U vrtu često uzgajamo voće i povrće, ali i ukrasno i ljekovito bilje. Na raspolaganju nam je doista mnoštvo raznovrsnih biljaka te imamo bezgranično mnogo mogućnosti za uređenje okućnice. Jedan od važnih elemenata uređenja su gredice koje uvelike doprinose lijepome izgledu vrta i nerijetko su mu žarišna točka – privlače pozornost.

Možda smo naviknuli samo na klasične pravokutne ili ovalne gredice u jednoj, ili nekoliko boja s istovrsnim biljkama. Ipak, vidjet ćemo kako gredice možemo izvesti na razne načine, na njih posaditi ne samo cvijeće, već i raznovrsne ostale biljke. Time mogu postati prava atrakcija i stvoriti posve neočekivane efekte. Usto, izvedba gredica ne mora biti komplicirana niti skupa – trebat ćemo samo malo mašte i vrijedne ruke. Gredici najprije odredimo položaj, veličinu i oblik. U odnosu na travnjak ona ne bi trebala biti prevelika jer će se bolje isticati. Od oblika možemo stvoriti kvadrat, pravokutnik, krug i trokut, ali i posve nepravilne oblike te prepoznatljive likove poput cvijeta, lista, psa, mačke, medvjedića, leptira, lopte… Možemo ih izvesti na ravnome, ali i zakošenome terenu. Većina se gredica nalazi u istoj razini s podlogom. Želimo li naglasiti neki oblik ili biljke možemo je načiniti uzdignutu iznad razine tla (primjerice oko postojećega stabla). To možemo izvesti tako da s dodatnom zemljom oblikujemo humak ili izradimo povišenu gredicu. Oba su načina prikladna i kad je tlo loše kvalitete. Oblikovanoj gredici jednostavno dodajemo kvalitetniju zemlju. Rub gredice možemo održavati okopavanjem ili načinimo obrub od kamenja, cigle ili gotovih elemenata.

Gredice s motivima su za one s više strpljenja. Ovakva gredica najbolje dolazi do izražaja na zakošenome terenu. Treba voditi računa da se treba precizno isplanirati. Također, dosta je zahtjevna za održavanje: travu trebamo redovito šišati, a čitavu gredicu dobro zalijevati i prihranjivati

Kako izraditi lijepe gredice?

Izrada gredica ovisit će o tome imamo li postojeću gredicu ili planiramo izraditi novu. Želimo li preurediti onu postojeću, trebamo je preštihati te očistiti od eventualnih ostataka raznih biljaka i korova. Tlo prekopamo motikom i pri tome dodajemo kompleksno gnojivo ili posve razgrađeni stajski gnoj, ili kompost. Na kraju zemlju dodatno usitnimo i poravnamo grabljama te posadimo odabrane biljke. Imamo li već grmove ili trajnice, na toj gredici njih prema potrebi orežemo i oblikujemo te prihranimo. Prazne dijelove gredice gdje planiramo saditi nove biljke prekopamo i dodamo spomenutu organsku tvar.

Za veće i složenije izvedbe najbolje je najprije na papiru načiniti skicu s točnim mjerama. Potom na tlu pomoću metra, kolčića i špage iskolčimo mjesto prema skici i kopamo gredicu. Tlo duboko prekopamo (preštihamo) i pri tome čistimo od kamenja, trave i raznoga korijenja. Tlu dodamo razgrađenu organsku tvar (stajski gnoj ili kompost). Tlo usitnimo motikom, a potom grabljama.

Kad planiramo povišenu gredicu najprije trebamo omeđiti, tj. načiniti bočne stranice od odabranoga materijala (daske, cigla, kamen, beton, gotovi elementi…). Potom je ispunjavamo kvalitetnom, hranjivom zemljom. Prije sadnje gredicu trebamo ostaviti da neko vrijeme miruje kako bi se zemlja slegnula, pa prema potrebi dodajemo još zemlje.

Koristimo li drvo za povišenu gredicu, obavezno ga moramo zaštititi od truljenja i propadanja

Odabir biljaka

Pun je pogodak kad je gredica zanimljiva tijekom čitave godine. Stoga često koristimo sezonsko cvijeće, pa od proljeća do prvih mrazeva sadimo jednogodišnje cvjetnice (begonija, kadifica, gazanija, kunica, vodenika, neven, pelargonija, verbena…), a od jeseni do idućega proljeća dvogodišnje cvijeće (maćuhica, tratinčica, jaglac, potočnica) i lukovičasto bilje (sunovrat, zumbul, tulipan…). Ove biljke neumorno cvatu i stoga se jako cijene u uređenju okoliša. Možemo koristiti i raznovrsne trajnice. Iako cvjetaju jednom u sezoni, ipak u većem dijelu godine gredici pružaju lisnu masu. Gredici možemo dodati začinsko i ljekovito bilje od kojih neke vrste lijepo mirišu. Uz trajnice možemo posaditi spomenuto sezonsko cvijeće, pa gredica neće biti pusta.

Ukrasni grmovi i manje drveće su prikladni za veće gredice. Možemo ih posaditi tako da budu osnova uz koju sadimo ostalo bilje (u sredini gredice ili u pozadini). Manji grmovi mogu biti sastavni dio gredice – pružiti joj zanimljivu teksturu i oblik. Osobito su zanimljivi patuljasti ili šišani oblici tuja, pačempresa, borovica i ostale crnogorice. Ovisno o obliku i veličini gredice, možemo koristiti i ostale vazdazelene i listopadne vrste biljaka.

Na ukrasne gredice možemo lijepo uklopiti čak i sve vrste povrća. Tako razne sorte salata, radiča, blitve, cikle i kelja imaju zanimljive listove, a mnoge vrste poput rajčice, paprike, patlidžana, tikvice, buče, bundeve, dinje i lubenice imaju privlačne plodove. Ukrasne cvjetove i plodove imaju spomenute tikvenjače, ali i mahunarke poput graha zrnaša i mahunara… Visoki grah može biti lijepa penjačica za pergolu ili sredinu i stražnji dio gredice. Povrće se razlikuje veličinom i načinom rasta, pa se njima mogu postići razni efekti. Tako većina tikvenjača može puzati, visjeti i penjati se, jedino neke tikvice rastu grmoliko, no one mogu poslužiti kao žarišna točka gredice ili biljka koja daje mnogo zelene mase i prekriva veću površinu tla.

Imamo li maleni vrt, na jednoj gredici možemo uzgajati i ukrasno bilje i povrće. Mješovita sadnja preporučuje se stoga što mnoge vrste pozitivno utječu jedne na druge

Razmaci sadnje ovise o vrsti biljaka. Grmovi i trajnice trebat će mnogo više mjesta od sezonskoga cvijeća. Prije planiranja sadnje trebamo proučiti preporučene razmake za pojedine vrste. Jednogodišnje i dvogodišnje cvatuće bilje uglavnom sadimo na razmake od 25 centimetara. Neke vrste grmova možemo oblikovati i šišati prema ukusu, pa i o tome trebamo voditi računa. Pazeći na razmake sadnje, biljke će imati dovoljno prostora za razvoj, a u optimalnim će se uvjetima lijepo razrasti tako da se tlo neće vidjeti. Usto, okopavanje gotovo da neće biti potrebno, a smanjit će se vjerojatnost razvoja korova.

Gredica će biti zanimljivija poigramo li se teksturama i bojama raznih vrsta biljaka. Različite teksture (veličina i oblik listova i/ili cvjetova) u gredicu unose dinamiku i razbijaju monotoniju.

I bez cvatućih biljaka ova gredica djeluje zanimljivo zbog raznolikosti oblika biljaka te boje i veličine listova. Prema želji gredici dodajemo sezonsko cvijeće ili je malčiramo korom

Odabir boja je vrlo važan. Šarenilo na gredici je prikladnije kad nasad promatramo iz blizine. Manje raznih boja odabiremo kod većih gredica za koje želimo da su uočljive s određene daljine. Bijela, modra, ljubičasta i zelena boja vizualno djeluju kao da su udaljenije te će dobro odgovarati u vrućim dijelovima vrta. Ondje gdje želimo „dobiti osjećaj topline“ i privući pogled biramo žutu, narančastu i crvenu boju. Ove boje vizualno djeluju kao da se nalaze bliže.

Bijele ruže floribunde cvjetat će čitave sezone, a profinjenome izgledu doprinosi lavanda i pokoja trajnica

Ostali ukrasni elementi i održavanje

Gredice se ne moraju uvijek sastojati samo od biljnoga materijala. Možemo im dodati skulpture, vrtni namještaj, posude s biljkama, razne ukrase od drva i metala.

Gredice možemo oblikovati posve neformalno. Ovo je razigrana kombinacija malenih grmova, trajnica i jednogodišnjega cvijeća koje presijeca potočić
Žarišna točka većega travnjaka je okrugla gredica na koju možemo postaviti skulpturu, posudu s nekom zanimljivom biljkom ili stara vrtna kolica, čamac, komad namještaja… Rasvjetno tijelo u predvečerje i noću vrtu će dati osobiti ugođaj

Kako bi gredice bile lijepe, trebamo ih redovito održavati. To znači zalijevanje, prihrana, okopavanje, uklanjanje korova, zaštita od bolesti i štetnika. Prihranjujemo ovisno o kojim se vrstama biljaka radi. Imajmo na umu da jednogodišnje i dvogodišnje biljke imaju plitak korijen, pa ih stoga trebamo češće zalijevati i prihranjivati, a ostale biljke dovoljno je prihraniti jednom do dva puta godišnje. Ne zaboravimo da gredice možemo malčirati korom. Ona će održavati vlagu, sprječavati isušivanje i stvaranje pokorice te usto ima i estetsku ulogu.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPastrnjak – lagan za uzgoj, a izvrsnog okusa!
Sljedeći članakProizvodnja paprike za preradu u ajvar
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje