kore:
21 bjelanjak
350 g šećera
300 g lješnjaka
3 žlice oštrog brašna
krema:
21 žumanjak
3 pudinga od vanilije
6 žlica oštrog brašna
1 l mlijeka
80 g šećera
250 g maslaca
2 šlag pjene
100 ml mlijeka
300 g Milka čokolade s lješnjacima
300 g Milka bijele čokolade

Odvojite 7 bjelanjaka i istucite ih u čvrsti snijeg, a zatim umiješajte 150 g šećera. Sameljite 100 g lješnjaka, dodajte 1 žlicu brašna i lagano umiješajte u pripremljeni snijeg. Smjesu izlijte u kalup za torte, prekrivenog papirom za pečenje i pecite na 180°C 20-tak min. Na isti način s preostalim bjelanjcima, šećerom, lješnjacima i brašnom ponovite isti postupak još dva puta sve dok ne dobijete 3 kore biskvita. Sve žumanjke, puding i brašno promiješajte kako bi napravili kremu, te po potrebi dodajte malo mlijeka. Preostalo mlijeko i šećer zakuhajte, maknite s vatre i umiješajte pripremljenu smjesu od žumanjaka. Zatim vratite na vatru i uz miješanje kratko kuhajte, pazeći da ne zagori. Kremu ohladite uz povremeno miješanje, pa umiješajte maslac. šlag pjenu uspite u 100 ml mlijeka i umiješajte u čvrsti šlag. Zatim šlag umiješajte u kremu, te je podijelite na dva dijela. U jednu polovicu umiješajte tamnu čokoladu otopljenu na pari, a u drugu polovicu bijelu čokoladu. Kremu dobro ohladiti prije nanošenja na biskvitnu koru. Na biskvitnu koru stavite polovicu tamne kreme, te položite drugu biskvitnu koru, premažite je polovicom bijele kreme, zatim stavite treću koru. Tortu na kraju premažite s ostatkom krema izvana i ukrasite lješnjacima.

Prethodni članakCrno-bijela pita
Sljedeći članakUzgoj gljiva može biti unosan
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.