Miloduh (Hyssopus officinalis L.) je višegodišnja biljka iz porodice usnača. Kao suha droga iskorištava se cijela biljka, košena u fazi cvjetanja. Uz optimalnu vlagu sjeme klija u svako doba godine bez obzira na temperaturu tla. Posijano u rano proljeće, sjeme nikne za 15 do 20 dana. Životni je vijek miloduha u kulturi pet do sedam godina. Zbog dubokog korijena miloduh dobro podnosi sušu. Voli južne, sunčane, ocjedite i suhe terene, iako za klijanje i nakon prve košnje zahtijeva mnogo vode.

Pri proljetnoj obradi tla prije sjetve nakon ravnanja površine izvodi se sa što manje prohoda kako se iz tla ne bi izgubila vlaga nakupljena tijekom zime. Pri osnovnoj gnojidbi najpotrebniji su fosfor i kalij, koji se unose u tlo u jesen, prije zimskog oranja i to 70-90 kg/ha. Dušik se unosi u tlo u početnom proljetnom razdoblju (30-40 kg/ha) da bi se ubrzao spori početni rast te poslije prve košnje, zajedno s fosforom i kalijem (20-25 kg/ha). U drugoj godini i sljedećih godina gnojidba se preporučuje u proljeće, prije početka vegetacije i to ujednačenim formulacijama hraniva (50-70 kg/ha) i poslije prve košnje (30-40 kg dušika po hektaru).

U našim klimatskim uvjetima, zbog čestih golomrazica tijekom veljače, sigurnija je proljetna sjetva. Miloduh se sije što ranije u proljeće, nikako poslije 10. travnja. Pri kasnijoj sjetvi malo je vjerojatno da će jednolično nicati i postići željeni sklop. Zbog ekonomičnosti provodi se izravna sjetva u trake i to sijaćicama za kulture sitnog sjemena.

Norma sjetve je 2,8-4,5 kg/ha sjemena, ovisno o postotku klijavog sjemena. Međuredni je razmak 50 cm, a u redu bi trebalo biti 120-150 biljaka. Sjeme se sije na dubinu 1-1,5 cm, nikako dublje od 2 cm. Uzgoj miloduha sadnicama nije ekonomičan i dobiva se manje kvalitetna odrvenjela herba.

Kad kositi miloduh?

Vrijeme košnje miloduha određuje se prema namjeni herbe. Za dobivanje suhe droge kosi se na početku cvatnje jer suha droga mora sadržavati cvijet. Za destilaciju eteričnih ulja početak košnje određuje se prema udjelu aktivnih tvari u biljci. Da bi se to postiglo u prvoj godini proizvodnje, prva košnja se obavlja prije punog cvata kako bi biljka dovoljno izrasla do druge košnje.

Kosi se sredinom srpnja, kad sadržaj eteričnog ulja dosegne potrebnu razinu. Druga košnja obavlja se u prvoj polovici listopada. Biljke tada vrlo rijetko cvatu, ali se uvelike poveća ukupan prinos zelene mase po jedinici površine, odnosno udio eteričnog ulja. Kosi se na visinu 5-7 cm. Vrlo je bitno cijelo vrijeme uzgoja miloduha visinu reza održavati na istoj visini.

Prosječan prinos od dva otkosa u prvoj godini iznosi od 10 do 15 t/ha svježe sirovine. Prinos ovisi i o vremenskim uvjetima tijekom ljeta, naročito poslije prve košnje. Idućih godina usjev je već na početku srpnja u punoj cvatnji, spreman za prvi otkos, a druga košnja obavlja se početkom listopada. Prinosi svježe herbe tijekom daljih godina iznose 25-30 t/ha pa čak i do 35 t/ha.

Pročitajte još:

Uzgoj ljekovitog bilja u Hrvatskoj

Kamilica – uspješno se uzgaja na svim tlima!

Kako i kada posaditi mažuran?

Timijan – odličan za sušna područja

Kako uzgojiti matičnjak?

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako i kada posaditi mažuran?
Sljedeći članakTimijan – odličan za sušna područja
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.