width=Pripremite za kore:
– 8 jaja
– 8 velikih žlica šećera
– 8 velikih žlica mljevenih oraha
– 6 velikih žlica mrvica

Pripremite za kremu:
– 1 margarin za kreme
– 8 velikih žlica mljevenog šećera
– jedan samljeveni vanilin šećer
– 14 dag mljevenih oraha
– 2 rebra smekšane čokolade (od 100g)
– 2 velike žlice ruma 

 

Priprema kore:
Sve mjere prepolovite i pecite iz dva puta kore. Umutite žumanjke sa šećerom. Posebno umutite bjelanjke. U posudu s žumanjcima dodate naizmjenično orahe, umućen snijeg od bjelanjaka i mrvice. Postavite papir za pečenje na dno oblika za torte (24 cm), a rubove blago nauljite i svaku koru pecite po 20 minuta na 180°C.

Priprema kreme:
Razmekšani margarin pomiješate sa šećerom i vanilin šećerom. Dodate orahe i čokoladu i rum. Izmiksate da se dobije jednolična krema. Svaku koru prerežete na pola i razdijelite kremu na 5 dijelova. Premažete prvom petinom kreme prvu koru, pa drugu i treću. Za četvrtu koru treba više kreme (2/5), jer se torta namaže ovom kremom i okolo. Ukrasite tortu i stavite je na hlađenje preko noći. 

Prethodni članakAmeričke kocke
Sljedeći članakAgroekonomika – Isplativost proizvodnje presadnica povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.