Biskvit:

✦4 jaja

✦150 g šećera

✦1 vanilin šećer

✦2 žlice vode

✦ribana korica limuna

✦120 g oštrog brašna

✦½ praška za pecivo

Priprema: Miksati jaja sa šećerom i vanilin šećerom dok smjesa ne pobijeli i postane gusta. Dodati vodu, koricu limuna i brašno pomiješano s praškom za pe­civo pa sve sjediniti mikserom na najmanjoj brzini. Smjesu uliti u kalup dimenzije 32 x 22 cm prekriven papirom za pečenje. Peći oko 15 minuta na 180 °C. Ohlađeni biskvit prerezati vodoravno na pola.

Krema:

✦3 žumanjka

✦150 g šećera

✦1 žličica arome vanilije

✦120 g oštrog brašna

✦750 ml mlijeka

✦150 g maslaca ili margarina

Priprema: Žumanjke izmiješati pjenjačom sa šeće­rom, dodati aromu vanilije, brašno i malo mlijeka pa ukuhati u ostatak mlijeka. Kuhati uz neprekidno mi­ješanje dok se krema ne zgusne. U ohlađenu kremu umiksati maslac sobne temperature.

I još:

✦500 g jagoda

✦2 banane

✦500 ml vrhnja za šlag

Priprema: Narezati jagode i banane. Od vrhnja izra­diti čvrst šlag. Biskvit premazati kremom, poredati jagode i banane te prekriti šlagom. Staviti drugi sloj biskvita i ponoviti postupak.

Recept iz knjige Moji kremasti kolači

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBanka gena za očuvanje domaćih životinja!
Sljedeći članakFantastična pita
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.