Naš dugogodišnji pretplatnik koji u Gospodarskom listu osobito pažljivo prati savjete za vinogradarstvo i maslinarstvo, posjeduje vinograd od 750 čokota i oko 50-ak stabala maslina i zanima ga koja su sredstva za zaštitu bilja općenito dostupna za amatersku („hobi“) primjenu?

Prema Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) i Zakon o provedbi Uredbe (EZ) 1107/2009 (NN 80/2013) sredstva za zaštitu bilja na tržištu Republike Hrvatske registrirana za profesionalnu i neprofesionalnu ili amatersku (“hobi”) primjenu. Bez iskaznice ili uvjerenja o završenoj osnovnoj i dopunskoj izobrazbi za sigurno rukovanje i primjenu pesticidima moguće je u poljoprivrednim ljekarnama kupiti samo sredstva za zaštitu bilja registrirana za neprofesionalnu ili amatersku (“hobi”) primjenu.

Nažalost, za razliku od oko 650 sredstva za zaštitu bilja koja su registrirana za profesionalnu primjenu, u našoj zemlji je do 1. lipnja 2020. bilo registrirano samo 39 trgovačkih pripravaka za amatersku primjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Od toga je za folijarno tretiranje biljaka najviše anorganskih kemijskih spojeva (bakarni i sumporni fungicidi) i mineralna (parafinska) ulja, dok od organskih insekticida možemo istaknuti samo pripravke Mospilan u dvije formulacija (SG i SP), te Pyxal EC. Također, moguće je koristiti i biljni (botanički) insekticid na osnovi piretrina (Kenyatox Verde Plus, Terminator Aphicid, Biotip Aphicid). Od organskih fungicida za amatersku je primjenu dopušten samo Pyrus SC. Od herbicida, dopušteni su glifosat (Resolva 24H) i pelargonična kiselina (Beloukha Garden).

Tako malim brojem registriranih pesticida za amatersku primjenu u našoj su zemlji najviše “pogođeni” vlasnici manjih vinograda, koji za vlastite potrebe uzgajaju plemenite sorte vinove loze. Ako “hobi vinogradari” namjeravaju učinkovito suzbijati najštetnije uzročnike bolesti (plamenjaču ili peronosporu i pepelnicu) najčešće moraju primjenjivati i fungicide registrirane za profesionalnu primjenu.

Sredstva za zaštitu bilja registrirana za “amatersku primjenu”: imaju najpovoljniju eko-toksikološku ocjenu, malog su pakiranja, te se nalaze u formulaciji koja je najmanje opasna za primjenitelja.

 Primjena i miješanje sredstava za zaštitu bilja u hobi poljoprivredi

Za suzbijanje većine gljivičnih bolesti iz skupine plamenjača, pjegavosti i plijesni moguće je u voćnjacima i vinogradima s ograničenjem koristiti bakarne fungicide (bakarni pripravci ne u vegetaciji koštičavog voća, a samo do početka cvatnje ili u smanjenim količinama tijekom cvatnje jabučastog voća). Dodatno je za suzbijanje plijesni (Botrytis) moguće koristiti pirimetanil (Pyrus SC). Protiv pepelnice u voćnjacima i vinogradima u više je navrata tijekom sezone moguće koristiti sumporne fungicide. Također, bakarni i sumporni fungicidi su dopušteni za primjenu u ekološkoj hortikulturnoj proizvodnji (možemo ih međusobno miješati)!

sredstva za zaštitu za hobiste

U pravilu bakarne i sumporne fungicide ne koristimo u cvatnji hortikulturnog bilja, a također ih ne miješamo s folijarnim (bio)gnojivima. Nije poželjno miješati bakarne fungicide sa pirimetanilom (Pyrus). Bakarni fungicidi se krajem zime i pred početak vegetacije voćnjaka i vinograda mogu miješati sa mineralnim (parafinskim) uljima, čime se širi spektar učinkovitosti na prezimljujuće stadije nekih štetnika (npr. na zimska jaja lisnih uši i crvenog voćnog pauka, te na prezimljujuće oblike štitastih uši). Sumporne fungicide u pravilu ne miješamo sa mineralnim (parafinskim) uljima! Također, bakarni i sumporni pripravci se mogu miješati sa organskim sustavnim insekticidima na osnovi djelatnih tvari acetamiprid (Mospilan) i piriproksifen (Pyxal).

Acetamiprid (Mospilan) suzbija veći broj štetnih kukaca u voćarstvu (npr. lisne uši, voćne osice, voćne muhe, lisne minere, fitofagne stjenice, štetne kornjaše iz skupine pipa, štitaste uši, neke štetne gusjenice i druge), te se često koristi nakon cvatnje većine voćnih vrsta. Acetamipridu su dopuštene najčešće dvije primjene u istom nasadu tijekom sezone!

Piriproksifen (Pyxal) je registriran za suzbijanje štitastih uši, a može se koristiti krajem zime, u kombinaciji sa mineralnim (parafinskim) uljima i bakarnim fungicidima. Dopuštena je samo jedna primjena ovog insekticida u istom nasadu tijekom sezone!

Tijekom godine je u nekoliko navrata moguće koristiti i biljne (botaničke) insekticide (npr. Kenyatox Verde Plus, Terminator Aphicid, Biotip Aphicid). Kratke su karence, ali nisu potpuno bezopasni na prirodne neprijatelje. Imaju široki spektar učinkovitosti, pa osim lisnih uši suzbijanju i druge nametnike (npr. voćne osice, fito-fagne stjenice, cvrčke, maslinovog moljca i dr.). Mogu se miješati sa ranije spomenutim anorganskim i organskim fungicidima (npr. bakarnim i sumpornim pripravcima i pripravkom Pyrus). Nedostatak im je kontaktna učinkovitost, pa ne djeluju na štetnike koji se skrivaju (npr. slabije je djelotvorna zakašnjela primjena na lisne uši koje su sisanjem sokova već nakovrčale lišće i „skrivaju“ se na naličju). Ispire ih kiša (>35 mm), a kao većina piretrina osjetljivi su na visoke temperature (brzo gube učinkovitost na ljetnim temperaturama >28°C)!

 Biološki fungicidi

U novije se vrijeme pojavljuju na našem tržištu biološki fungicidi na osnovi Bacillus subtilis (Serenade ASO) i Bacillus pumilus (Sonata). Pokusnim su rezultatima dobiveni vrlo dobri i ohrabrujući rezultati njihove primjene u voćarstvu, vinogradarstvu i povrtlarstvu. Ali, djeluju na neke važnije skupine uzročnika bolesti (npr. plamenjače, pepelnice, plijesni, pjegavosti) samo preventivno. Prikladni su za ekološku proizvodnju. U višegodišnjim nasadima (voćnjacima i vinogradima) mogu biti učinkoviti samo uz povećani broj aplikacija (prosječni razmaci tretiranja do 7 dana)! Pritom je broj njihove aplikacije dvostruko veći nego što provodimo mjerama zaštite korištenjem pojedinačnih ili kombiniranih organskih fungicida. Mogu se miješati sa insekticidima, ali ih ne preporučujemo miješati sa bakarnim pripravcima!

Folijarna (bio)gnojiva u pravilu ne miješamo sa anorganskim pripravcima (bakar, sumpor), mineralnim (parafinskim) uljima i teškim metalima (fosetil-Al), dok se sa ostalim spomenutim sredstvima dopuštenim za amatersku primjenu u pravilu mogu primijeniti istovremeno (u večernjim satima, uz nešto veći utrošak škropiva).

Cijeli članak i tablicu sa svim sredstvima za zaštitu bilja dopuštenima u “hobi” uzgoju pročitajte u tiskanom izdanju Gospodarskog lista broj 11 od 15. lipnja 2020.

Prethodni članakKakav će utjecaj imati smanjenje poticaja za ekološku proizvodnju lijeske?
Sljedeći članakVrhunska kakvoća autohtone međimurske jaretine
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.