Kopriva (Urtica dioica L.) je višegodišnja, zeljasta biljka koja može narasti i do 150 centimetara visine. Prepoznatljiva je po četverobridnoj, dlakavoj stabljici i razgranjenom, puzajućem podanku. Osim što je lako dostupna u prirodi, sve češće se uzgaja kao vrijedna kultura zbog svojih brojnih prehrambenih, ljekovitih i gospodarskih svojstava. Rasprostranjena je diljem Europe, Azije i obje Amerike te se prilagodila različitim klimatskim uvjetima, od umjerenih do tropskih područja. Danas se koristi u ekološkoj poljoprivredi, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, ali i u kozmetici te narodnoj medicini.
Ljekovita svojstva i djelovanje
Kopriva je dvodomna biljka, s neupadljivim zelenkastim cvatovima. Iznimno je bogata korisnim tvarima, sadrži flavonolne glikozide, vitamine C, B2 i K1, pantotensku kiselinu, kao i važne minerale poput kalcija, magnezija, fosfora, silicija i sumpora. Žarne dlačice sadrže aktivne spojeve poput histamina, serotonina i acetilkolina, dok se u korijenu nalaze razni steroidi, fenilpropani, lignini i druge bioaktivne tvari.Zahvaljujući visokom udjelu kalija, kopriva djeluje diuretički, pomaže kod povišenog šećera u krvi, olakšava reumatske tegobe, a koristi se i kod problema s proljevom i hemeroidima. Također, list i korijen koprive poznati su kao prirodno sredstvo za jačanje kose. Njezina snažna antioksidativna svojstva čine je jednom od najcjenjenijih biljaka u narodnoj i službenoj fitoterapiji.
Uvjeti uzgoja i razmnožavanje
Kopriva dobro uspijeva i na zasjenjenim površinama jer nema velike zahtjeve za svjetlom ni toplinom. Iako se može uzgajati na gotovo svim vrstama tala, slabije raste na teškim i vlažnim tlima. Budući da se širi podzemnim vriježama, uspijeva na rahlim tlima koja omogućuju lako kretanje korijena.Prilikom odabira parcele važno je izbjegavati zakorovljena područja, posebno ona s višegodišnjim korovima.
Budući da je višegodišnja biljka, kopriva se ne uključuje u klasičan plodored.Razmnožavanje je moguće na dva načina – sjetvom sjemena i sadnjom vriježa. Sjeme je vrlo sitno pa je u praksi češća proizvodnja presadnica u lijehama.
U hladnim lijehama sjetva se obavlja u svibnju, a presadnice se presađuju u jesen. Potrebno je 0,1 do 0,2 kg sjemena za 45000 do 65000 presadnica po hektaru. Za izravnu sjetvu, koristi se 3 do 4 kg sjemena po hektaru. Presadnice se mogu saditi i strojno. Kopriva je biljka koja voli dušik, pa je na početku uzgoja potrebno dodati oko 150 kg dušika po hektaru. Nakon svakog otkosa biljku treba dodatno prihraniti s 30 do 40 kg/ha dušičnog gnojiva. Kalij i fosfor dodaju se u skladu s plodnošću tla – u prosjeku oko 200 kg/ha K₂O i 60–80 kg/ha P₂O₅.Drugi način razmnožavanja je pomoću vriježa, koje se uzimaju iz postojećih nasada. Biraju se zdravi, nerazvijeni izdanci, s visokom vlagom (oko 80 %), koji se režu na dužinu od 25 do 30 cm. Sadnja se može obaviti u jesen (preporučeno) ili u proljeće, najkasnije do sredine travnja. Vriježe se sade strojevima za sadnju krumpira, u brazde duboke 10 cm, na razmak između redova od 50 do 70 cm, a između biljaka 30 cm.
Održavanje nasada i berba
Budući da kopriva ne podnosi zbijeno tlo, tijekom vegetacije provodi se okopavanje i kultivacija radi prozračivanja tla i suzbijanja korova. Prvo prihranjivanje provodi se u rano proljeće s 150 do 200 kg/ha dušika, a nakon svakog ili svakog drugog otkosa dodaje se još 100 kg/ha (najčešće KAN). Berba se obavlja kad biljka dosegne visinu od oko 30 cm, što se u našim krajevima najčešće događa sredinom travnja. Druga berba moguća je već dva do tri tjedna kasnije. Ako se zakasni, kose se cijele biljke, a nakon sušenja odvaja se lišće. Biljka se brzo regenerira, pa je tijekom sezone moguće ostvariti više otkosa. Korijen se vadi plitkim podrivanjem u jesen, nakon čega se čisti, pere i suši. Sušenje se može provoditi prirodno ili u sušarama. Za lišće se preporučuje prirodno venuti na suncu, zatim dosušiti u hladu, dok se korijen treba sušiti isključivo u sušarama zbog visoke jesenske vlage. Za 1 kg suhe koprive potrebno je 5–6 kg svježe biljke. Godišnji prinosi u prvoj godini su skromniji, ali u sljedećim sezonama s jednog hektara može se dobiti 10 do 15 tona svježeg lišća (odnosno 2–3 tone suhoga) i 8–10 tona svježeg korijena (2,5 do 3,5 tone suhoga).
Naslovna foto: mondodelgiardino.com
Pročitajte još:
Peršin – otporna i korisna biljka s mirisom Mediterana
Matičnjak – zlatna biljka limunastog mirisa za zdravlje, vrt i dom
Metvica – aromatična biljka s brojnim mogućnostima primjene
Luk vlasac – čuvar vrta i izvor zdravlja
Timijan – mirisna biljka bogate primjene i jednostavnog uzgoja
Kadulja – aromatična kraljica mediterana i kontinenta
Origano – začinska biljka s mirisom mediterana
Lavanda – ljubičasto blago mediterana
Bosiljak – ljekovita i aromatična biljka za vrt i kuhinju
 je višegodišnja, zeljasta biljka koja može narasti i do 150 centimetara visine.){kind=link}