Izdanja 2017.

Postoje sorte koje su idealne za okućnice i hobi uzgoj, koje nije potrebno toliko prskati i koje traže samo malo više pažnje, a daju puno. Nije nužno prskati sve sorte svake godine „milijun“ puta, posebno ne za osobnu uporabu. Ove godine koja lagano završava, čak i sorte koje se inače prskaju desetak puta, radi vrućeg ljeta trebalo je prskati tek u nekoliko navrata kod najvećeg pritiska bolesti, odnosno kiše i eventualno štetnika. Naravno da to ovisi i o lokalitetu, ali za većinu krajeva u Hrvatskoj zaštita nije bila toliki problem, tamo gdje nije bilo tuče.

Tijekom prosinca javnost je bila obavještena o prisutnosti insekticida klorpirifos na plodovima jabuka.

Daleko više sobnog bilja strada zbog prekomjernog zalijevanja, negoli zbog manjka vode. Problem kod prekomjernog vlaženja supstrata javlja se zbog nedovoljne količine korijenu dostupnog kisika. Da bi biljka mogla normalno rasti i razvijati se potrebno je korijenu osigurati dovoljno kisika, vlage i hraniva. Poseban problem predstavlja jesensko-zimsko razdoblje kad ima manje prirodnog svjetla.

Nedavni pozitivni nalazi influence ptica, s potvrđenim sojem H5N8, na nekoliko lokacija u Hrvatskoj, (Križnica, Cerna, Sop Bukevski i dr.) ponovno je izazvao pozornost, ne samo poljoprivrednih proizvođača, već i cjelokupne javnosti i to s pravom.

Europska komisija nije uspjela donijeti odluku o tome da produlji dozvolu upotrebe glifosata u EU, jer Stalni odbor za biljke, krmiva i hranu (SCo- PAFF) nije u listopadu donio odluku kvalificiranom većinom. Sadašnja licenca za glifosat vrijedi do 15. prosinca 2017. godine.

Amarilis (Ammarilis vittatum) je lukovičasta biljka uskih dugih listova, čvrste i uspravne cvjetne stapke na kojoj se nalaze upadljivo veliki cvjetovi crvene, narančaste, bijele boje, a mogu biti i dvobojni, prugasti.

Prihrana strnih žitarica na početku vlatanja jako utječe na formiranje glavne komponente prinosa, a to je broj produktivnih vlati odnosno klasova u žetvi. Normalno razvijeni usjevi ozimih žitarica u rano proljeće nalaze se u fenofazi punog busanja kad imaju više formiranih izboja u busu. Prijelaz usjeva ozimih žitarica u vlatanje uvjetovan je svršetkom fotoperioda odnosno prekidom busanja. Samu pojavu početka vlatanja nije moguće točno predvidjeti, budući da ovisi o datumu sjetve u jesen i o vremenskim prilikama tijekom vegetacije, a također jako ovisi i o vrsti, odnosno uzgajanoj sorti. Općenito se može reći za određenu sortu da kasnija sjetva i niže temperature, te oblačnije vrijeme, odgađaju pojavu vlatanja u proljeće.

U novije doba često u nedostatku vizije ili novog proizvoda i usluge koje bi bile konkurentne cijenom uvoznim proizvodima, zaziva se kao mogući tajni, magični i pomalo nedokučivi spas „tradicijski proizvod“. Tradicijski proizvod kod jednih izaziva sjetu, kod drugih, napose djece iz generacije modernih elektronskih uređaja podsmijeh pomiješan sa strahom od povratka u prošlost, a kod trećih nerazumijevanje o čemu se radi. Je li to prilika za pojedinca i manju skupinu ili priča za mnoge nesnalažljive u svijetu globalizacije kad se viralno i stvarno susrećemo s mnoštvom novoga, čak i kod proizvoda nasušnih za življenje kao što su poljoprivredno-prehrambeni proizvodi.

Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. godine vrijednim oko 2.4 milijarde EUR-a obuhvaćene su mjere koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće. Programom je predviđeno 62 tipa operacije (TOP) iz 36 pod-mjera unutar 15 mjera (M), uz mjere 20 „Tehnička pomoć“ i 18 „Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku“. U ovom članku donosimo prikaz natječaja u 2017. i 2018. godini iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. - 2020. godine.

Pripreme za uvođenje Nitratne direktive počele su prije sedam godina, u svrhu toga je izrađen priručnik Načela dobre poljoprivredne prakse. Cilj je bio uvesti sanitarno-higijenski red u poljoprivredu, a svrha zaštititi vodotokove od zagađenja izazvanog pretjeranim unošenjem dušika u tlo kroz nekontrolirano odlaganje stajskog gnojiva i gnojenje njiva prirodnim ili mineralnim gnojivom.

Na pitanje pretplatnika koji ima teškoće u uzgoju lukovičastog povrća, jer mu u nasadima štetu rade „crvići“ na biljkama, pa ga zanima kako ih spriječiti, odgovara naš stručni suradnik iz Savjetodavne službe, mr.sc. Milorad Šubić.

Velika hvala svim sudionicima, izlagačima, suorganizatorima, podupirateljima, pokroviteljima, sponzorima i svima drugima koji su prisustvovali na 3. hrvatskom stručnom seminaru o proizvodnji povrća pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede u Svetom Martinu. U ugodnom društvu, uz korisne susrete i razgovore s kolegama i poslovnim suradnicima, te uz zanimljive i stručne sadržaje, zajedno smo jači u osluškivanju potreba i problema tržišta i poljoprivrednih proizvođača. Pridonosimo razvoju hrvatskog povrćarstva i dalje. Vidimo se i iduće godine! Vaši organizatori: Gospodarski list i Društvo agrarnih novinara Hrvatske

Zemljišni štetnici (žičnjaci, gusjenice sovica, grčice hrušta i rovac) žive u tlu i napadaju gomolj krumpira ne samo na početku razvoja, nego i od početka tuberizacije, pa do vađenja iz tla. Na gomolju krumpira nanose velike štete prvenstveno u gubitku njegove tržišne vrijednosti s obzirom da su i mala oštećenja dobro uočljiva na površini gomolja i time odbijaju kupca.

Budući da herbicidu glifosatu sredinom prosinca ove godine istječe rok dopuštenja za primjenu na razini EU, ponovno se diže medijska „prašina“ oko ovog herbicida. Medijski je najaktivniji jedan naš europarlamentarac (Glas Slavonije, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Jutarnji list). Na žalost, informacije i poluinformacije javnosti podastiru nedovoljno kompetentne osobe koje o sredstvima za zaštitu bilja znaju malo ili ne znaju ništa. Pojava nije rijetkost i tako će i nadalje biti sve dok struka i znanost skrštenih ruku mirno to promatra. Dopustite da na primjeru glifosata (zbog aktualnosti) ali i zbog drugih slučajeva povlačenja velikog broja aktivnih tvari a time i sredstava za zaštitu bilja s tržišta EU, čitatelje argumentirano upoznamo s nekoliko činjenica.

Čitajte u ovom broju:

Među neželjenim organizmima najveće ekonomske štete u vinogradarskoj proizvodnji uzrokuju uzročnici biljnih bolesti (npr. pepelnica, plamenjača, siva plijesan, crna pjegavost i dr.). Razdoblje mirovanja tijekom zime uzročnici bolesti preživljavaju u formama otpornim na vrlo niske temperature (npr. zimska plodišta, zimske oospore, sklerociji, micelij ispod kore i/ili u pupovima).