Izdanja 2017.

Ekološka proizvodnja („organska“, „biološka“) poseban je sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno s međunarodno usvojenim normama i načelima.

Tijekom 2017. navršit će se 20 godina od kad su u Hrvatskoj prvi puta objavljeni radovi koji potvrđuju pojavu simptoma žućenja vinove loze (Grapevine yellows diseases) na nekim sortama vinove loze (Chradonnay, Pinot sivi) (Šarić i sur., 1997).

Pripreme za uvođenje Nitratne direktive počele su prije sedam godina, u svrhu toga je izrađen priručnik Načela dobre poljoprivredne prakse. Cilj je bio uvesti sanitarno-higijenski red u poljoprivredu, a svrha zaštititi vodotokove od zagađenja izazvanog pretjeranim unošenjem dušika u tlo kroz nekontrolirano odlaganje stajskog gnojiva i gnojenje njiva prirodnim ili mineralnim gnojivom.

Slijedimo li betlehemsku zvijezdu koja je započela svijetliti u adventu? Što će nam ona otkriti i koga će osvijetliti? Svi smo u velikom iščekivanju. Pripravljamo li put, poravnavamo li staze Gospodinu? Znamo li da će se na obzoru pojaviti Mesija o kojemu je Ivan Krstitelj tako gorljivo navješćivao? Nosi ga Djevica Majka puna neizrecive ljubavi. Novost je to za cijelo čovječanstvo, otkriće u povijesti spasenja. Bog je činio golema čuda s velikanima Starog zavjeta, a sada to čini s Djevicom koja sjaji kao zvijezda Danica. Ona je velika nada i veliko obećanje Božje za spas čovječanstva zapisana već na prvim stranicama Biblije. Ona je uzvišena kći sionska, integrirajući lik spasenja, spona između Boga i čovjeka, Bogomajka, najzaslužnija za istinu i činjenicu da je Bog postao čovjekom.

Tijekom prosinca javnost je bila obavještena o prisutnosti insekticida klorpirifos na plodovima jabuka.

U hrvatskim plantažnim nasadima od jabučastog voća uglavnom uzgajamo jabuku i značajno manje krušku, dok su dunje i mušmule uglavnom prisutne kao pojedinačna stabla uz okućnice i/ili vikendice. Procjenjujemo da tek jednu trećinu od ukupnih površina jabučastog voća uzgajamo u suvremenim nasadima, dok su preostale dvije trećine površina stariji travnjački voćnjaci s tradicionalnim sortama na visokim stablašicama ili manje površine mješovitog voća koje rastu uz okućnice (vikendice). Premda je na dominantnoj vrsti jabuci početkom novog milenija bilo opisano više od 250 različitih vrsta štetnika (uglavnom kukaca i grinja), od prosječno zabilježenih šteta uzročnici biljnih bolesti čine gotovo 70%.

U novije doba često u nedostatku vizije ili novog proizvoda i usluge koje bi bile konkurentne cijenom uvoznim proizvodima, zaziva se kao mogući tajni, magični i pomalo nedokučivi spas „tradicijski proizvod“. Tradicijski proizvod kod jednih izaziva sjetu, kod drugih, napose djece iz generacije modernih elektronskih uređaja podsmijeh pomiješan sa strahom od povratka u prošlost, a kod trećih nerazumijevanje o čemu se radi. Je li to prilika za pojedinca i manju skupinu ili priča za mnoge nesnalažljive u svijetu globalizacije kad se viralno i stvarno susrećemo s mnoštvom novoga, čak i kod proizvoda nasušnih za življenje kao što su poljoprivredno-prehrambeni proizvodi.

U ovom broju donosimo preostale ljekovite biljke koje se koriste za regulaciju šećera u organizmu. Borovnica, kičica, ali i grah značajne su ljekovite biljke koje se koriste kod ove sve značajnije bolesti modernog društva.

Razvojem simbiotskog odnosa s gljivicama, biljke ne samo da postaju otpornije na bolesti već i mogu doprinijeti održivim agronomskim praksama. Zaključak je to studije provedene na Sveučilištu u Göteborgu.

Unutarnja mikroklima je temeljni preduvjet uspješne proizvodnje povrća u zatvorenim prostorima. Njeno održavanje može biti djelom i prirodno. Otvaranjem prozora ili podizanjem najlona osiguravamo provjetravanje. No, ono nije uvijek dovoljno za profesionalnu proizvodnju. Ekstremne vrućine ili hladnoća mogu uništiti trud povrtlara u jednom danu ili noći. Zato postoje uređaji koji kontinuirano održavaju mikroklimu u optimalnim uvjetima.

Budući da herbicidu glifosatu sredinom prosinca ove godine istječe rok dopuštenja za primjenu na razini EU, ponovno se diže medijska „prašina“ oko ovog herbicida. Medijski je najaktivniji jedan naš europarlamentarac (Glas Slavonije, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Jutarnji list). Na žalost, informacije i poluinformacije javnosti podastiru nedovoljno kompetentne osobe koje o sredstvima za zaštitu bilja znaju malo ili ne znaju ništa. Pojava nije rijetkost i tako će i nadalje biti sve dok struka i znanost skrštenih ruku mirno to promatra. Dopustite da na primjeru glifosata (zbog aktualnosti) ali i zbog drugih slučajeva povlačenja velikog broja aktivnih tvari a time i sredstava za zaštitu bilja s tržišta EU, čitatelje argumentirano upoznamo s nekoliko činjenica.

Među neželjenim organizmima najveće ekonomske štete u vinogradarskoj proizvodnji uzrokuju uzročnici biljnih bolesti (npr. pepelnica, plamenjača, siva plijesan, crna pjegavost i dr.). Razdoblje mirovanja tijekom zime uzročnici bolesti preživljavaju u formama otpornim na vrlo niske temperature (npr. zimska plodišta, zimske oospore, sklerociji, micelij ispod kore i/ili u pupovima).

Haifa Chemicals je izraelska tvrtka s više od 50 godina tradicije. Vodeći je globalni izvoznik kalij-nitrata i specijalnih gnojiva, koja su prilagođena krajnjem proizvođaču. Haifa Chemicals gnojiva obogaćena su mikroelementima i potpuno su vodotopiva.

Nedavni pozitivni nalazi influence ptica, s potvrđenim sojem H5N8, na nekoliko lokacija u Hrvatskoj, (Križnica, Cerna, Sop Bukevski i dr.) ponovno je izazvao pozornost, ne samo poljoprivrednih proizvođača, već i cjelokupne javnosti i to s pravom.

Prihrana strnih žitarica na početku vlatanja jako utječe na formiranje glavne komponente prinosa, a to je broj produktivnih vlati odnosno klasova u žetvi. Normalno razvijeni usjevi ozimih žitarica u rano proljeće nalaze se u fenofazi punog busanja kad imaju više formiranih izboja u busu. Prijelaz usjeva ozimih žitarica u vlatanje uvjetovan je svršetkom fotoperioda odnosno prekidom busanja. Samu pojavu početka vlatanja nije moguće točno predvidjeti, budući da ovisi o datumu sjetve u jesen i o vremenskim prilikama tijekom vegetacije, a također jako ovisi i o vrsti, odnosno uzgajanoj sorti. Općenito se može reći za određenu sortu da kasnija sjetva i niže temperature, te oblačnije vrijeme, odgađaju pojavu vlatanja u proljeće.

Proljetna kalcizacija je mjera koja ima produženi utjecaj na promjenu pH reakcije tla, a time i na pristupačnost hraniva. Veći efekt se postiže povećanjem intervala od trenutka kalcizacije do trenutka sadnje ili sjetve. Poželjno je da taj interval bude oko mjesec dana. Međutim to ne znači da se kalcijevi materijali ne bi trebali koristiti u manjim količinama i u skraćenim intervalima. U tom slučaju kalcizaciju poistovjećujemo s gnojidbom tla kalcijem.