Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), objavljeni 14. kolovoza, potvrđuju nastavak blagog rastućeg trenda u domaćem poljoprivrednom sektoru. Prema privremenim izračunima i prvim procjenama, prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju 2026. godine porasle su za 3,9 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Iako ovaj rast na prvi pogled signalizira stabilizaciju prihoda na domaćim farmama, detaljniji uvid u strukturu troškova i pojedinačnih sektora otkriva znatne razlike između biljne i stočarske proizvodnje te pritisak s kojim se suočavaju proizvođači.

Stočarstvo nosi rast, ali s velikim razlikama

Najveći utjecaj na ukupni rast proizvođačkih cijena u drugom kvartalu imalo je stočarstvo, no unutar samog sektora bilježe se izuzetno oprečni i neravnomjerni trendovi koji utječu na konačnu profitabilnost.

  • Izraženi rast cijena goveda: cijene goveda skočile su za čak 12,1 posto u odnosu na drugi kvartal prošle godine, dok je peradarska proizvodnja zabilježila blagi i stabilan rast od 0,8 posto.
  • Pad u svinjogojstvu i mljekarstvu: uzgajivači svinja suočeni su s oštrim padom proizvođačkih cijena od čak 19,7 posto, dok su otkupne cijene mlijeka istovremeno blago pale za 1,0 posto.
  • Biljna proizvodnja pod utjecajem tržišta: cijene biljnih proizvoda također bilježe blaga odstupanja po grupama, pri čemu ratarske kulture prate kretanja na širim europskim burzama.

Poremećaji u dobavnim lancima te promjene u potražnji na europskom i globalnom tržištu izravno se prelijevaju na domaće poljoprivredne proizvođače. Pritom je govedarstvo značajno profitiralo uslijed smanjene ponude i povećane potražnje na razini Europske unije, dok se svinjogojstvo i dalje bori s pritiskom uvoznih viškova i specifičnim tržišnim poremećajima.

Energija i mineralna gnojiva ponovno skuplji

Uz promjene u prodajnim cijenama gotovih poljoprivrednih proizvoda, domaći poljoprivrednici i dalje vode veliku borbu s visokim troškovima tekuće proizvodnje. Ukupne cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u poljoprivredi (takozvani input I) porasle su za 1,6 posto na godišnjoj razini, što izravno nagriza ostvarenu maržu.

Cijene energije zabilježile su iznimno snažan skok od čak 66,6 posto u odnosu na isto razdoblje, dok su mineralna gnojiva poskupjela za 14,7 posto. Troškovi stočne hrane porasli su za 2,7 posto, a izdatci za sredstva za zaštitu bilja za 3,5 posto. Jedinu značajniju olakšicu u kalkulacijama predstavlja pad cijena sjemena i sadnog materijala za 6,3 posto, dok su veterinarske usluge također pojeftinile za 3,4 posto.

Objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku jasna su indikacija da unatoč blagom rastu izlaznih cijena od 3,9 posto, drastičan i nagli skok cijena energije i mineralnih gnojiva nastavlja ozbiljno smanjivati ukupnu profitabilnost, osobito u ratarstvu i intenzivnom stočarstvu. Dodatni izazov u nastavku godine predstavljat će i nepovoljne vremenske prilike, pa će konačne razmjere stabilnosti poljoprivrednih gospodarstava u 2026. pokazati tek predstojeća jesenska žetva te konačni učinci ljetnih toplinskih valova i suše na prinose.

Naslovna foto: Pixabay

Prethodni članakCLAAS pokazao smjer razvoja moderne poljoprivrede (2.dio)
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.