width=Sastojci za tijesto:
50 dag mekog brašna
5 dag kvasca
8 dag margarina ili ulja
8 dag šećera
2 žumanjka
limunova korica
1 vrećica vanilin šećera
2 – 2 1/4 dl mlijeka
1 žličica soli
1 žlica ruma
Nadjev s makom i medom:
2,5 dl mlijeka
20 dag mljevenog maka
5 dag margarina
1 žumanjak
15 dag meda
8 dag mrvica (finijih)
cimet
limunova korica
1 žličica ruma
2 bjelanjka

Za poticu izmrvite kvasac, stavite u lončić, dodajte 1/2 dl mlijeka, 1 žličicu šećera, 2 žlice brašna, dobro promiješajte i ostavite na toplom. Dignuti kvasac umiješajte u prosijano i zagrijano brašno. Zasebno rastopite margarin, dodajte preostalo mlijeko, šećer, žumanjke, sol, rum, vanilin šećer i naribanu limunovu koricu. Sve dobro izmiješajte i zamijesite u brašno. Miješajte dok tijesto ne postane glatko i ne počne se odvajati od posude. Pospite ga brašnom, pokrijte čistim ubrusom i stavite na toplo mjesto. Količina se mora udvostručiti, a tek tada tijesto prebacite na dasku, dobro pospite brašnom i razvaljajte na debljinu 0.5 cm. Na ovako pripremljeno tijesto stavljajte različite nadjeve. Za nadjev, u mlijeko ukuhajte mljeveni mak, kuhajte nekoliko minuta uz stalno miješanje. Posebno miješajte margarin, dodajte žumanjke, med i začine, a zatim ohlađeni mak, mrvice i čvrsti snijeg od bjelanjaka. Sve lagano promiješajte, pa stavite nadjev na pripremljeno tijesto i uvijte, te složite u kalup i stavite peći.

 

Recept iz knjige Medeni kolači

Prethodni članakJelo za sve prigode
Sljedeći članakŠpanjolke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.