Više od dvadeset događanja za sve generacije u devet dana privukla su više tisuća posjetitelja i postala prestižno mjesto okupljanja i razmjene iskustava vinara i ljubitelja vinske kapljice većeg dijela kontinentalne Hrvatske
Jubilarni 25. Vinodar, Međunarodna izložba vina u Daruvaru „Vinodar 2024“ koja je održana ove godine od 1. do 9. lipnja kao najvažnija gradska manifestacija, potvrdila se kao prestižno okupljanje vinara i ljubitelja vinske kapljice većeg dijela kontinentalne Hrvatske. Svečanosti otvorenja su uz vinare i vinogradare nazočili i izaslanik premijera Vlade RH, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, župan Marko Marušić i gosti iz Češke Republike.
Dobra organizacija Grada Daruvara, Daruvarske vinske ceste i Turističke zajednice Daruvar-Papuk s više od dvadeset događanja u devet dana i to za sve generacije, privukla je više tisuća posjetitelja. Uz bogatu ponudu vina, tematske radionice kao što su vinski kokteli, ocjenjivanje vina, edukacije, stručna predavanja i prezentacije, sajam tradicionalnih proizvoda i obrta, posjetitelji su imali priliku uživati u gastronomskoj ponudi i mnoštvu kulturno-zabavnih, umjetničkih i sportskih događanja te koncerata poznatih izvođača. Prema ocjeni organizatora vrlo uspješne su bile šetnje daruvarskim vinskim stazama kojima će se u budućnosti posvetiti posebna pozornost.
„Vinodar“ je tako opravdao naziv najzabavnijeg festivala vina u Hrvatskoj, ali i mjesto razmjene iskustava vinara i vinskih stručnjaka. Naravno, središnji dio ove manifestacije svakako je bila Međunarodna izložba vina koja se održava od 1999. godine.
Pregršt medalja za kvalitetu vina
Prije službenog otvorenja ove prestižne vinske manifestacije u ovom dijelu Hrvatske bilo je završeno ocjenjivanje 131 uzorka pristiglih iz cijele Hrvatske od čega su 23 iz Češke. Komisija za ocjenjivanje vina bila je zadovoljna kvalitetom uzoraka. Dodijelila je čak 11 vinskih bronci, 51 srebro, 57 zlata i dva velika zlata. Time je i prije službenog početka otvorila festival vina.
Najbolje ocijenjeno suho mirno vino iz protekle berbe od nearomatičnih sorata s 89 osvojenih bodova je Graševina, Vinarija Matočec. Najbolje ocijenjen Sauvignon iz redovne berbe s 92 osvojenih bodova je Sauvignon 2023, Badel 1862 d.d.“Vinarija Daruvar“. Najbolje ocijenjena vina s 92 osvojena boda su Traminac ledena berba 2021, „Iločki podrumi“ i Sauvignon 2023, Badel 1862 d.d.Vinarija Daruvar.
Ovogodišnji uzorci vina za manifestaciju koja četvrt stoljeća okuplja sve više vinara i uživatelja u vinskoj kapljici zaista su zaslužili medalje. Ocjenjivanje vina provedeno je pred dvije komisije od pet članova, enologa ocjenjivača s certifikatom.
Gastronomsko-vinski sadržaji i degustacije ispunili grad
Iz programa ovogodišnjeg jubilarnog 25. „Vinodara“ izdvojimo još nekoliko zanimljivih sadržaja isključivo povezanih s vinom: vinska večer uz gastro-ponudu „Kod veprove glave“, uvod u svijet koktela s daruvarskim vinima radionica koju je vodio Denis Vlahovac i kušaonica vina „Moje vino je najbolje“ uz iločku enologinju Ivanu Raguž te kušaonica izložbenih vina za posjetitelje na „Vinodarskom sajmu“ na kojem su se predstavili proizvođači tradicijskih proizvoda i rukotvorina. Posjetitelji su imali priliku birati između domaćih sireva, meda, mednih prerađevina, slavonskog pršuta, kulena. Također, mogli su birati između širokog asortimana vina, rakija i likera lokalnih proizvođača uz raznovrsnu ponudu suvenira i rukotvorina. Na jednom od štandova svi posjetitelji su mogli besplatno kušati i vina s Međunarodne izložbe vina Vinodar 2024.
Vinska večer u „Krčmi kod veprove glave“
Lipanjski vinski dani započeli su vinskom večeri za četvrt stoljeća Vinodara kao jedan novi opušten kulinarsko-glazbeni program koji je savršeno upotpunio mozaik vinskog festivalskog repertoara koji će i u buduće postati obavezni sadržaj „Vinodara“. Povijesno društvo Pakrac Lipik sa svojom „Krčmom kod veprove glave“ ispred povijesnog dvorca Janković bili su prava gastro atrakcija. U kuhinji na otvorenom pripremali su se gastro-specijaliteti najviše kotlovina i hajdučki ćevap te šarani na rašljama. Najviše pozornosti privukao je viteški odrezak. On stoji u pacu dva tjedna i jedan dan na dimu pa se potom peče na roštilju. Na kraju prije posluživanja odležava u specijalnom umaku dva sata. Sve to stajalo je posjetitelje u „Krčmi kod veprove glave“ deset eura s pet vrsta vina za degustaciju.
Na večeri vinara predstavili su se i vinari s odabranim vinima. Prvi put na Prvoj Vinskoj večeri s dobrom i neobičnom ponudom vina iz berbe 2023. bili su predstavnici Vinarije Enosophia iz Feričanaca. To su vrhunska vina ocijenjena najvišim ocjenama. Na Decanteru Mundus Vini u Londonu prošlogodišnjim srebrom zasjala je Frankovka Miraz iz berbe 2018.
„Moje vino je najbolje“
Zanimljiva je bila edukativna kušaonica koja se pod nazivom „Moje vino je najbolje“ održava od prvog „Vinodara“. Na njoj su prvih godina mogli sudjelovati svi zainteresirani posjetitelji i lokalni proizvođači koji nisu imali hrabrosti predati uzorke na službeno ocjenjivanje. Kasnijih godina su imali priliku učiti o tome zašto nisu zadovoljila kriterije ocjenjivanja i morala su biti eliminirana. Nakon toga su sljedećih nekoliko godina učili prepoznavanje vina, njihove bolesti i mane i upoznavati najbolja vina.
Posljednjih godina na kušaonicu dolaze poznati hrvatski enolozi koji govore o sortama i kvaliteti vina vinorodnih područja iz kojih dolaze. Tako je ove godine gostovala Ivana Raguž, enologinja Iločkih podruma koja je predstavila iločka vina uz njihovu degustaciju. Edukativnu kušaonicu od prvog „Vinodara“ 1999. godine vodi Suzana Jurišić, glavni enolog u Vinariji Daruvar i član Organizacijskog odbora „Vinodara“. Ona nam je rekla da kontinentalni vinari iz godine u godinu napreduju. Vina su im sve kvalitetnija zahvaljujući stečenom znanju i usvajanju novih tehnologija.
Radionica koktela s vinima
Neobična i zanimljiva svakako je bila i radionica cocktaila s vinima koju je vodio Denis Vlahovac, cocktail majstor i vlasnik tvrte „Cocktail Empire“ iz Zagreba koji je upoznao goste s miješanjem koktela s vinima. Ovaj puta je to bila daruvarska graševina. Ovaj se majstor cocktaila bavi ponajviše originalnim pićima neobičnih sastojaka (čak i od piva). Tako je izabrao osvježavajući koktel s daruvarskom graševinom (može i s drugim vinima kao što je malvazija, škrlet…) zatim ginom, sirupom od bosiljka, sokom od limuna, mineralnom vodom i s puno leda. Prema riječima Denisa Vlahovca, od svih sastojaka se stavlja 30 mililitara. Ipak, svatko može pronaći svoj omjer i dozirati prema tome želi li piće slađe, kiselije ili s jačim okusom nekog od sastojaka. Pripremljeni kokteli bili su upravo za tople dane ili osvježenje uz rijeke, jezera, more…
„Agrarfest“ na „Vinodaru“ otvorio proces „pametnih sela“
Iako se „Vinodar“ svojim sadržajima i ponudom za posjetitelje nametnuo kao festival zabave i užitka u jelu i piću nisu nedostajali ni ozbiljni programi. Naime, jubilarni 25. „Vinodar“ bio je također iskorišten da se stanovnici ruralnih područja upoznaju s najnovijom inicijativom koja bi trebala ubrzano mijenjati budućnost hrvatskog sela uz korištenje europskih financijskih sredstava. Daruvarska Razvojna agencija „RADA“ prvi puta je u javnost izašla s konceptom „pametnih sela“ za razdoblje do 2027. godine u sklopu „Agrarfesta“ kao posebnog dijela ove vinske manifestacije dajući tako svoj doprinos aktivnostima kojima je cilj oporavak i napredak sela. Polazište je konferencije bila činjenica da ruralna područja jednostavno nisu dovoljno atraktivna za život i rad. Stoga ne dolazi do regeneracije nego odumiranja stanovništva.
Cilj koncepta pametnih sela upravo je promijeniti selo i poboljšati uvjete života na selu, primjeriti život na selu novim generacijama i doprinijeti povratku stanovništva na selo, a istovremeno i osigurati dovoljno hrane. Jednostavno rečeno, treba modernizirati cijeli ruralni sektor. Cijeli koncept se zasniva na uključivanju lokalnog seoskog stanovništva koje dobiva mogućnost izravnog utjecaja na poboljšanje uvjeta, odnosno kvalitete života u ruralnom području. Oni su najbolji poznavatelji razvojnih potreba i potencijala određenog područja. Cijeli koncept „pametnih sela“ ide preko LAG-ova koji odobravaju projekte. Ostaje da se vidi koliko će postojeći potencijali na selu obzirom na sve manji broj stanovnika biti zainteresirani i spremni zadovoljiti tražene uvjete i mehanizme za dobivanje financijskih sredstava. Oni su, pored ostaloga, već na prvi pogled, dosta komplicirani i spori.
Foto: Tugomir Pemper
