Pod sloganom „Zdravlje bilja za zdravlje ljudi“ od 4. – 7.veljače u Opatiji, u Grand hotelu „4 opatijska cvijeta“ održava se 64. Seminar biljne zaštite u organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite, na kojem se svake godine okupi velik broj fitomedicinara i brojnih sudionika iz akademske zajednice, industrije zaštite bilja, poljoprivrednih tvrtki i proizvođača.

Predsjednica Hrvatskog društva biljne zaštite, prof.dr.sc. Jasminka Igrc Barčić u pozdravnom govoruzahvalila je brojnim institucijama i njihovim predstavnicima, sponzorima i medijima na potpori i svim sudionicima na dolasku teistaknula da je 64 godine, koliko se seminar održava, puno i za životni vijek čovjeka, a kamoli za stručni skup.

2020. – svjetska godina biljnog zdravstva

Ova godina je posebna jer je seminar u znaku Svjetske godine biljnog zdravstva, koju je proglasio UN, no nama stručnjacima koji smo cjeloživotni rad posvetili zaštiti bilja i kroz svoj radni vijek nastojali čuvati biljke, liječiti biljke, da bismo dobili zdrave biljke i tako pomogli prehraniti čovječanstvo, nama fitomedicinarima svaka je godina – godina biljnog zdravstva.

Predsjednica Hrvatskog društva biljnog zdravstva, prof.dr.sc. Jasminka Igrc Barčić naglasila je kako je ovu godinu UN proglasio Svjetskom godinom biljnog zdravstva
U sklopu svečanog otvaranja dodijeljena su i priznanja zaslužnim tvrtkama i pojedincima za njihov doprinos u održavanju Seminara te radu Društva. Priznanja i nagrade su dobili tvrtka Stockton, studentica fitomedicine Natalija Carin, novopromovirana dr.sc. Maja Novak, prof.dr.sc. Jadranka Pejičić i dr.sc. Natalija Galzina.
Na seminaru su predavanja održali eminentni stručnjaci iz Italije, Finske, Češke, Švicarske, iz najrelevantnijih europskih organizacija koje se upravo bave zaštitom bilja i koji su s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede istaknuli  koliko je bitno podizati javnu svijest o važnosti biljnog zdravstva

Nove strategije

Suorganizatori seminara su Agronomski fakultet u Zagrebu, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, te Hrvatska agencija za hranu i poljoprivredu, te JU Zeleni prsten Zagrebačke županije i CROCPA, a pokrovitelji Ministarstvo poljoprivrede, Akademija poljoprivrednih znanosti i Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU.

Predstavnica pokrovitelja ovog stručnog skupa, Ministarstva poljoprivrede, pomoćnica ministrice doc.dr.sc Jelena Đugum, pozdravila je sve okupljene na seminaru i svečano otvorila skup, a pritom je naglasila nove ciljeve Europske komisije – Green Deal i strategiju „od farme do stola”.

Želim istaknuti da je osnovna misija nadležnih tijela koja su uključena u provedbu novih propisa iz područja biljnog zdravstva zaštita teritorija Unije od unošenja i širenja štetnih organizama za bilje, stvaranje osnovnih preduvjeta za učinkovitu proizvodnju zdravstveno ispravnog bilja u poljoprivredi i šumarstvu, te osiguranje dovoljnih količina zdravstveno ispravne i visokokvalitetne hrane.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je slika-3.-Doc.dr_.sc_.-Jelena-Đugum-1024x819.jpg
Pomoćnica ministrice doc.dr.sc. Jelena Đugum

Pomoćnica ministrice najavila je i novi Zakon o održivoj uporabi pesticida.

U tijeku je izrada novoga Zakona o održivoj uporabi pesticida na kojem se intenzivno radi. Svrha ovoga Zakona je postizanje održive uporabe pesticida, smanjenje rizika i negativnih učinaka od uporabe pesticida na način koji osigurava visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i životinja te zaštite okoliša i očuvanja biološke raznolikosti, uvođenje obvezne primjene temeljnih načela integrirane zaštite bilja za suzbijanje štetnih organizama bilja i alternativnih pristupa i tehnika kao što su nekemijske mjere zaštite bilja radi postizanja održive i konkurentne poljoprivrede, istaknula je Đugum.

U svom govoru navela je i da poljoprivredna proizvodnja ne smije biti oslonjena samo na kemijske mjere borbe protiv štetnih organizma jer one uz mnoge prednosti imaju i određene nedostatke. Sve strožiji i zahtjevniji kriteriji odobravanja aktivnih tvari predstavljaju veliki izazov u provedbi mjera kemijske zaštite bilja te je u cilju opstanka potrebno okrenuti se razvoju alternativnih mjera zaštite bilja koje uključuju i primjenu sredstava za zaštitu bilja koja kao aktivne tvari sadrže tvari niskog rizika. Pritom su temeljni problemi s kojima se struka suočava niska razina svijesti od rizika pri uporabi pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji te bi se posebna pozornost trebala usmjeriti na povećanje razine znanja o sigurnom rukovanju pesticidima i pravilnoj primjeni sredstava za zaštitu bilja kako bi se stekla svijest o rizicima nepravilne i nedopuštene primjene sredstava za zaštitu bilja te rizika od primjene sredstava za zaštitu bilja koja nisu registrirana u Hrvatskoj kao i od krivotvorenih sredstava za zaštitu bilja.

  Korištenje novih tehnologija u zaštiti bilja

Na kraju je pomoćnica ministrice spomenula kako je u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u 2019. godini pokrenut PEST sustav za nadzor zlatne žutice vinove loze, a donošenjem nove pravne osnove u 2020. godini navedeni alati koristit će i Državnom inspektoratu Republike Hrvatske (DIRH) u obavljanju službenih kontrola nad specijaliziranim subjektima kao i pomoć svim specijaliziranim subjektima.

Plan Ministarstva poljoprivrede (MP) u suradnji s HAPIH-om i DIRH-om je PEST sustav u bliskoj budućnosti primijeniti na praćenje što više štetnih organizama tako da se, uz korištenje novih, digitalnih, pametnih tehnologija, mogu donijeti brze i efikasne odluke uz što manje troškove za kontrolu, sprječavanje i/ili ograničavanje širenja štetnih organizama, kazala je doc.dr.sc. Jelena Đugum.

Na seminaru su u sekcijama Aktualni problemi i njihova rješenja i Nove tehnologije, postupci i sredstva za zaštitu bilja, održana brojna zanimljiva i korisna stručna predavanja, a najviše pozornosti privukle su panel rasprave: Mitovi i činjenice o zdravstveno ispravnoj hrani , Rizik od krivotvorina i ilegalnog unosa pesticida, Je li održiva uporaba pesticida uistinu održiva i Kako zaštititi kulture u zaštićenim područjima prirode?.

Tako se moglo čuti da je prisutan trend ukidanja dozvola velikom broju sredstava, što dokazuje podatak da je 2005.g u EU bilo oko 800 sredstava za zaštitu bilja s oko 300 različitih aktivnih tvari, dok je 2015. taj broj bio sveden na oko 460 preparata s oko 210 aktivnih tvari. Budući da je za razvoj samo 1 aktivne tvari (molekule) potrebno ispitivanje oko 160 tisuća raznih molekula što traje oko 11 godina, te košta 286 milijuna dolara, jasno je da povlačenjem s tržišta sredstava za zaštitu bilja, koja nemaju zamjenu, mnoge kulture ostaju nezaštićene, što je vidljivo i na primjeru uljane repice koja bilježi znatan pad proizvodnje jer nema više sredstava za zaštitu bilja koja bi spriječila gubitke koje uzrokuju štetni organizmi na toj kulturi, a koji biti i do 100% prinosa ili uroda, slično je i kod većine poljoprivrednih kultura. Budući da se ukidanje aktivnih tvari događa političkom odlukom na koje utječu pritisak raznih udruga i aktivista, a ne struke i znanosti, na skupu je istaknuto kako je potrebno podizati javnu svijest i ukazivati na važnost sredstava za zaštitu bilja kao lijeka za biljke, bez kojih bi ubrzo došlo do nestašice hrane, poskupljenja i gladi koja će biti sve veći problem u svijetu. Broj ljudi na planeti dosegao je 7,7 milijardi ljudi, obradivih površina sve je manje, klimatske promjene uzrokuju i porast šteta i od vremenskih neprilika, ali i od štetnih organizama koji se šire i zahvaljujući globalnoj povezanosti, ali i sve manjoj djelotvornosti sredstava za zaštitu bilja, jer administrativnim ukidanjem aktivnih (djelatnih) tvari brže razvijaju otpornost na mehanizme djelovanja manjeg broja postojećih i dozvoljenih aktivnih tvari u sredstvima za zaštitu bilja.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakCrna vila
Sljedeći članakBez kvalificiranih obrezivača papaka nema konkurentnije proizvodnje mlijeka
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Odgovorni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu kao odgovorni urednik uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja i dr. Član je Hrvatskog novinarskog društva i Zbora agrarnih novinara, kao i Hrvatskog društva biljne zaštite.