Vrhunski užitak. Savršen kolač koji zasluženo nosi ime, jer nema onog kome ne pruži vrhunski užitak. Idealno sočan, kremast i ukusan, te mnogima omiljen.

/><strong>TIJESTO:</strong><br />• 6 žumanjka<br />• 25 dag šećera <br />• 3 žlice vode <br />• 1 šalica ulja (za crnu kavu) <br />• 10 dag brašna<br />• 2 žlice gustina <br />• 1 prašak za pecivo <br />• 2 žlice kakaa <br />• snijeg od 6 bjelanjaka <p><strong>KREMA</strong>:<br />• 2 žlice brašna <br />• 2 dl mlijeka <br />• 4 žumanjka <br />• 4 žlice šećera<br />• 1 vanilin šećer <br />• 25 dag margarina  <p><strong>BIJELA GLAZURA</strong>:<br />• 4 bjelanjka<br />• 25 dag šećera <br />• pola šalice vode  <p><strong>ČOKOLADNA GLAZURA</strong>:<br />• 10 dag čokolade za kuhanje <br />• pola šalice ulja <div class=

PRIPREMA TIJESTA:
Pjenasto umutite žumanjke sa šeĆerom i vodom postupno dodajte ulje, brašno pomiješano s praškom za pecivo, kakaom i gustinom. Na kraju lagano umiješajte snijeg od bjelanjaka. Pečeni kolač uzdužno prerežite i kore namočite s 5 dl crne kave.

PRIPREMA KREME:
Pjenasto izradite žumanjke sa šećerom i vanilin šećerom, brašnom i mlijekom te kuhati na pari stalno miješajući dok ne postane gusto. U ohlađ eno dodati pjenasto izra đeni margarin.

PRIPREMA BIJELE GLAZURE:
Ulupajte čvrst snijeg od bjelanjaka. U malo vode (toliko da pokrije šećer) skuhajte šećer da se otopi i zatim vruće polako ulijte u gotov snijeg stalno miksajući.

PRIPREMA ČOKOLADNE GLAZURE:
Čokoladu i ulje rastopite na laganoj vatri.

POSTUPAK:
Vratite prvu koru biskvita u lim u kojem se pekao kolač, natopite polovicom kuhane kave i premažite kremom. Na nju položiti drugu koru biskvita, takođ er natopite kavom i premažite bijelom glazurom. Bijelu glazuru prelijte čokoladnom glazurom.

Recept iz knjige “Moji najbolji kolači”

Prethodni članakPuretina s povrćem u umaku
Sljedeći članakČokoladna jaja
Gospodarski list
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.
Xing

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA