Nakon zimskog razdoblja potrebno je procijeniti koje je zasijane površine travnim i djetelinskim vrstama i njihovim smjesama potrebno preorati.

Nakon zimskog razdoblja stanje i kondicija zasijanih smjesa trava i djetelina različitog udjela vrsta razlikuje se s obzirom na starost usjeva. Na vijek trajanja ne utječe samo duljina razdoblja korištenja. Stoga je nakon zime potrebno obići svaku parcelu i donijeti odluku što učiniti s postojećim travnjačkim površinama. Stanje usjeva ovisi o sjetvi (roku i načinu sjetve i kakvoći sjemena korištenog u sjetvi), provedenim agrotehničkim mjerama u prošloj i ranijim godinama, ali i o samom tlu. Na vijek trajanja travnjaka, osim plodnosti tla najveći utjecaj ima poljoprivrednik.

Da bi jednom zasijani travnjak trajao onoliko dugo koliko je njegov potencijal (ovisno o botaničkom sastavu vrsta koje su posijane), neophodno je:

  • ne kasniti s košnjom
  • ne kositi prenisko
  • ne izvoziti nerazrijeđenu gnojovku na travnjak 
  • ne „ulaziti“ poljoprivrednim strojevima i opremom na površinu po suviše vlažnom tlu
  • voditi računa da gnojidba bude pravodobna i uravnotežena
  • za sjetvu koristiti kvalitetno sjeme (klijavo, čisto i zdravstveno ispravno)
  • višegodišnje korove na parceli na kojoj planiramo sjetvu suzbiti prije sjetve
  • voditi računa o krtičnjacima

Sjetva travnjaka nije jeftina. Zato treba nastojati da posijani travnjak što dulje traje. Međutim, svaki travnjak ima svoj vijek trajanja. Ovisno o sastavu posijane smjese uz intenzivno korištenje i bez ekstremnih vremenskih uvjeta (suša, dugo razdoblje golomrazica, stagnacija oborinskih voda na travnjaku…) zasijani bi travnjaci trebali trajati barem 3-4 godine. Odluku isplati li se travnjak koristiti duže, svaki poljoprivrednik donosi sam, ovisno o uvjetima gospodarenja na farmi, potrebnoj kvaliteti krme s travnjaka, poljoprivrednim površinama kojima raspolaže i naravno financijskim mogućnostima.

Zimsko mirovanje travnjaka

Kad obnoviti travnjak?

Travnjak je potrebno obnoviti ako:

  • u travnjaku ima manje od 50 % kvalitetnih vrsta
  • u travnjaku ima više od 25 % jednogodišnje livadne vlasnjače ili više od 15 % pirike
  • je travnjak jako prorijeđen radi vremenskih neprilika ili uslijed neadekvatnog korištenja poljoprivrednih strojeva
  • je parcela neravna i više ne možemo obavljati kvalitetnu košnju
  • moramo drenirati parcelu

Ako su kvalitetne vrste samo mjestimično uništene, tada se na tim manjim površinama može obaviti usijavanje. Nakon pregleda stanja travnjaka, površine za koje se odluči koristiti ih tijekom ove vegetacije (eventualno i narednih godina) potrebno je na vrijeme (ali ne suviše rano) obaviti gnojidbu. Količina i vrsta gnojiva ovisi o botaničkom sastavu travnjaka (omjer djetelinskih i travnih vrsta u smjesi), plodnosti tla, načinu korištenja travnjaka i planiranom prinosu. Za određivanje količine i vrste gnojiva u prvoj proljetnoj gnojidbi važna je gnojidba provedena tijekom prošle jeseni.

Ako poslije predzadnjeg otkosa prošle jeseni nije obavljena gnojidba travnjačkih površina s fosfornim i kalijevim gnojivima (npr. PK 20:30 ili NPK 7:20:30), tada početkom proljetnog porasta treba primijeniti gnojiva NPK formulacije.

Količina dušika koju je potrebno primijeniti ovisi o botaničkom sastavu travnjaka. Prevelike količine dušičnih gnojiva depresivno djeluju na djeteline ako su one sastavni dio posijane DT (djetelinsko-travne) ili TD (travno-djetelinske) smjese. Kod sijanih travnjaka, naročito kod monokultura talijanskog i engleskog ljulja, potrebne su veće količine dušičnih gnojiva. Stoga za točnu preporuku količine i vrste gnojiva u obzir treba uzeti nekoliko čimbenika:

  • plodnost tla (još uvijek nepoznanica za većinu parcela)
  • botanički sastav travnjaka
  • planirani prinos
  • gnojidba prošle jeseni
  • očekivana količina oborina

Važno je da gnojidba bude racionalna, odnosno gnojidbom se trebaju primijeniti one količine hraniva koje zadovoljavaju potrebe biljke, a odgovarajuće su s obzirom na stanje usjeva i plodnost tla. Istodobno treba voditi računa o vremenskim uvjetima i planiranom (očekivanom) prinosu. Gnojidba mora biti i ekološki prihvatljiva, pa je vrijeme i količinu gnojiva nužno uskladiti s dobrom poljoprivrednom praksom i propisanim ograničenjima u korištenju gnojiva.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakMaslinovo ulje u kulinarstvu
Sljedeći članakSrednja škola Stjepana Sulimanca u Pitomači – praksa i zajednički trud dovode do uspjeha
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.