Kako koristiti pepeo u vrtu i domu

176
Kako koristiti pepeo

""

Kako koristiti pepeo

Mnogi ljudi tijekom hladnih mjeseci kao ogrjev koriste drva, pa često imaju mnogo pepela s kojim ne znaju što učiniti jer i u kanti za otpad zauzima dosta prostora. No, nije ga potrebno bacat jer je vrijedan, višenamjenski materijal koji možemo koristiti u vrtu i domu. Ovaj anorganski materijal nastao je sagorijevanjem organskoga materijala, a koristan pepeo isključivo je onaj od prirodnog drva za ogrjev, a ne od obrađenog kemijskim tvarima (bojano ili lakirano drvo, razne vrste briketa i peleta). Odlikuju ga izrazito lužnata svojstva i sadržaj minerala važnih za rast i razvoj biljaka od kojih je najznačajniji udio kalija i kalcija, a sadrže fosfor i magnezij, te mnoge mikroelemente (bakar, bor, cink, mangan, molibden, natrij, željezo…). Točan sastav ovisi o vrsti drveta (starije drvo je kvalitetnije od grana, kao i tvrđe drvo poput hrasta i javora).

""

U pepelu može biti krupnijih komadića pa sve do fine prašine. Za vrt možemo koristiti pepeo u bilo kojemu obliku, a za kućanstvo ćemo ga prije prosijati. Možemo pronaći i podatke o korištenju pepela u kozmetici (za njegu zubiju, kože, kose…), no tu trebamo biti veoma oprezni jer, iako prirodan, pepeo nije i neopasan. Zbog jakih lužnatih svojstava, pri korištenju pepela najsigurnije je nositi gumene rukavice, a udisanje sitnih čestica spriječit ćemo maskom za lice. Suvišak pepela do korištenja moramo čuvati na suhom mjestu, jer namočen i mokar će ubrzo postati bezvrijedan, te će se iz njega isprati vrijedni minerali.

Pepeo kao gnojivo

Pepeo se kao gnojivo za biljke koristio kroz gotovo čitavu povijest, a danas ponovno postaje sve omiljeniji dodatak u ekološkoj poljoprivredi. Ne sadrži dušik i sumpor, no zbog dosta kalija i kalcija poželjan je za sve biljke koje uzgajamo zbog plodova kao što je voće, te korjenasto povrće (celer, cikla, mrkva…), kao i ono plodovito poput rajčica, buča, bundeva, tikvica, ali i kupusnjača.

Dodavanje pepela izrazito je povoljno za kisela tla jer će ih neutralizirati (povisit će se pH reakcija tla), no ne preporučuje se na tlima lužnate reakcije koja će uz njega postati još lužnatija i time nepovoljna za uzgoj većinu biljaka. Nećemo ga dodavati ondje gdje rastu ili će rasti biljke koje vole kiselo okruženje (borovnice, brusnice, mahovine, rododendroni…). Općenito se smatra da je za većinu prosječnih tala godišnje dovoljno dodati do 1 kg pepela na površinu od 10m² i to najbolje u nekoliko navrata. Pri tome tlo trebamo prekopati, tako da se pepeo izmiješa s tlom.

Preporučuje se da na to mjesto biljke sadimo najranije nakon dva tjedna, a nikako ga ne bismo smjeli koristiti za sjetvu sjemena i pikiranje mladih biljčica jer može biti suviše agresivan. Usto možemo upotrijebiti i čađu koja za razliku od pepela sadrži ponešto dušika. Pepeo je koristan dodatak i tekućim pripravcima od ljekovitog bilja kojima prihranjujemo voće, povrće i ukrasno bilje. I travnjake povremeno možemo prihraniti pepelom tako da prosijani pepeo ravnomjerno rasipamo po travi i potom zalijemo.

Kako koristiti pepeo za kompost

Suvišak pepela i čađe možemo upotrijebiti pri kompostiranju tako da ih posipavamo u tankim slojevima preko organskoga materijala: u komposterima, kompostištima, kompostnim gredicama… Tako kompost neće biti suviše kiseo, a dodat ćemo mu i minerale.
Sredstvo za čišćenje i pranje – U kućanstvu pepelom kao abrazivnim sredstvom možemo čistiti staklo, srebro, pločice, kamen, pećnice, tave, roštilj, pa čak i razne mrlje na betonu i tkaninama. Možemo ga koristiti kao prašak (prosijani pepeo) ili otopljenog u vodi. Otopina prema potrebi može biti rjeđa (tekućina) ili gušća (pasta). Otopinom pepela i sapunom koji je nastao dodatkom životinjske masnoće, nekad se prala odjeća, no danas trebamo biti oprezni jer su mnoge tkanine suviše osjetljive, a boje nepostojane.
Sredstvo za ublažavanje neugodnih mirisa – U malenu zdjelicu stavimo pepeo koji može neutralizirati neugodne mirise u hladnjaku i prostorijama.
Sredstvo za otapanje leda – Zimi klizave stazice i stube možemo posuti pepelom koji umanjuje klizanje, razmekšava led kojega ćemo tada lakše očistiti. Nije djelotvoran kao sol, ali neće naškoditi okolnim biljkama.

Kako koristiti pepeo za zaštitu od bolesti i štetnika

Po suhom vremenu grublji pepeo možemo posipati oko biljaka ili gredica što barem djelomično sprječava prolaz puževa. Na mjesta gdje prolaze ili se skupljaju mravi i drugi insekti možemo staviti mješavinu načinjenu od pepela i raznih biljaka (čili, ljuta paprika, papar, lavanda, majčina dušica…). Na sličan način možemo načiniti i tekući insekticid za prskanje. Za vlažna vremena ili ujutro po rosi prosijani pepeo možemo posipati po biljkama koje su napali nametnici i bolesti. Želimo li drvo zaštititi od nametnika, pepeo prelijemo vodom i ostavimo da odstoji tjedan dana, pa procijeđenom tekućinom premažemo drvo.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKako zalijevati biljke zimi?
Sljedeći članakHrvatske čuvane sorte povrća
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje