Tijesto:

✦500 g lisnatog tijesta

Priprema: 1. Razvaljati lisnato tijesto na dvije kore veličine 35 x 28 cm. Peći u velikom limu od pećnice, na 200 °C oko 20 minuta.

Krema:

✦6 pudinga okusa vanilije

✦1500 ml mlijeka

✦10 žlica šećera

✦2 vanilin šećera

✦150 g maslaca

✦300 ml vrhnja za šlag

Priprema: 2. U malo mlijeka razmutiti puding, a ostatak sa šećerom i vanilin šećerom staviti kuhati. Kada provrije, ukuhati puding ulijevajući u tankom mlazu i cijelo vrijeme miješajući pjenjačom. Maknuti s vatre kad se zgusne, pokriti prozirnom folijom i malo ohladiti. U mlako umiksati maslac sobne temperature i na kraju ručno umiješati čvrsto izrađen šlag.

3. Kremu namazati na lisnato tijesto i staviti u hladnjak dok se priprema žele.

Žele:

✦400 g višanja

✦5 žlica šećera

✦1 vanilin šećer

✦100 ml vode

✦40 g škrobnog brašna (gustina)

Priprema: 4. Smrznute višnje prokuhati sa šećerom, vanilin šećerom i malo vode, pa usitniti štapnim mikserom u pire. U ostatku vode razmutiti škrobno brašno, pa ukuhati u pire od višanja. Kuhati miješajući dok se ne zgusne, pa maknuti s vatre. Kratko ohladiti, pa rasporediti po kremi. Staviti u hladnjak.

I još:

✦300 ml vrhnja za šlag

Priprema: 5. Umutiti vrhnje za šlag i namazati na ohlađen i stisnut žele. Pokriti drugom korom narezanom na kocke i posuti šećerom u prahu.

Recept iz knjige Moji voćni kolači

Prethodni članakProglašeni dobitnici nagrade „Zlatna repa 2023.“
Sljedeći članakDilema
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.