Samonikla biljka petrovac (Crithmum maritimum L.), često poznatiji pod nazivima motar, matar, morski koromač, obalac, biljka Sv. Petra, morski koromač, nastanjuje staništa u neposrednoj blizini mora diljem naše obale.
Listovi petrovca imaju slan i aromatičan okus koji se često opisuje kao kombinacija kapara, šparoge i koromača. Zbog toga se koriste u kulinarstvu. Iako je njegova uporaba poznata još od davnina kada ga je priobalno stanovništvo uglavnom konzumiralo zbog neimaštine, dulje vrijeme je ova biljka bila u potpunosti zaboravljena. Danas ipak kažemo da je ponovno otkrivena i opravdano nosi titulu zvijezde priobalne gastronomije.
Ključna karika u budućnosti
Održivi sustavi poljoprivrede u ograničenim uvjetima Mediterana za glavni cilj trebali bi imati povećanje djelotvornosti, isplativosti i održivosti istih u svrhu poboljšanja društveno-kulturnih uvjeta stanovništva i gospodarskog rasta. Problem klimatskih promjena i njihovog utjecaja na svakodnevni život ljudi jedan je od gorućih problema današnjice. Kao neizostavan segment navedenog posebno se ističe porast prosječnih temperatura te podizanje razine mora i njegovo povećani utjecaj na obalno tlo i vode što dovodi do procesa njihovog zaslanjivanja.
Na ovaj način tlo postaje nepovoljnije za rast brojnih biljnih vrsta. Među njima su i mnogi kultivirani usjevi koji se uzgajaju u priobalnom području. Stoga se smatra da će uskoro veliku važnost u poljoprivrednoj proizvodnji imati upravo uzgoj vrsta prilagođenih uvjetima visokog saliniteta i rasta na nepovoljnim staništima. Takve biljke se nazivaju halofitima, a predviđanja su da će upravo one biti ključna karika u prehrani stanovništva u budućnosti. Temeljem navedenog nije iznenađujuća činjenica da se 21. stoljeće već sada naziva stoljećem halofitne poljoprivrede. Petrovac je najčešći, najrasprostranjeniji i najpoznatiji halofit naše obale.
Nutritivno bogata biljka
Poznato je da je motar izvrstan izvor vitamina C. Provedena istraživanja su pokazala da obiluje i brojnim drugim biološki i nutritivno vrijednim komponentama kao što su ω-3 i ω-6 masne kiseline, minerali, fenolni spojevi, tokoferoli, karotenoidi…
U sklopu programske inicijative Partnerstvo za istraživanja i inovacije na mediteranskom području (PRIMA) na Sveučilištu u Splitu i Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša se od prošle godine odvija projekt pod nazivom „Inovativno-održivi sustavi uzgoja petrovca (Crithmum maritimum L.) za povećanje agrobioraznolikosti, profitabilnosti, kružne ekonomije i otpornosti na klimatske promjene malih farmi Mediterana (SEAFENNEL4MED)“ financiran iz okvirnoga programa Obzor 2020. i Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, a uz Hrvatsku partneri na projektu su Italija, Francuska, Tunis i Turska. Voditelji HR istraživačke grupe su izv. prof. dr. sc. Ivana Generalić Mekinić s Kemijsko tehnološkog fakulteta u Splitu i dr. sc. Branimir Urlić s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.
Uvođenje ekološkog uzgoja motra
Cilj projekta SEAFENNEL4MED je istraživanje genske raznolikosti populacija petrovca dobro prilagođenih mediteranskom podneblju i klimi za razvoj novih i održivih sustava njegovog ekološkog uzgoja, u cilju unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje i povećanja prihoda proizvođača.
Osnovni cilj projekta je bio morfološki, kemijski i genski okarakterizirati različite populacije petrovca/motra. One su prikupljene na niz lokacija duž jadranske obale, od Krka do Cavtata. S istih je lokacija prikupljeno i sjeme u svrhu istraživanja optimalnih uvjeta njegovog uzgoja. Upravo su ova istraživanja i uzgoj koji se odvija na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu ključna za uvođenje ekološkog uzgoja motra. Iako je kod nas prerada petrovca uglavnom vezana za prikupljanje divljih jedinki, a planirani plantažni uzgoji ne postoje, u nekim zemljama projektnim partnerima već postoje proizvođači koje se bave uzgojem biljke, njene prerade pa sve do plasmana cijelog spektra različitih proizvoda na tržište.
U eksperimentalnom uzgoju petrovca kao dio navedenog istraživanja cilj je bio uvesti održivi sustav uzgoja za ekološku proizvodnju. Nakon što je prethodno pripremljen teren i obavljena gnojidba samo stajnjakom, presadnice su posađene na razmak 60 × 40 cm. Sadnja je obavljena krajem svibnja. Održavanje nasada podrazumijevalo je navodnjavanje jednom tjedno i uklanjanje korova – ručno 2-3 puta tijekom vegetacije. Mlado lišće i stabljike beru se tijekom kasnog proljeća i ljeta.
Razvoj novih proizvoda
Jedan od ciljeva projekta je i razvoj novih ili poboljšanje postojećih proizvoda od motra, npr. ukiseljenog motra što je kod nas najčešći način prerade te proizvodi kao što su smjese začina, različiti oblici vege namaza (paté), ali i testirati primjena u ostalim proizvodima kao što su tjestenine, sirevi, itd. Kako bi se priča zaokružila, istraživati će se potencijal nusproizvoda uzgoja (neiskorištenih i odbačenih dijelova biljke kao što su cvjetovi, stabljike, jesenski otkosi…) i prerade petrovca/motra u proizvodnji funkcionalne hrane i nutraceutika (dodataka prehrani) budući da se ova biljka koristi i u tradicionalnoj medicini, a njeno eterično ulje koje mirisom podsjeća na limun je popularno u industriji parfema i kozmetici. Ova istraživanja provode se na Zavodu za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu.
Foto: dr. sc. Branimir Urlić
