Premda se u Republici Hrvatskoj uzgaja 60-ak vrsta povrća, po površinama nakon krumpira najviše uzgajamo povrtne kupusnjače. Još je sredinom 1990-tih godina procijenjeno da 62,5 % neželjenih promjena u povrtnim kupusnjačama nanose štetni organizmi životinjskog podrijetla (Maceljski i sur., 1995).
Povrtne kupusnjače od sadnje presadnica u polje do berbe istovremeno napada nekoliko vrsta fitofagnih kukaca, među kojima Maceljski i suradnici (2004) početkom novog milenija kao najčešće i ekonomski najvažnije navode kupusne buhače (Phyllotreta spp.), kupusnu muhu (Delia syn. Phorbia radicum), kupusne stjenice (Eurydema spp.), kupusnu lisnu uš (Brevicorine brassicae), kupusnog moljca (Plutella xylostella), lisne sovice (Mamestra spp., Autographa gamma) i kupusare (Pieris spp.).
Koji štetnici sve više napadaju kupusnjače?
Prema vlastitim zapažanjima s globalnim klimatskim promjenama zadnjih 20-ak godina na nekim je vrstama povrtnih kupusnjača sve češća (brojnija) pojava duhanovog resičara (Thrips tabaci) i kupusnog štitastog moljca (Aleyrodes proletella). Navedene vrste fitofagnih kukaca napadaju nadzemne organe povrtnih kupusnjača, a proizvođači pritom ne smiju u prognozi pojave zaboraviti na polifagne ili specifične nametnike koji napadaju korijen (npr. grčice, rovac, sovice pozemljuše, kupusna nematoda). Strategijom održive uporabe pesticida Europska Unija je na zajedničkom tržištu od 2002. godine zabranila i povukla iz uporabe oko 70 % svjetski korištenih pesticida u poljoprivredi. Samo tijekom proteklog programskog razdoblja (2016.-2019.) potrošnja pesticida u zemljama Europske Unije je smanjena sa 373.000 t na 334.000 t djelatnih tvari, a novijim ciljevima Europskog zelenog plana i strategije “Od polja do stola” potrošnja pesticida se do 2030. planira prepoloviti. Istovremeno zbog urbanizacije i klimatskih promjena rastu štete u poljoprivrednoj proizvodnji, pa neki autori neophodnim smatraju rast proizvodnje 60-70 % do 2030. kako bi takve gubitke nadoknadili.
Primjena insekticida u kupusnjačama
Magistra Chiara Pagliarini navodi početkom 1990-ih godina potrebu primjene kemijskih i/ili bioloških insekticida u povrtnim kupusnjačama dužine vegetacije 100-120 dana folijarnim tretiranjem čak 10-12 puta. Sredinom i krajem 1990-ih godina na hrvatskom se tržištu pojavljuje nova skupina insekticida neonikotinoidi, od kojih imidakloprid dobiva registraciju za suzbijanje kupusne muhe (Delia syn. Phorbia radicum) potapanjem presadnica prije sadnje u insekticidnu otopinu (Confidor 200 SL 0,1 % u potapanje u trajanju 10-15 minuta).
Vlastita istraživanja s početkom novog milenija potvrdila su da kratkotrajnim potapanjem kontejnera presadnica povrtnih kupusnjača u insekticidnu otopinu povišene koncentracije prije sadnje možemo gotovo prepoloviti broj usmjerenih i folijarnih primjena insekticida pri ljetnom uzgoju nakon blagdana Svetog Vida.
Na taj su način primjene dobra iskustva dobivena primjenom imidakloprida, tiametoksama, acetamiprida i dimetoata. Ipak, dopuštenje za dugotrajnije potapanje presadnica povrtnih kupusnjača prije sadnje u našoj je zemlji imala samo djelatna tvar imidakloprid (Maceljski i sur., 2004.). Praksa je dokazala da folijarna primjena u “tank-mixu” različitih skupina insekticida pri uzgoju “ljetnih” kupusnjača vegetacije 90ak dana daje učinkovitu zaštitu s razmacima aplikacije 10-18 dana (npr. hibrid kupusa Reactor F1 posađen 22.6. 2015. godine, uz početak berbe 16.9. 2015.). Europska komisija je provedbenom Uredbom (EZ) 2015/408 od 11.3. 2015. dodatno pooštrila eko-toksikološke zahtjeve na kemijske pesticide u poljoprivredi, pa su proteklih šest godina povučene sa zajedničkog tržište insekticidne djelatne tvari kojima smo prethodnih sezona vrlo učinkovito suzbijali dominantne fitofagne kukce nadzemnih organa povrtnih kupusnjača (vidi Tablicu 1.).
Tablica 1. Povlačenje sa zajedničkog europskog tržišta nekih djelatnih tvari kojima smo do protekle 2024. sezone vrlo uspješno suzbijali većinu štetnih kukaca na nadzemnim organima povrtnih kupusnjača
| Godina zabrane | Djelatne tvari | Pripravci | Namjena |
| 2019. | pimetrozin | Chess WG | uši, štitasti moljci |
| 2020. | dimetoat | Rogor EC i dr. | muha, uši, tripsi |
| 2020. | klorpirifos-e. & cipermetrin | Nurelle-D i dr. | buhači |
| 2020. | tiakloprid | Calypso SC | uši, štitasti moljac |
| 2021. | imidakloprid | Confidor SL i dr. | uši, muha, sovice |
| 2022. | indoksakarb | Avaunt SC | sovice, bijelac, moljac |
| 2024. | spirotetramat | Movento SC | štitasti moljac |
| 2024. | spinetoram | Exalt SC | sovice, bijelac, moljac |
| 2024. | metaflumizon | Alverde SC | sovice, bijelac, moljac |
Zabranom i povlačenjem s tržišta čak devet djelatnih tvari iz skupine insekticida (vidi Tablicu 1.), kojima smo vrlo uspješno uz normu GlobalGAP suzbijali sve navedene dominantne fitofagne kukce u proizvodnji povrtnih kupusnjača (Delia syn. Phorbia, Phyllotreta sp., Eurydema sp., Brevicorine, Aleyrodes, Thrips, Plutella, Pieris sp., Mamestra, Autographa), struka i tržni proizvođači kupusnjača od 2026. godine moraju u godišnje programe zaštite uključiti biološke i botaničke ili biljne pripravke (vidi Tablicu 3.), jer preostalim dopuštenim kemijskim insekticidima (vidi Tablicu 2.) nije moguće održati “anti-rezistentnu” zaštitu povrtnih kupusnjača iz ljetnog uzgoja.
Pritom treba provjeriti moguću djelotvornost nekih pripravaka dopuštenih u ekološkom uzgoju povrtnih kupusnjača primijenjenih metodom potapanja presadnica (npr. azadiraktin), odnosno istražiti rokove primjene (razmake tretiranja), mogućnost miješanja i doze ili količine pripravaka navedenih u Tablicama 2. i 3.
Tablica 2. Neki preostali kemijski insekticidi dopušteni za suzbijanje štetnika u različitim vrstama povrtnih kupusnjača u našoj zemlji
| Pripravak | Namjena | Primjena | Karenca |
| Sherpa EW | uši, moljac, bijelac | 0,3 lit./ha (2x) | 7 |
| SumiAlpha | kupusni moljac i bijelac | 0,15-0,2 lit./ha (1x) | 7 |
| Cythrin Max | buhači, uši, sovice, bijelac, moljac | 100 ml/ha (2x) | 3 |
| Decis 2,5 EC | štit.moljac, uši, sovice, bijelac, trips | 0,3-0,5 lit./ha (2x) | 7 |
| Decis 100 EC | sovice, uši, bijelac, moljac | 0,075-0,125 lit./ha | 7 |
| Mavrik Flo, Evure | uši, bijelac | 0,3 lit./ha (1x) | 7 |
| Karate Zeon | uši, sovice, bijelac, štit. moljac | 150 ml/ha (2x) | 21 |
| Laser KS | trips, gusjenice sovica | 0,3-0,4 lit./ha (2x) | 3 |
| Affirm WG | kupusni moljac | 1,5 kg/ha (3x) | 3 |
| Mospilan SG | uši, buhači, muha, sovica, bijelac | 250 g/ha (1x) | 21 |
| Promanal New | štitasti moljac (“bijela mušica”) | 3-10 lit./ha (2x) | OVP |
Tablica 3. Neki biološki i biljni (botanički) insekticidi dopušteni za suzbijanje štetnika u različitim vrstama povrtnih kupusnjača u našoj zemlji
| Pripravak | Namjena | Primjena | Karenca u danima |
| Belthirul WP Biobit WP Lepinox Plus WP Dipel DF | kupusni bijelac kupusni bijelac bijelac, moljac i sovica bijelac, moljac i sovica | 0,4-0,6 kg/ha (3x) 1-1,5 kg/ha (3x) 1-1,5 kg/ha (3x) 0,75-1 kg/ha (8x) | K=NP K=7 (21 za kiseljenje) K=NP K=NP |
| Asset Five EC Pirecris EC | lisne uši lisne uši | 0,51 lit./ha (3x) 0,7-1,5 lit./ha (3x) | K=3 K=3 |
| NeemAzal T/S Azatin EC Neemik Ten EC | moljac, sovice, uši, kupusari moljac, sovice, uši, kupusari štitasti moljac, uši, sovice | 3 lit./ha (3x) 1-1,5 lit./ha (3x) 2,6-3,9 lit./ha (3x) | K=3 K=7 K=7 |
Dodatak Tablici 3. Dopuštenje za primjenu biološkim i biljnim (botaničkim) insekticidima pri uzgoju različitih povrtnih kupusnjača u našoj zemlji
| Djelatna tvar | Pripravak | Dopuštenje u biljnim vrstama |
| *B.t.k. | Belthirul WP | povrtlarske kulture |
| *B.t.k. | Biobit WP | kupusnjače |
| *B.t.k. | Lepinox Plus, Dipel DF | brokula, cvjetača, kelj glavati, kelj, kupus, kineski kupus, kelj pupčar, koraba |
| prirodni piretrin | Asset Five, Pirecris EC | kulture s mladim listovima (uključivo i Brassica) |
| azadiraktin | NeemAzal T/S | bijeli, crveni i šiljati kupus, kelj, kelj pupčar |
| azadiraktin | Azatin, Neemik Ten EC | kulture s mladim listovima (uključivo i Brassica) |
*B.t.k.=Bacillus thuringiensis kurstaki
Od kemijskih insekticida dopuštenje za primjenu folijarnim tretiranjem u povrtnim kupusnjačama krajem 2025. imaju u našoj zemlji još sintetski piretroidi (cipermetrin, deltametrin, lambda-cihalotrin, esfenvalerat i tau-fluvalinat), naturaliti (spinosad – samo 1x u vegetaciji) i avermektini (emamektin-benzoat) (vidi Tablicu 2.).
Opasnost od kupusne muhe u ranom uzgoju
Pri uzgoju ranih povrtnih kupusnjača (sadnja krajem veljače, u ožujku ili najkasnije početkom travnja) valja računati na jaču zarazu prezimljujućom populacijom kupusne muhe (Delia syn. Phorbia radicum). Iskustva dobivena primjenom zemljišnih insekticida još početkom novog milenija nisu potvrdila zadovoljavajuću djelotvornost, pa već nekoliko godina Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva izdaje izvanrednu dozvolu za djelatnu tvar cijantraniliprol (Benevia OD) (zastupa tvrtka “Agrochem Maks”).
Uz poštivanje plodoreda, na manjim površinama mjere zaštite od svih nabrojenih štetnika povrtnih kupusnjača može se provoditi bez primjene insekticida: prekrivanjem posebnim “anti-insektnim” mrežama (postavljaju se odmak nakon sadnje presadnica, pa sve do berbe povrtnih kupusnjača).
Osim sveprisutnih uši i gusjenica (na slikama 1 i 2) od početka novog milenija pri uzgoju povrtnih kupusnjača sve češće srećemo kupusni štitasti moljac ili “bijelu mušicu” (na slici 3) i štete od poljskog resičara ili tripsa (izgled šteta nakon berbe na glavici zelja – slika 4). Snimio M.Šubić
