Cukarini. Jednostavni tradicinalni keksići bez kojih mnogi ne mogu zamisliti božićne blagdane. Močeni se u rakiju i šećer vrlo su dekorativni

Tijesto (za oko 40 komada):

3 jaja, 20 dag šećera, 1 vanilin šećer, ribane korice limuna i naranče, slatke rakije po želji, 12,5 dag maslaca ili masti, ½ praška za pecivo, ½ kg oštrog brašna

Priprema:

Miksati jaja, šećer, vanilin šećer te postupno dodavati koricu limuna i naranče, pa malo rakije. Dodati omekšan maslac izrezan na komade i miksati. Dodati prašak za pecivo pomiješan s brašnom i umijesiti prhko tijesto koje se ne lijepi za ruke. Tijesto staviti u plastičnu foliju i u hladnjak na nekoliko sati ili preko noći. Od tijesta trgati manje komadiće, protrljati ga među dlanovima u obliku slova „U“ te svaki kraj malo zarezati nožem da nastanu dva kraka. Gornji dio tijesta navlažiti vodom i uvaljati u kristalni šećer. Peći na papiru za pečenje u prethodno zagrijanoj pećnici na 190 °C, oko 15 minuta dok blago ne porumene. Što duže stoje, postaju mekši.

Recept iz knjige „Kolači – čarolija užitaka 2“

Prethodni članakObjavljen natječaj za Podmjeru 17.1. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka
Sljedeći članakHrvatska poljoprivreda nakon 2020. – poljoprivrednici uključite se u izradu strategije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.