izv. prof. dr. sc. Marko Karoglan

Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomski fakultet u Zagrebu Marko Karoglan rođen je 24.09.1976. godine u Dubrovniku. Nakon završetka „Opće gimnazije” u Dubrovniku 1995. godine, upisuje Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer „Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo”. Diplomirao je 2000. godine na istom Fakultetu, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo gdje iste godine počinje i raditi u svojstvu znanstvenog novaka. Odmah upisuje i poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu, smjer Bilinogojstvo. Magistarski rad naslova „Utjecaj djelomične defolijacije na dozrijevanje grožđa i kakvoću vina cv. Traminac mirisavi (Vitis vinifera L.)” obranio je 17.12.2004. godine. Doktorsku disertaciju naslova „Utjecaj dušične gnojidbe na kemijski sastav mošta i vina sorti Graševina, Chardonnay i Rizling rajnski (Vitis vinifera L.)” obranio je 18.06.2009. godine. U zvanje izvanrednog profesora izabran je 2017. godine. U sadašnjem sustavu obrazovanja aktivno sudjeluje kao suradnik na modulima „Vinogradarstvo 2“, „Osnove voćarstva i vinogradarstva“, „Osnove vinogradarstva“ i „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju (Bs), te „Tehnologija proizvodnje grožđa“ i „Proizvodnja stolnog grožđa“ na diplomskom studiju (Ms). Suradnik je na poslijediplomskom doktorskom studiju Poljoprivredne znanosti na modulu „Ampelofiziologija“. Od trenutka zapošljavanja aktivno sudjeluje u znanstveno–istraživačkom radu te popularizaciji struke. Bio je voditelj završenog projekta Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH (MPRRR): «Muškat ruža porečka - desertno vino», te suradnik na VIP i znanstvenim projektima. Član je Hrvatskog enološkog društva i Hrvatskog agrometeorološkog društva. Pristupnik je od 2006. godine član Povjerenstva za organoleptičko ocjenjivanje vina i drugih proizvoda od grožđa i vina. Član je Stručne skupine u Potkomisiji OIV-a (Organization International du Vigne et du Vin) za stolno i sušeno grožđe i nefermentirane proizvode, Komisije za vinogradarstvo. Aktivno se služi engleskim, a pasivno francuskim jezikom.