Biskvit:

✦10 bjelanjaka

✦180 g šećera

✦100 g mljevenih badema

✦60 g oštrog brašna

Priprema:

Od bjelanjaka umutiti čvrst snijeg uz postupno dodavanje šećera. Špatulom lagano umiješati pomiješane mljevene bademe i brašno. Smjesu rasporediti u kalup obložen papirom za pečenje dimenzije 38 x 28 cm. Peći u zagrijanoj pećnici na 180 °C, oko 20 minuta, dok ne porumeni. Ohlađen biskvit prerezati okomito na dva dijela.

Preljev:

✦100 ml soka od ananasa iz kompota

Priprema:

Oba biskvita namočiti sokom od ananasa iz kompota.

Krema:

✦10 žumanjaka

✦80 g šećera

✦2 vanilin šećera

✦80 ml mlijeka

✦120 g margarina

✦300 ml vrhnja za šlag

✦340 g ananasa iz kompota (1 konzerva)

Priprema:

Pjenjačom pomiješati žumanjke sa šećerom, vanilin šećerom i mlijekom. Smjesu kuhati na pari 10 minuta, dok se ne zgusne. U ohlađenu kremu dodati margarin sobne temperature i pjenasto izmiksati. Posebno umutiti vrhnje za šlag i ručno ga umiješati u kremu. U kremu umiješati ananas ocijeđen od soka i narezan na komadiće. Svaki biskvit mazati kremom, spojiti i posuti sjeckanim bademima.

Recept iz knjige Najbolji kolači za najbolju kuharicu

Prethodni članakBrze sezam kocke
Sljedeći članakNjemački šarac
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.