Pod sloganom „Zdravlje bilja za zdravlje ljudi“ od 4. – 7.veljače u Opatiji, u Grand hotelu „4 opatijska cvijeta“ održava se 64. Seminar biljne zaštite u organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite, na kojem se svake godine okupi velik broj fitomedicinara i brojnih sudionika iz akademske zajednice, industrije zaštite bilja, poljoprivrednih tvrtki i proizvođača.

Predsjednica Hrvatskog društva biljne zaštite, prof.dr.sc. Jasminka Igrc Barčić u pozdravnom govoruzahvalila je brojnim institucijama i njihovim predstavnicima, sponzorima i medijima na potpori i svim sudionicima na dolasku teistaknula da je 64 godine, koliko se seminar održava, puno i za životni vijek čovjeka, a kamoli za stručni skup.

2020. – svjetska godina biljnog zdravstva

Ova godina je posebna jer je seminar u znaku Svjetske godine biljnog zdravstva, koju je proglasio UN, no nama stručnjacima koji smo cjeloživotni rad posvetili zaštiti bilja i kroz svoj radni vijek nastojali čuvati biljke, liječiti biljke, da bismo dobili zdrave biljke i tako pomogli prehraniti čovječanstvo, nama fitomedicinarima svaka je godina – godina biljnog zdravstva.

 class=
Predsjednica Hrvatskog društva biljnog zdravstva, prof.dr.sc. Jasminka Igrc Barčić naglasila je kako je ovu godinu UN proglasio Svjetskom godinom biljnog zdravstva
 class=
U sklopu svečanog otvaranja dodijeljena su i priznanja zaslužnim tvrtkama i pojedincima za njihov doprinos u održavanju Seminara te radu Društva. Priznanja i nagrade su dobili tvrtka Stockton, studentica fitomedicine Natalija Carin, novopromovirana dr.sc. Maja Novak, prof.dr.sc. Jadranka Pejičić i dr.sc. Natalija Galzina.
 class=
Na seminaru su predavanja održali eminentni stručnjaci iz Italije, Finske, Češke, Švicarske, iz najrelevantnijih europskih organizacija koje se upravo bave zaštitom bilja i koji su s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede istaknuli  koliko je bitno podizati javnu svijest o važnosti biljnog zdravstva

Nove strategije

Suorganizatori seminara su Agronomski fakultet u Zagrebu, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, te Hrvatska agencija za hranu i poljoprivredu, te JU Zeleni prsten Zagrebačke županije i CROCPA, a pokrovitelji Ministarstvo poljoprivrede, Akademija poljoprivrednih znanosti i Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU.

Predstavnica pokrovitelja ovog stručnog skupa, Ministarstva poljoprivrede, pomoćnica ministrice doc.dr.sc Jelena Đugum, pozdravila je sve okupljene na seminaru i svečano otvorila skup, a pritom je naglasila nove ciljeve Europske komisije – Green Deal i strategiju „od farme do stola”.

Želim istaknuti da je osnovna misija nadležnih tijela koja su uključena u provedbu novih propisa iz područja biljnog zdravstva zaštita teritorija Unije od unošenja i širenja štetnih organizama za bilje, stvaranje osnovnih preduvjeta za učinkovitu proizvodnju zdravstveno ispravnog bilja u poljoprivredi i šumarstvu, te osiguranje dovoljnih količina zdravstveno ispravne i visokokvalitetne hrane.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je slika-3.-Doc.dr_.sc_.-Jelena-Đugum-1024x819.jpg
Pomoćnica ministrice doc.dr.sc. Jelena Đugum

Pomoćnica ministrice najavila je i novi Zakon o održivoj uporabi pesticida.

U tijeku je izrada novoga Zakona o održivoj uporabi pesticida na kojem se intenzivno radi. Svrha ovoga Zakona je postizanje održive uporabe pesticida, smanjenje rizika i negativnih učinaka od uporabe pesticida na način koji osigurava visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i životinja te zaštite okoliša i očuvanja biološke raznolikosti, uvođenje obvezne primjene temeljnih načela integrirane zaštite bilja za suzbijanje štetnih organizama bilja i alternativnih pristupa i tehnika kao što su nekemijske mjere zaštite bilja radi postizanja održive i konkurentne poljoprivrede, istaknula je Đugum.

U svom govoru navela je i da poljoprivredna proizvodnja ne smije biti oslonjena samo na kemijske mjere borbe protiv štetnih organizma jer one uz mnoge prednosti imaju i određene nedostatke. Sve strožiji i zahtjevniji kriteriji odobravanja aktivnih tvari predstavljaju veliki izazov u provedbi mjera kemijske zaštite bilja te je u cilju opstanka potrebno okrenuti se razvoju alternativnih mjera zaštite bilja koje uključuju i primjenu sredstava za zaštitu bilja koja kao aktivne tvari sadrže tvari niskog rizika. Pritom su temeljni problemi s kojima se struka suočava niska razina svijesti od rizika pri uporabi pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji te bi se posebna pozornost trebala usmjeriti na povećanje razine znanja o sigurnom rukovanju pesticidima i pravilnoj primjeni sredstava za zaštitu bilja kako bi se stekla svijest o rizicima nepravilne i nedopuštene primjene sredstava za zaštitu bilja te rizika od primjene sredstava za zaštitu bilja koja nisu registrirana u Hrvatskoj kao i od krivotvorenih sredstava za zaštitu bilja.

  Korištenje novih tehnologija u zaštiti bilja

Na kraju je pomoćnica ministrice spomenula kako je u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u 2019. godini pokrenut PEST sustav za nadzor zlatne žutice vinove loze, a donošenjem nove pravne osnove u 2020. godini navedeni alati koristit će i Državnom inspektoratu Republike Hrvatske (DIRH) u obavljanju službenih kontrola nad specijaliziranim subjektima kao i pomoć svim specijaliziranim subjektima.

Plan Ministarstva poljoprivrede (MP) u suradnji s HAPIH-om i DIRH-om je PEST sustav u bliskoj budućnosti primijeniti na praćenje što više štetnih organizama tako da se, uz korištenje novih, digitalnih, pametnih tehnologija, mogu donijeti brze i efikasne odluke uz što manje troškove za kontrolu, sprječavanje i/ili ograničavanje širenja štetnih organizama, kazala je doc.dr.sc. Jelena Đugum.

Na seminaru su u sekcijama Aktualni problemi i njihova rješenja i Nove tehnologije, postupci i sredstva za zaštitu bilja, održana brojna zanimljiva i korisna stručna predavanja, a najviše pozornosti privukle su panel rasprave: Mitovi i činjenice o zdravstveno ispravnoj hrani , Rizik od krivotvorina i ilegalnog unosa pesticida, Je li održiva uporaba pesticida uistinu održiva i Kako zaštititi kulture u zaštićenim područjima prirode?.

Tako se moglo čuti da je prisutan trend ukidanja dozvola velikom broju sredstava, što dokazuje podatak da je 2005.g u EU bilo oko 800 sredstava za zaštitu bilja s oko 300 različitih aktivnih tvari, dok je 2015. taj broj bio sveden na oko 460 preparata s oko 210 aktivnih tvari. Budući da je za razvoj samo 1 aktivne tvari (molekule) potrebno ispitivanje oko 160 tisuća raznih molekula što traje oko 11 godina, te košta 286 milijuna dolara, jasno je da povlačenjem s tržišta sredstava za zaštitu bilja, koja nemaju zamjenu, mnoge kulture ostaju nezaštićene, što je vidljivo i na primjeru uljane repice koja bilježi znatan pad proizvodnje jer nema više sredstava za zaštitu bilja koja bi spriječila gubitke koje uzrokuju štetni organizmi na toj kulturi, a koji biti i do 100% prinosa ili uroda, slično je i kod većine poljoprivrednih kultura. Budući da se ukidanje aktivnih tvari događa političkom odlukom na koje utječu pritisak raznih udruga i aktivista, a ne struke i znanosti, na skupu je istaknuto kako je potrebno podizati javnu svijest i ukazivati na važnost sredstava za zaštitu bilja kao lijeka za biljke, bez kojih bi ubrzo došlo do nestašice hrane, poskupljenja i gladi koja će biti sve veći problem u svijetu. Broj ljudi na planeti dosegao je 7,7 milijardi ljudi, obradivih površina sve je manje, klimatske promjene uzrokuju i porast šteta i od vremenskih neprilika, ali i od štetnih organizama koji se šire i zahvaljujući globalnoj povezanosti, ali i sve manjoj djelotvornosti sredstava za zaštitu bilja, jer administrativnim ukidanjem aktivnih (djelatnih) tvari brže razvijaju otpornost na mehanizme djelovanja manjeg broja postojećih i dozvoljenih aktivnih tvari u sredstvima za zaštitu bilja.

Prethodni članakCrna vila
Sljedeći članakBez kvalificiranih obrezivača papaka nema konkurentnije proizvodnje mlijeka
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.