Raspolaganje (državnim) poljoprivrednim zemljištem i mogućnost navodnjavanja, nezaobilazne su teme u poljoprivrednoj proizvodnji. O prednostima navodnjavanja već svatko dobro zna. No, kad svi već sve znaju, zašto se tako malo poljoprivrednih površina navodnjava?

Sredinom svibnja ove godine na sjeveru Virovitičko-podravske županije otvoren je sustav navodnjavanja Novi Gradac – Detkovac vrijedan 43 milijuna kuna. Nalazi se na području općina Lukač i Gradina, proteže uz rijeku Dravu i državnu granicu s Mađarskom. Tlačna distribucijska mreža dužine je 23 kilometara, izvedeno je 175 priključaka s vodomjerima i daljinskim očitanjem potrošnje.

Mreža tlačnih cijevi dostupna na svakoj parceli. Voda se crpi iz Drave crpnom stanicom kapaciteta 440l/s. Visina dizanja crpki je 80 metara. Virovitičko-podravska županija je za izgradnju ovog sustava dobila potporu Agencije za plaćanje kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. Radovi su počeli u drugoj polovici 2018., a završili u travnju 2021. godine.

Nema zainteresiranih

Na žalost, zbog skupe opreme, trenutno nema zainteresiranih za priključak na ovaj sustav.

Kako su u vrijeme otvaranja poljoprivredne kulture već bile posijane, a oborine intenzivne trenutno nemamo korisnike sustava. No, imat ćemo ih na godinu jer je nekolicina njih koji imaju zemlju na tom području iskazala interese kad nabave priključnu opremu. Planiramo održati i sastanak s poljoprivrednicima koji imaju zemlju u obuhvatu sustava kako bi definirali sve rokove za postavljanje opreme. Također smo dali prijedlog Ministarstvu poljoprivrede za raspisivanjem natječaja Programa ruralnog razvoja gdje bi bila prihvatljiva kupovina potrebne opreme za navodnjavanja. Time bi se smanjio udio vlastitog financiranja, kaže pročelnik za gospodarstvo poljoprivredu Virovitičko-podravske županije Bojan Mijok.

Treći je to projekt navodnjavanja na području Virovitičko-podravske županije. Sustav Kapinci – Vaška u Općini Sopje otvoren je u rujnu 2017., a sustav Đolta u Općini Špišić Bukovica u srpnju 2020. godine.


Sustavom Kapinci-Vaška, vrijednom 81,4 milijuna kuna moguće je navodnjavati 1.260 hektara poljoprivrednih površina stotinjak poljoprivrednih gospodarstava. Projekt je pokrenut još 2005. godine. Radovi na izgradnji započeli su u lipnju 2011. godine, ali su 2015. prekinuti jer u državnom proračuni te godine za gradnju sustava navodnjavanja Kapinci – Vaška nije osiguran novac. Bio je to jedan od najznačajnijih poljoprivrednih projekata u Virovitičko-podravskoj županiji i tada najveći pilot projekt za sustav navodnjavanja u Hrvatskoj.

sustav navodnjavanja
sustav navodnjavanja
Novootvoreni sustav javnog navodnjavanja Gradac Detkovac

Sustav Đolta I. faza, sufinanciran je sredstvima iz Mjere 4 Ulaganja u fizičku imovinu iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. Virovitičko-podravska županija prijavila se na natječaj za tip operacije 4.3.1. Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja. Vrijednost je 6,91 milijun kuna, od čega je 85 posto iznosa sufinancirano iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Preostalih 15 posto je iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Zemljište, vlasništvo tvrtke Biofarma d.o.o. je okrupnjeno. Sastoji se od 5 međusobno povezanih tabli ukupne je površine 161 hektar na kojem se proizvodi ljekovito bilje.

Ovi sustavi navodnjavanja na gotovo 1600 hektara doprinijet će većim prinosima našim poljoprivrednicima. Također, stopirati će katastrofalne štete od suša u godinama s manje oborina. Ulaganja u sustave navodnjavanja tu nije stalo. Trenutno se radi na projektima Đolta II i Kapinci – Vaška II. Projektira se Lukač, a krajnji nam je cilj sustav navodnjavanja prebaciti i na istok županije na općinu Crnac, Zdenci, Čađavica. Time će cijela županija kroz narednih nekoliko godina biti pod sustavima navodnjavanja. Kad ih sve izgradimo Virovitičko-podravska županija bit će hrvatski lider u navodnjavanju, kaže virovitičko-podravski župan Igor Andrović.

Ulaže se kad se mora?

Kako bi potakla poljoprivrednike na ulaganje u sustav navodnjavanja, Virovitičko-podravska županija je prošle godine pokrenula i projekt pokusno polje kako bi zainteresiranim proizvođačima, koji se nalaze u obuhvatu sustava, pokazali što to znači. Na javni poziv javio se OPG Siniša Hrgović iz Sopja, jedan od rijetkih proizvođača koji je bio zainteresiran za ulaganja.

navodnjavanje
Siniša Hrgović navodnjava svoje površine i usjeve u Kapincima

Odabrao je sustav podzemnog navodnjavanja, a na pokusnim poljima u Kapincima uzgaja kukuruz šećerac, soju i šećernu repu. Pitali smo ga zašto poljoprivrednici pokazuju slab interes za navodnjavanjem.

-Nisu bili primorani jer zadnjih godina uvjeti nisu bili toliko drastični da bi se upuštali u te investicije. O tome razmišljaju tek kad osjete posljedice suša. Tako me je nekoliko poljoprivrednika ovih dana zvalo i pitalo za iskustva, savjet, cijene i uvjete. Sad vidimo da će suša biti izraženija nego zadnjih nekoliko godina i da bi to mogao biti veliki problem. Cijene kultura su značajno skočile na svjetskom tržištu. Tako su uvidjeli da bi uvođenje kvalitetnog sustava navodnjavanja definitivno nešto što je nužno i što bi se isplatilo, kaže Hrgović.

Sustav podzemnog navodnjavanja

Na pokusnom polju sustava podzemnog navodnjavanja na OPG-u Siniše Hrgovića, na 4,8 hektara posađeni su kukuruz šećerac, soja i šećerna repa. Navodnjavani su vodom iz rijeke Drave, odnosno sustavom navodnjavanja Kapinci – Vaška. Instalaciju sustava podzemnog navodnjavanja s opremom poznate Izraelske tvrtke Netafim, izvela je tvrtka Brana d.o.o.

– Riječ je o sustavu kap na kap, jedinstvenom u Hrvatskoj gdje su cijevi ukopane na dubinu 35 do 30 centimetara i gdje se, ovisno o potrebi i kulturi, obavlja svakodnevno dodavanje vode, u prosjeku 4 do 6 litara.

Mogu reći da su prinosi veći 100 posto i više. Ne vjerujem da bi šećerne repe ovdje toliko bilo i u normalnom terminu sjetve. Riječ je o laganom pjeskovitom tlu te ne bi moglo biti više od 50 tona, a sad dobivamo 90 – 100 tona. Soja i kukuruz u prinosu su sigurno bar 100 posto veći nego inače. U kišnim godinama to možda ne bi bilo toliko izraženo, no već nekoliko godina 7. i 8. mjesec su kritični po pitanju nedostatka vlage. Tada se prinosi drastično smanjuju – naglasio je Hrgović

Dodao je da je prednost ovakvog tipa sustava njegova trajnost te mogućnost da se kroz vodu mogu dodavati mineralna gnojiva. Kad je riječ o visini investicije koju ovakvo navodnjavanje zahtjeva, Hrgović ističe kako se ona kroz 5 godina isplati.

Ovisi na koliko se hektara postavlja, ovaj je sustav više edukacijski, “tip top” je i malo je skuplji, nije jeftin. Kad se preračuna kroz 20 godina i koji prinos nosi svake godine, kroz 5 do 6 godina je isplativ. No, ovakav sustav se može napraviti i jeftiniji, i to ako se sustav filtera napravi u transportnom obliku te se može koristiti na više polja. Najskuplji dio je filtracija i sustav koji dolazi od hidranta prema polju. Cijevi koje su na zemlji i u zemlji nisu toliko skupe one su i u normalnim sustavima vrlo sličnog tipa, najveći trošak je sustav filtracije – objašnjava Hrgović, dodavši da u početku ova investicija može djelovati skupo, no kroz godine je najjeftinija i najracionalnija.

podzemni sustav navodnjavanja
Sustav podzemnog navodnjavanja
Izvor: www.icv.hr

Drugi razlog je, smatra naš sugovornik, što nije bilo konkretnih, ciljanih fondova za sustave navodnjavanja.

Bilo je za primarnu izgradnju, ali za nabavu opreme jako malo – kod šećerne repe i nekih kultura gdje se to moglo jednim dijelim sufinancirati. Bilo je iščekivanja i  normalno je da ljudi to čekaju sufinanciranje jer, ako mogu kupiti nešto što je 50 ili 70 posto jeftinije, zašto to ne bi iskoristili. Sada je konačno i potvrđeno da bi od ove jeseni trebao biti raspisan ciljani natječaj kroz koje bi se mogli kupiti sekundarni priključci – tifoni, kišna krila ili raspršivači, dodaje Hrgović.

Prema njegovim riječima, za stroj koji može zadovoljiti najosnovnije uvjete, treba izdvojiti od 105 do 120 tisuća kuna, a ako je nekome potrebno jače, bolje, ekstremnije i funkcionalnije i do 300 tisuća kuna.

-Ima poljoprivrednika koji u sustavu imaju 40 do 50 hektara na jednoj površini i tu je lakše organizirati navodnjavanje nego kad imaju više parcela. Svaki poljoprivrednik bi za sebe morao napraviti projektno rješenje što njemu najbolje odgovara, zaključuje Hrgović.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje