Mrtvačka glava ((Acherontia atropos) je noćni leptir iz porodice ljiljaka, a poznato je da su ljiljci najbrži letači u svijetu kukaca. Smeđe su boje, dugački oko 5 cm s rasponom krila oko 12 cm. Mrtvačke glave nastanjuje južnu Europu i sjevernu Afriku. U povoljnim uvjetima mogu migrirati iz naših krajeva do južne Afrike ili srednje Azije. Za mrtvačku glavu utvrđeno je da u povoljnim uvjetima u pet dana može preletjeti čak 5000 km, od Europe do južne Afrike.

Ovo upečatljivo narodno ime dobio je zbog bijele šare u obliku mrtvačke glave, koja mu se nalazi na gornjoj strani prsišta. Zanimljivost mrtvačke glave jest i njezina sposobnost ispuštanja zvukova. Ako se nađe u opasnosti, leptir naglim trzajima iz ždrijela usisava i ispušta zrak te pokazuje svoj žuti zadak s upozoravajućim bojama. Tako postoji mogućnost da prestraši grabežljivca i uspješno pobjegne.

            Hrani se na više od 100 rodova biljaka

Ovaj impresivni leptir ne uzrokuje veće ekonomske štete, premda se njena gusjenica hrani na više od 100 rodova biljaka na kojima izgriza lišće. Gusjenica u svom posljednjem stadiju razvoja dosegne dužinu od 12 do 13 centimetara i zbog veličine kreće se malo i samo onda kad treba pronaći novi list biljke hraniteljice. U prirodi najviše dolazi na krumpiru, batatu, ali i kanabisu te potencijalno otrovnom velebilju kao i biljkama iz porodice maslinovki. Gusjenica se kukulji i potom hibernira odnosno prezimljuje.

Leptir mrtvačka glava

Odrasli se hrane biljnim sokovima te ne pričinjavaju štete. Ovaj leptir razvio je jednu posebnu prilagodbu. Mrtvačka glava u nestašici hrane u prirodi počinje obilaziti košnice i krade med pčelama. Pčele nemaju protiv uljeza nikakvu strategiju osim da ga napadaju žalcima koji mu apsolutno ne smetaju ili ga pokušavaju oblijepiti voskom.

Intenzivnom poljoprivredom upotrebljavani pesticidi štetno su djelovali na njegovu populaciju, tako da se danas vrlo rijetko mogu vidjeti u prirodi.      

Postavi pitanje autoru klikom ovdje