Visokoprinosna proizvodnja uljane repice ostvaruje se uravnoteženom i učinkovitom gnojidbom koja ujedno omogućuje i održavanje plodnosti tla. U određivanju pravilnih količina i odnosa pojedinih hraniva kod gnojidbe uljane repice potrebno je poznavati zalihe pojedinih hraniva u tlu, odnosno plodnost tla. Količina i odnos pojedinih hraniva u gnojidbi uljane repice ovisit će o karakteristikama tla, klimatskim uvjetima i svojstvima sorte ili hibrida.

Brzina usvajanja hranjivih tvari od strane uljane repice ovisi o dinamici kretanja hraniva u tlu i fazi razvoja biljke.

Opskrbljenost tla hranivima

Dobra opskrbljenost biljaka osnovnim (dušik, fosfor i kalij) kao i sekundarnim hranivima (kalcij, magnezij i sumpor) utjecat će na optimalni razvoj usjeva i u stresnim uvjetima, kao što su napad bolesti, štetnika i nepovoljni vremenski uvjeti. U ranim fazama rasta pa sve do faze cvatnje uljane repice najbrži je unos osnovnih i nekih sekundarnih hraniva poput dušika, fosfora, kalija i sumpora. Dušik i sumpor su hraniva vrlo pokretna u tlu i unose se gnojidbom nekoliko puta tijekom vegetacije biljaka, za razliku od fosfora i kalija koji se unose u osnovnoj i predsjetvenoj obradi tla u ukupnoj količini potreba uljane repice. Osim dovoljne opskrbljenosti tla hranivima i vlažnost tla ima važnu ulogu u gnojidbi te postizanju optimalnog prinosa uljane repice.

Razliku između količine hraniva koju biljci osigurava tlo i potrebne količine hraniva za određeni prinos, potrebno je nadoknaditi mineralnom gnojidbom koja se prema vremenu primjene dijeli na osnovnu i predsjetvenu gnojidbu te prihranu.

Osnovna gnojidba

U osnovnoj gnojidbi uljane repice mineralno gnojivo se zaorava na punu dubinu oranja, tako da su biljke tijekom cijele vegetacije osigurane potrebnim biljnim hranivima, posebice fosforom i kalijem koji su slabo pokretni u tlu. Time se biljke potiče na razvoj korijena u dublje slojeve tla gdje ima dosta vlage, i tako im se povećava otpornost na sušu.

U osnovnoj gnojidbi unosimo najveći dio potrebnog fosfora i kalija, te manji udio dušika, sumpora i magnezija, stoga se mogu primijeniti formulacije: NPK 7-20-30 ili NPK (MgO, SO3) 7-14-21 (2, 18) u količini 400-600 kg/ha, ovisno o plodnosti tla i planiranom prinosu.

Predsjetvena gnojidba

Ova gnojidba obavlja se zajedno s pripremom tla pred sjetvu kada se gnojivo unosi u plići sloj tla tanjuračama ili sjetvospremačima kako bi usjev u početnom razvoju imao dovoljno pristupačnih hraniva.

Predsjetvenom gnojidbom unosimo preostali dio fosfora i kalija, ako nisu ukupne potrebe ovih hraniva za uljanu repicu unesene osnovnom gnojidbom, te polovinu potrebe biljke za dušikom i manji udio sumpora. Prema nekim istraživanjima unosom do 30 kg/ha sumpora prije sjetve uljane repice povećava se prinos i do 50%.

Od mineralnih kompleksnih gnojiva u predsjetvenoj gnojidbi primjenjuju se formulacije s približno jednakim udjelom biljnih hraniva dušika, fosfora, kalija i manjim udjelom sumpora i magnezija, kao što su formulacije: NPK 15-15-15 ili NPK (S) 15-15-15 (3) ili NPK 20-10-10 ili NPK 20-20-0 ili NPK (MgO) 13-10-12 (4) u količini 150-200 kg/ha.

Ako su osnovnom gnojidbom unesene ukupne potrebe biljke za fosforom i kalijem, u gnojidbi pred sjetvu može se unijeti amidno dušično gnojivo UREA N 46 u količini 100-120 kg/ha ili otopina uree i amonij nitrata UAN N 30 tekući u količini 100-120 l/ha ili amonijev sulfat, PETROKEMIJas u količini 100-150 kg/ha.

U određivanju količine i odnosa kao i vremena i načina primjene makro i mikrohraniva, potrebna je kemijska analiza tla i poznavanje dinamike njihova usvajanja, odnosno potrebe biljaka za pojedinim hranivima tijekom vegetacije, te je jedino ovakvim upravljanjem hranivima moguće ekonomičnije primijeniti gnojiva.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKaripska pita
Sljedeći članak14 milijuna kuna malim OPG-ovima – velik broj prijavljenih su mladi poljoprivrednici!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.