Broj 13 i 14 od 20.07.2018.

Prilog broja: Zanimljivo mediteransko bilje

0
Uređen okoliš i turizam idu ruku pod ruku. Odabrati pogodne vrste nije jednostavno kad se u obzir uzmu specifičnosti mediteranske klime, a primjena autohtonih mediteranskih vrsta ima niz prednosti, prije svega prilagođene su staništu što troškove njihovog održavanja čini nižima, a znatno doprinose očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti.

Štetne muhe na lukovičastom povrću

0
Gotovo svake godine u našoj zemlji bilježe se na lukovičastom povrću štete od muha. Ekonomski najznačajniji štetni kukci iz reda dvokrilaca (Diptera) su lukova muha, češnjakova muha i miner poriluka. Štetni razvojni stadij koji uzrokuje štete je ličinka koja, izjedajući stabljiku i lukovicu, uzrokuje propadanje lukovičastog povrća.

Kako povećati slatkoću lubenica i dinja?

Kod povrća postoje dva stadija zrelosti: tehnološka i fiziološka. Kod lubenice se ova dva stadija podudaraju tako da se lubenica bere u punoj fiziološkoj zrelosti jer se okus tijekom čuvanja ne poboljšava. Za razliku od lubenice, dozrijevanje dinje se nastavlja i poslije berbe. Poboljšava se aroma i miris, ali se ne povećava sadržaj šećera.

Afrička svinjska kuga pred vratima Hrvatske

0
Afrička svinjska kuga (ASK) je kontaktna virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja, koja zbog visokog broja oboljelih u zaraženom stadu i obveze njihovog usmrćivanja predstavlja jednu od najznačajnijih bolesti svinja. Bolest nije opasna za ljude ni za druge životinje, a po prvi puta je dijagnosticirana 1910. godine u Keniji. Na europskom se tlu pojavila 1957. godine u Portugalu.

Prihrana sportskih terena i travnjaka na okućnicama

0
Nedostatak vlage i hraniva u tlu tijekom sušnih ljetnih mjeseci uzrokuje zastoj u rastu i razvoju trave. Duže razdoblje bez njege travnjaka rezultira propadanjem i žućenjem trave na okućnicama i sportskim terenima. Upravo prihrana travnjaka osnovnim hranivima i mikroelementima preduvjet je očuvanja gustih zelenih travnatih površina.

Veća zarada u izravnoj prodaji agruma u Hrvatskoj

0
Naziv agrumi potječe od latinske riječi acrum što znači oštro ili ljuto. Ove biljke potječu iz tropskih krajeva jugoistočne Azije, gdje su se prve biljke uzgajale još 4.000 g.p.K. U Europu su stigle tek pred kraj Rimskog carstva, a Španjolci su ih u 15. st. prenjeli u Novi svijet. Agrumi su mala zimzelena grmolika stabla visoka između 5 i 15 metara, koja uobičajeno rastu između 20° - 40° sjeverne i južne zemljopisne širine te su tipično bilje Mediteranske klime koje ne podnosi temperature ispod 0°C. Plodovi su im bogati vitaminom C zbog čega se odavno koriste u ljekovite svrhe.

Bijeli glog – jedinstven, koristan i zdrav

0
Bijeli glog, (Crataegus monogyna) koristi se još od srednjeg vijeka za liječenje bolesti srca i krvnih žila. Pomaže kod umora, manjka energije, lošeg sna, vrtoglavice, tjeskobe, nervoze i šuma u ušima. Lisni pupovi i mladi listovi su jestivi te se često kombiniraju sa salatom, a bijeli glog je i dobra medonosna biljka. Ljekovita svojstva bijelog gloga imaju list, cvijet i plod.