width=– 6 jaja
– 150 grama šećera
– 150 grama kesten pirea
– 2 žlice glatkog brašna
– 50 grama čokolade u prahu
– 1 prašak za pecivo
Krema:
– 150 grama maslaca
– 350 grama kesten pirea
– 150 grama šećera u prahu
– 1 žlica ruma
– 4 dl tučenog slatkog vrhnja
– 1 instant želatina
Glazura:
– 100 grama čokolade
– 4 žlice ulja

Bjelanjke izmiksajte u čvrsti snijeg, postupno dodajte šećer, zatim brzinu miksera smanjite na najmanje i lagano umiješajte žutanjke, brašno pomiješano s praškom za pecivo i na kraju kesten pire. Smjesu podijelite na dva jednaka dijela i svaki posebno pecite na papiru za pečenje ne dulje od 6-7 minuta na temperaturi 180°C. Za kremu izmiksajte omekšani maslac i kad postane pjenast dodajte šećer u prahu, rum i kesten pire. Slatko vrhnje izmiksajte u šlag uz dodatak instant (fix) želatine. Kolač slažite sljedećim redom: kora, polovica slatkog vrhnja, krema od kestena, druga polovica slatkog vrhnja, kora, čokoladna glazura. Čokoladu otopite na pari, dodajte ulje i prelite po kolaču.

Prethodni članakRolane palačinke
Sljedeći članakU Ministarstvu poljoprivrede održan stručni Okrugli stol “Izazovi hrvatske poljoprivrede”
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.