Koprivina grinja – veliki problem u zaštićenim prostorima

Koprivina grinja (Tetranicus urticae) vrsta je koja pripada redu Acarina (grinje), a poznata je i pod nazivom obični crveni pauk. Izrazito je polifagna vrsta koja obitava na samoniklom bilju i korovima. Može prouzrokovati značajne štete na brojnim kultiviranim biljkama na otvorenom i u zaštićenim prostorima (staklenici, plastenici).

Kao i mnogim drugim štetnicima zaštićenih prostora, pogoduju joj uvjeti u zaštićenim prostorima. Za koprivinu grinju to je visoka temperatura i niža relativna vlaga zraka zbog čega su štete učestalije i jačeg intenziteta, nego na otvorenom. U zaštićenim prostorima koprivina grinja najčešće napada plodovito povrće poput rajčice, patlidžana, krastavca, tikvica, jagoda. Osim toga napada i ukrasno bilje poput krizantema, karanfila i ruža. Odrasla koprivina grinja je žutonarančaste boje, a ovisno o biljnoj vrsti kojom se hrani, može biti svjetlozelene ili svjetlocrvene boje. Na leđnoj strani ima karakteristične dvije tamne pjege. Tijelo odrasle grinje je ovalno i dugo oko 0,6 mm.

Odrasla ženka tijekom svog životnog vijeka, koji traje tridesetak dana, odloži stotinjak jaja. Jaja su prozirna, sitna i teško vidljiva golim okom, a odlaže ih nepravilno raspoređeno na naličju listova biljaka. U optimalnim uvjetima kao što je temperatura zraka od 30°C do 32°C i relativna vlaga zraka od 45 do 50 %, razvoj od stadija jaja do odrasle grinje traje desetak dana. Na otvorenom koprivina grinja može imati između šest i deset generacija, a u zaštićenim prostorima broj generacija je znatno veći. U vanjskim uvjetima, dolaskom nižih temperatura zraka mužjaci ugibaju, a ženke odlaze prezimiti na skrovita mjesta. S obzirom da zaštićeni prostori imaju podjednake uvjete tijekom cijele godine, pojava i razvoj koprivine grinje mogući su tijekom cijele godine.

Koprivina grinja hrani se sisanjem biljnih sokova na biljnim dijelovima, što dovodi do pojave sitnih točkica bijeložute boje. Simptomi su vidljivi na starim i mladim listovima, ali i na plodovima. Porastom lista oštećeni dijelovi se povećavaju i međusobno povezuju. Dolazi do kloroze oštećenih dijelova, list postupno smeđi, gubi vlagu, na dodir je lomljiv, te na kraju dolazi do njegova potpunog sušenja i otpadanja.

Na plodovima dolazi do pojave sitnih točkica uzrokovanih ishranom grinja. Takvi plodovi su manji i postaju deformirani te gube tržišnu vrijednost. Još jedan simptom koji ukazuje na prisutnost koprivine grinje je paučinasta prevlaka unutar koje se nalaze odrasle grinje. Paučinasta prevlaka se najčešće nalazi na naličju listova ili su njom zapredeni cijeli listovi.

Važnost redovitih pregleda i mjera zaštite

Suzbijanje koprivine grinje u zaštićenim prostorima zahtjeva redovite preglede biljaka, održavanje higijene zaštićenog prostora, te primjenu različitih mjera zaštite. Preventivne mjere mogu značajno umanjiti mogućnost pojave koprivine grinje u zaštićenim prostorima. Važno je održavati higijenu zaštićenog prostora, redovito sterilizirati objekt, alate i ostalu radnu opremu. S obzirom da koprivina grinja obitava na brojnim biljnim vrstama, važno je uklanjati biljne ostatke i korove unutar, i oko objekta. Prilikom sadnje, važno je birati zdrav sadni materijal. Redovitim pregledima nasada osiguravamo pravovremeno uočavanje grinja i sprječavanje njihova daljnjeg širenja. Pojavi i razvoju koprivine grinje pogoduju suhi uvjeti. Stoga je povećanjem relativne vlage zraka moguće spriječiti njen razvoj i daljnje širenje.

Kemijske metode suzbijanja koprivine grinje uključuju primjenu akaricida. Pritom je važno prilikom tretiranja koristiti velike količine škropiva i prekriti sve dijelove biljaka, ali i okolnu konstrukciju za uzgoj u kojoj grinje često prezime.

Tijekom svoga razvoja, ličinke prolaze kroz aktivni stadij i stadij mirovanja. U aktivnom stadiju, kao i u početnim fazama razvoja ličinke koprivine grinje osjetljivije su na akaricide. Stoga je važno što ranije uočiti napad koprivine grinje i djelovati na vrijeme kako bi se osigurala što bolja djelotvornost akaricida. Prilikom primjene kemijskih sredstava za zaštitu bilja, treba obratiti pozornost na njihovu neselektivnost prema drugim organizmima kao što su korisni kukci. Osobito treba biti oprezan ako primjenjujemo prirodne neprijatelje, jer sredstva osim na koprivinju grinju, mogu negativno djelovati i na njih.

Prednost dati biološkim sredstvima

U zaštićenim prostorima primjena kemijskih sredstava za zaštitu bilja ograničena je zbog velikog broja generacija koprivine grinje i njihova preklapanja te zbog duge karence pojedinih akaricida koji onemogućavaju svakodnevni rad oko biljaka i pravovremenu berbu. Nestručna i prekomjerna primjena kemijskih sredstava za zaštitu bilja dovela je do pojave rezistentnosti brojnih štetnih organizama na djelatne tvari. Koprivina grinja jedna je od organizama kod koje se pojavljuje problem rezistentnosti na određene djelatne tvari, što dodatno otežava njeno suzbijanje. Zbog navedenih razloga sve češće se primjenjuju biološke mjere suzbijanja, osobito u zaštićenim prostorima, gdje je primjena jednostavnija nego na otvorenim površinama.

Prednosti primjene bioloških mjera su u tome što ne dolazi do pojave rezistentnosti, štiti se okoliš i korisni organizmi. Biološke mjere suzbijanja koje uključuju primjenu prirodnih neprijatelja, pokazale su se izrazito učinkovite u zaštićenim prostorima. Najčešće se koriste grabežljive grinje Neoseiulus californicus, Phytoseiulus persimilis, Amblyseius andersoni, Amblyseius californicus, Amblyseius cucumeris, grabežljiva stjenica Macrolophus pygmaeus i grabežljiva mušica Feltiella acarisuga.

Od ostalih bioloških mjera učinkovita se pokazala primjena entomopatogenih gljiva, primjerice Beauveria bassiana. Od botaničkih akaricida koji se mogu pronaći u kućanstvu učinkovita su se pokazala ulja metvice, limunskog eukaliptusa i kumina, te ekstrakt češnjaka. Piretrin iz cvjetova dalmatinskog buhača jedan je od najstarijih biljnih ekstrakata koji se koristi u zaštiti bilja od štetočina. Ima akaricidno djelovanje i djelotvoran je u suzbijanju koprivine grinje. Neem je još jedan botanički pripravak, dobiven iz istoimenog zimzelenog stabla. Bogat je alkaloidima i limonoidima, među kojima je najznačajniji limonoid azadiraktin. On na štetnike djeluje kao regulator rasta i razvoja, a pokazao se učinkovitim u suzbijanju koprivine grinje.