrede je raznoliko. Prema pravilniku konzervacijska poljoprivreda predstavlja suvremeni koncept poljoprivredne biljne proizvodnje koji ima za cilj ostvarivanje visoke i održive razine proizvodnje uz očuvanje prirodnih resursa i ostvarivanje prihvatljive dobiti, a temelji se na tri međuovisna principa: minimalnom setu zahvata obrade tla, permanentnoj pokrivenosti proizvodne površine biljkama ili biljnim ostatcima i pravilnoj izmjeni usjeva (plodoredu). Drugim riječima, tlo se ne smije prevrtati/orati. Ostalo je dopušteno, ili opet ne?
Tijekom posljednja dva mjeseca organizirano je ukupno pet demonstracijskih aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave konzervacijskom poljoprivredom, neka dulje od deset godina. Svaki domaćin demonstracijske aktivnosti imao je zanimljivu priču i bogato iskustvo bavljenja poljoprivredom uz praćenje modernih trendova. Na svakom događaju tražilo se mjesto više. Sudjelovalo je ukupno više od stotinjak poljoprivrednika iz sedam županija Sjeverozapadne Hrvatske. Domaćini demonstracijskih aktivnosti bili su Obrt – poljoprivreda Štefanec, Obrt za konzerviranje voća i povrća Šopar, OPG Dragan Zvonar, OPG Mladen Ferenčak i OPG Antonio Šignjar.
U priču smo krenuli zbog problema obrade teške zemlje
Prvi domaćin serije demonstracijskih aktivnosti bio je Vedran Štefanec i njegovo gospodarstvo u Novigradu Podravskom. Gospodarstvo obrađuje 140 hektara zemlje i uzgaja kukuruz, pšenicu, ječam, zob, uljanu repicu, suncokret, te u posljednje vrijeme pokrovne usjeve. Uz ratarsku proizvodnju bavi se sjemenarstvom. Reducirana obrada na gospodarstvu je zastupljena već više od deset godina. Vedran je krenuo u reduciranu obradu zbog teško obradivih tala. Domaćin je fotografijama dočarao problematiku obrade oranjem koju kontinuirano postupno napušta. Već prvih godina, navodi Vedran, prinosi kod strnih žitarica i uljane repice su bili zadovoljavajući bez osjetnog pada prinosa.
Prava inovacija se dogodila unazad godinu dana nabavkom strojeva za no-till i strip-till. Jesenska sjetva strnih žitarica provedena je direktnim usijavanjem s jednim prohodom. Prisutni sudionici su svjedočili rezultatima takve sjetve na primjerima ubrzanog proljetnog rasta. Žetveni ostaci prijašnjih kultura su prisutni i na prvu ne izgleda „po školski“. No, promatranjem biološke i kemijske aktivnosti u tlu moglo se vidjeti kako je ovim pristupom domaćin osigurao dovoljno vlage, ali i hrane za život ispod površine. Strip-till odnosno usijavanje u obrađene trake, Vedran je počeo koristiti za usijavanje okopavina. Radi se o konzervacijskom pristupu obrade tla gdje se obrađuju sjetvene trake (širine 10-15 cm) do 25 cm dubine.
Domaćin ističe kako ovaj pristup poljoprivredi ima pozitivne i negativne strane. Bilo je i problematičnih godina koje su služile za učenje. Za sada uočio je više pozitivnih strana od povećanja zdravlja svojih tala do smanjenja ulaznih troškova.
Ono ispod površine je bitno
Veterani konzervacijske poljoprivrede u Hrvatskoj su zasigurno Alen Šopar i njegova obitelj. Gospodarstvo ove vrijedne obitelji smjestilo se u Murskom Središću i prostire se na 65 hektra obradivih površina. Zastupljene kulture su sjemenska i merkantilna pšenica, ječam, uljana repica, kukuruz te nešto manje krumpir, heljda, mrkva i pokrovni usjevi. Neki sudionici demonstracijske aktivnosti prevalili su put od više dvjestotinjak kilometara kako bi svjedočili uspješnoj priči o konzervacijskoj obradi koja traje već dulje od 10 godina.
Pristup poljoprivredi na ovom gospodarstvu temelji se na osnaživanju potencijala tla. Daje se pažnja očuvanju biološko-kemijske aktivnosti u zemljištu. Slijedom tih principa uslijedilo je izbacivanje pluga kao osnovne obrade. Uz minimalnu obradu uključili su i obaveznu izmjenu mješavina pokrovnih usjeva. Dodatno, posljednjih sezona prakticiraju uparenu sjetvu leguminoza i krstašica.
Na Alenovom gospodarstvu prisutni mogli su vidjeti bogatstvo ekosustava u tlu na različitim kulturama. Vidjeli su razne kombinacije i prednosti pokrovnih usjeva. Uvrštenjem pokrovnih usjeva u plodored pospješuju se biokemijski procesi koji rezultiraju u povećanju plodnosti tla s tendencijom smanjenih potreba za mineralnim gnojivima. Pored pokrovnih usjeva, domaćin je pokazao pokusna polja uparene sjetve boba i uljane repice te sjetve sitnozrnog boba u no-till.
Zanimljivo je to što gospodarstvo ne posjeduje modernu i skupu mehanizaciju. Uspjeh leži u očuvanju odnosno poboljšanju zdravlja tla, navodi Šopar.
–Mi se neprestano učimo u Hrvatskoj i inozemstvu. Konzervacijska poljoprivreda je nešto novo. Iako smo u toj priči više od deset godina, osjećaj nedostataka znanja za pravovremene odluke je nerijetko prisutan. Nikad nije dovoljno znanja.
Dvije kulture u sezoni i petogodišnji no-till
Na gospodarstvu mladog poljoprivrednika Dragana Zvonara iz Vaške organizirana je bila treća demonstracijska aktivnost. Gospodarstvo obrađuje stotinjak hektara zemlje od kojih se više od polovice navodnjava. Zahvaljujući navodnjavanju, gospodarstvo uspijeva proizvesti dvije kulture tijekom proizvodne sezone. Većina površina je u ekološkoj proizvodnji. Od kultura uzgajaju pšenoraž, soju i kukuruz. Konzervacijsku poljoprivredu domaćin primjenjuje već nekoliko godina u proizvodnji soje i silažne pšenoraži.
U okvirima demonstracijske aktivnosti sudionici posjetili su i polja inovativnog poljoprivrednika Roberta Vadoca iz Budakovca. Robert primjenjuje petogodišnji no-till pristup u proizvodnji klasičnih ratarskih kultura. U petogodišnji sustav uveo je pokrovne usjeve koji ciljano poboljšavaju zdravlje tla. Od pokrovnih usjeva najzastupljenije su leguminoze i to inkarnatka, grahorica i stočni grašak.
U ovom sustavu, ističe domaćin, kulture se uzgajaju u potpuno neobrađenom tlu, samo direktnim usijavanjem, uz jedno oranje u pet godina. Nakon žetve kultura u roku nekoliko dana slijedi usijavanje, a zatim malčiranje žetvenih ostataka. Pristup malčiranja nakon sjetve pokazao se kao poželjan u sušnim i toplim godinama, navodi domaćin. Gospodarstvo ne posjeduje vlastitu mehanizaciju za obradu, već plaća usluge. Vjeruju kako je jeftinije nekog platiti tko ima suvremenu mehanizaciju nego imati vlastiti plug, tanjuraču, sjetvospremač, sijaćicu, valjak, kultivator i snažniji traktor.
Pijesak pretvaraju u humusno tlo, a herbicide su smanjili na minimum
Važnost primjene kontinuiranih inovacija prepoznalo je gospodarstvo Mladena Ferenčaka iz Mičetinca, pokraj Đurđevca. Gospodarstvo obrađuje gotovo tristotinjak hektara i to uglavnom na pjeskovitom đurđevačkom području. Najzastupljenije kulture na gospodarstvu su žitarice, silažni kukuruz, bob i uljana repica. Ove godine pokusno su posijali lan. Prije osam godina izbacili su plug iz agrotehničkih operacija. Sve površine obrađuju po principima konzervacijske poljoprivrede uz obavezno usijavanje pokrovnih usjeva.
Na demonstracijsku aktivnost kod Mladena Ferenčaka pristigli su poljoprivrednici čak iz Krapinsko-zagorske i Osječko-baranjske županije. Znatiželjni sudionici su prvo sudjelovali u interaktivnom predavanju i debatama o konzervacijskoj poljoprivredi, a zatim su bili upoznati s prednostima korištenja dronova u poljoprivredi s ciljem optimiziranja gnojidbe i zaštite poljoprivrednih kultura.
Jedna od zanimljivosti gospodarstva je to što su postigli značajno smanjenje potreba za herbicidima.
–Kako bi se navedeno postiglo važno je pristupiti promišljenom planiranju slijeda usjeva, istaknuo je Ferenčak. Na našim poljima nakon skidanja jedne kulture odmah slijedi usijavanje sljedeće. Kroz godine rada uspjeli smo vlastitim sredstvima nabaviti suvremenu mehanizaciju bez koje ne bismo mogli obrađivati toliki broj hektara po metodama konzervacijske poljoprivrede.
Sudionici su svjedočili radu strip-till stroja vlasnika Vedrana Štefanca i sijaćici za direktnu sjetvu. Demonstrirao se rad strojeva u pokrovnim usjevima i žetvenim ostacima. Posebnu pozornost sudionika zaokupila je spoznaja o povećanju plodnosti pjeskovitih tala. Višegodišnjim pristupom konzervacijske poljoprivrede domaćin je povećao humus i biološku aktivnosti u sjetvenom sloju i na pijesku.
Neprestano učenje od boljih, putovanja po drugim državama i povezivanje s naprednim poljoprivrednicima osiguravaju pravovremenu informaciju. Provjerena informacija u pravo vrijeme doprinosi pozitivnim rezultatima – moglo se zaključiti na demonstracijskoj aktivnosti u Mičetincu.
Ne radimo kao drugi, zato imamo više slobodnog vremena
Posljednja demonstracijska aktivnost organizirana je na gospodarstvu Antonia i Mirka Šignjara u Virju. Provode konzervacijsku poljoprivredu na svim proizvodnim površinama već nekoliko godina. Uzgajaju bob, uljane tikve, kukuruz, soju, pšenicu, pir i suncokret. Uz navedeno, svake godine imaju ugovorenu sjemensku proizvodnju. Radi se o dva inovativna gospodarstva koja obrađuju stotinjak hektara.
Promjena smjera obrade uslijedila je nakon dugogodišnjeg otkrivanja modernijih praksi. Vlasnici ističu kako još uvijek uče i nisu pronašli jedinstveni recept koji bi mogli preslikati na neko drugo gospodarstvo. Prijašnjih godina ostvarili su zadovoljavajuće rezultate prinosa po svim kulturama i svake godine je bolje.
–Primjerice, priprema zemljišta za sjetvu kukuruza kreće odmah po skidanju predkulture u ljeto godinu ranije, istaknuo je Mirko Šignjar. Tada se ulazi s podrivačem kako bi se tlo vertikalno prorahlilo, a zatim se usijavaju pokrovni usjevi. Tu imamo dva pristupa pokrovnih usjeva izmrzavajućih i ozimih. Pokrovni usjevi ostaju na polju do same sjetve kad se mehanički unesu u tlo ili se uništavaju herbicidima za direktnu sjetvu.
Koncept konzervacijske poljoprivrede u praksi
Tijekom demonstracijske aktivnosti sudionici su imali priliku upoznati se s analizama za zdravlje tla koje se gotovo i ne provode u Hrvatskoj. Uvidom u iskopani profil mogla se vidjeti prisutnost aktivnog živog svijeta u tlu u odnosu na tlo koje je poorano u jesen.
Kroz ovu seriju demonstracijskih aktivnosti poljoprivrednicima se približio koncept konzervacijske poljoprivrede u praksi. Svi sudionici su se složili da je ovakav način učenja daleko korisniji od sjedenja u predavaonicama.
–Ovdje dolaze oni koji žele znanje i iskustvo, ne oni koji žele potvrdu da su obavili propisano, rekli su sudionici.
Svi domaćini su bili otvoreni za dijeljenje znanja te su si dali ozbiljnog truda oko same organizacije. Gospodarstva koja su napredna shvaćaju važnost neprestanog učenja i ovakve demonstracijske aktivnosti njima su od iznimne koristi.
FOTO: Vladimir Miloš
