Izdanja 2017.

Zemljišni štetnici (žičnjaci, gusjenice sovica, grčice hrušta i rovac) žive u tlu i napadaju gomolj krumpira ne samo na početku razvoja, nego i od početka tuberizacije, pa do vađenja iz tla. Na gomolju krumpira nanose velike štete prvenstveno u gubitku njegove tržišne vrijednosti s obzirom da su i mala oštećenja dobro uočljiva na površini gomolja i time odbijaju kupca.

Sjetva okopavina je najznačajniji posao koji se obavlja na oranicama tijekom travnja. Najzastupljenije okopavinske kulture na poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj su kukuruz, soja, suncokret, šećerna repa, krumpir i duhan.

Sve je više novih sorata jabuke koje se polako uvode i u našu zemlju. Sortiment jabuka koji je bio krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća gotovo je u potpunosti potisnut novim sortama i klonovima.

Uzgojni programi u svinjogojstvu podrazumijevaju skup postupaka koje za cilj imaju postizanje određenog uzgojnog cilja koji je uvjetovan zahtjevima tržišta i postizanjem ekonomične proizvodnje. Tako su najčešći uzgojni ciljevi vezani uz poboljšanje proizvodnih svojstava (npr. visoki dnevni prirast, visoka mesnatost), plodnosti svinja (npr. veličina legla) ili kakvoće mesa.

Na pitanje pretplatnika koji ima teškoće u uzgoju lukovičastog povrća, jer mu u nasadima štetu rade „crvići“ na biljkama, pa ga zanima kako ih spriječiti, odgovara naš stručni suradnik iz Savjetodavne službe, mr.sc. Milorad Šubić.

Neki autori smatraju da podrijetlo ove patuljaste pasmine seže na početak 17. stoljeća u doba tajlandskog kralja Sri Rame. Ali stvaranje moderne verzije pasmine, čak i ako postoji veza sa Sri Ramom, novijeg je datuma.

Sajam u Veroni, Veronafiere, održava se od srijede, 31. siječnja, do subote, 3. veljače 2018.

Zbog temperaturnih zahtjeva rajčice, termin „rana rajčica“ se odnosi na rajčicu uzgojenu u grijanim ili negrijanim zaštićenim prostorima, čija berba započinje u vrijeme kad rajčica uzgajana na otvorenome još ne sazrijeva.

U pretprošlom broju sam spomenuo savjetovanje slovenskih voćara u slovenskom mjestu Artiče, gdje je održano više vrlo interesantnih predavanja. Jedno od zapaženih je bilo ono o ispravnoj primjeni fitofarmaceutskih sredstava, o važnosti tvrdoće vode na djelotvornost pojedinih aktivnih tvari, na važnost ispravne aplikacije, aktivnosti pojedinih preparata s obzirom na temperature i ostale važne stvari koje se tiču prskanja.

Uz Češku (1996.) i Sloveniju (1997.), Hrvatska je među prvim zemljama bivšeg socijalističkog društvenog uređenja gdje su uočeni simptomi patoloških žutica vinove loze.

Gospodarski list ove godine slavi veliki jubilej - 175. godina od tiskanja prvog broja, koji je objavljen 26. siječnja 1842. g., te kontinuiranog izlaženja kroz tri stoljeća. Svih 175 godina Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, kao i poslovnim partnerima.

Budući da herbicidu glifosatu sredinom prosinca ove godine istječe rok dopuštenja za primjenu na razini EU, ponovno se diže medijska „prašina“ oko ovog herbicida. Medijski je najaktivniji jedan naš europarlamentarac (Glas Slavonije, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Jutarnji list). Na žalost, informacije i poluinformacije javnosti podastiru nedovoljno kompetentne osobe koje o sredstvima za zaštitu bilja znaju malo ili ne znaju ništa. Pojava nije rijetkost i tako će i nadalje biti sve dok struka i znanost skrštenih ruku mirno to promatra. Dopustite da na primjeru glifosata (zbog aktualnosti) ali i zbog drugih slučajeva povlačenja velikog broja aktivnih tvari a time i sredstava za zaštitu bilja s tržišta EU, čitatelje argumentirano upoznamo s nekoliko činjenica.

Među neželjenim organizmima najveće ekonomske štete u vinogradarskoj proizvodnji uzrokuju uzročnici biljnih bolesti (npr. pepelnica, plamenjača, siva plijesan, crna pjegavost i dr.). Razdoblje mirovanja tijekom zime uzročnici bolesti preživljavaju u formama otpornim na vrlo niske temperature (npr. zimska plodišta, zimske oospore, sklerociji, micelij ispod kore i/ili u pupovima).

Velika hvala svim sudionicima, izlagačima, suorganizatorima, podupirateljima, pokroviteljima, sponzorima i svima drugima koji su prisustvovali na 3. hrvatskom stručnom seminaru o proizvodnji povrća pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede u Svetom Martinu. U ugodnom društvu, uz korisne susrete i razgovore s kolegama i poslovnim suradnicima, te uz zanimljive i stručne sadržaje, zajedno smo jači u osluškivanju potreba i problema tržišta i poljoprivrednih proizvođača. Pridonosimo razvoju hrvatskog povrćarstva i dalje. Vidimo se i iduće godine! Vaši organizatori: Gospodarski list i Društvo agrarnih novinara Hrvatske

Da nismo krenuli s mljekomatom mislim da nas danas, među stočarima, više ne bi bilo. Završili bi kao mnogi drugi. Mljekomat nam je bio spas u zadnji čas. I prezadovoljni smo! - ispričao je Stjepan Vrhovec, član Mljekarsko-stočarske zadruge „Proizvodi sela“, koja je dvogodišnjicu rada obilježila darivanjem kupca milijunte litre mlijeka upravo na jednom od njegova dva mljekomata postavljena u Zaprešiću.

Peradarstvo se kao privredna grana temelji na proizvodnim pokazateljima peradi, a cilj svakog uzgajivača peradi je da ti pokazatelji budu što bolji, kako bi imao veću ekonomsku korist. U proizvodnji mesa peradi i konzumnih kokošjih jaja, troškovi hranidbe kod nekih vrsta i kategorija dosežu i 70% ukupnih troškova proizvodnje, te je stoga izuzetno značajno poznavati anatomsku građu probavnog sustava peradi i procese probave i resorpcije hranjivih tvari, te njihovu povezanost s proizvodnošću.