Pravni savjeti

Kupio sam građevinsku parcelu 1980.g. na ne izgrađenom prostoru. Imam samo interni ugovor i nije upisano u vlasništvo jednog puta (prolaza), a sve parcele oko puta nisu prodane. Taj put sam morao minirati kako bih uopće mogao doći do svoje parcele. Sada sam saznao da su bivši vlasnici (njih dvoje), prodali glavni put, a nedavno se pojavio i novi vlasnik koji tvrdi da je on vlasnik tog puta prema mojoj kući i traži dogovor i otkup puta. Što mogu učiniti i kako pokušat riješit navedeni problem?

Budući da se u određenim segmentima poslovanja s domaćim životinjama ne snalazim, molim vas da napišete koji zakonski propisi utvrđuju obvezu označavanja i registracije goveda u Republici Hrvatskoj?

Uz poljoprivrednu djelatnost bavim se i uzgojem domaćih životinja (ovce, krave). Kako ne bih bio u situaciji da me zbog neznanja kazne razne inspekcije, molim vas popis zakonskih propisa koji reguliraju postupanje s hranom životinjskog podrijetla.

Pozajmio sam novac 1990.g., kao osiguranje povrata pisao sam teret na 1/2 dijela kuće dužnika i 1/2 dijela kuće čija je vlasnica bila dužnikova majka. Dužnik nije vratio zajam, njegova majka je u međuvremenu umrla pa su njenu 1/2 kuće naslijedili unuci. Pokrenuo sam ovrhu na nekretnini radi naplate dugovanja, unuci su osporavali upisan teret na svom dijelu, ali sam na kraju uspio u parnici. Imam li pravo na zateznu kamatu i od kada?

Imam problem s legalizacijom gospodarskih objekata zbog tubinga 90 cm duljine. Na balkonu je u ravnini stupa koji drži cijeli balkon, a taj tubing drži cijeli krov kukuružnjaka. Rekli su da ga stavim na dvorište, zbog bolje prohodnosti. Kuća ima građevinsku dozvolu, a sad bi se ponovno cijela kuća trebala mjeriti i raditi drugi projekt i naravno sve opet platiti. Što mi je činiti u procesu legalizacije kukuružnjaka, jer jednostavno smatram da mora postojati drugo rješenje osim rušenja?

Nositelj sam OPG-a, a uzgajamo povrće u plastenicima i na otvorenom na ukupnoj površini od 1,6 ha. Na tržnici prodajemo povrće na dvije zakupljene klupe. Pošto uzgajamo raznoliko povrće korjenasto, plodovito i ostalo u većim količinama, dosta toga se ne uspije prodati. S obzirom da je povrće sezonsko, na tržnici nas nema tijekom zime, a klupe se uredno moraju plaćati, pa želim tijekom zime prodavati zimnicu, je li to moguće?

Centar za socijalnu skrb priznao je majci pravo na doplatak za pomoć i njegu dok je živjela sama u kućanstvu. Sada je smještena u dom za starije i nemoćne osobe, troškove smještaja snosi jedan od sinova. Promjenu mjesta boravka majke prijavili smo Centru za socijalnu skrb, majka sada više ne prima doplatak. Da li je moguće da naknadu za pomoć i njegu prima vlasnik doma u kojem je majka smještena, a ako prima, da li nakon njezine smrti postoji obaveza vraćanja iznosa primljene pomoći?

Poslije smrti bake, djeda i tate u istoj godini, ostala mi je briga o stricu i imanju. Plaćam uredno sve režije i čovjeka koji mi kosi jer ja živim u drugom gradu. Nakon smrti strica uzela sam odvjetnika da riješim vlasništvo, jer su u katastru upisana uz mene i djeca djedove braće. Budući je djed uživao zemlju 85 godina idemo na dosjelost. Djed je svu braću isplatio, oni su mu potpisali izjavu uz svjedoke, dok jedna sestra nije htjela dio, nego je kod bilježnika svoj dio ostavila mom ocu, svom nećaku, uz potpis svoje djece kao svjedoka. Danas, dvoje ljudi to poriče i traže dio, naravno očekuju da ja platim sud, parcelaciju i sve ostalo. Zanima me da li su ti dokumenti dokaz da sam pošteni posjednik?

Moj otac imao je bratića u Francuskoj od kojeg je posuđivao novac kao i od mene. Ukupno sam mu dala 57 miliona dinara, osamdesetih godina. Roditelji su mi preminuli, a bojim se da braća i sestra neznaju za dugovanje našeg oca prema meni. Obzirom da imam pravo na 1/3 nekretnina (kuća i zemljište), zanima me imam li pravo na isplatu svog dijela, pa da putem isplate vratim barem dio novaca koji sam posuđivala ocu?

Radim u državnoj tvrtki već 5 godina. Čekao sam otprilike 2.5 godine da potpišem ugovor na neodređeno. Do tog vremena obavljao sam jednostavnije poslove i imao početni broj bodova 500. Svi moji kolege imali su 560 bodova i obavljali su složenije poslove. Mislio sam da ću i ja kad potpišem ugovor na neodređeno i počnem obavljati složenije poslove dobiti isti broj bodova, kao kolege. Međutim, kada sam potpisao ugovor na neodređeno sve što sam dobio bilo je to da mi se povećao opseg poslova, a bodovi su ostali isti. Na moj upit voditeljima što je s mojim bodovima samo bi se smijali i govorili su mi da se strpim, te da tko me tjerao da potpišem ugovor na kojem je pisalo da ću i ubuduće imati iste bodove (500). Napokon, nedavno smo imali sistematizaciju u našoj firmi i napokon sam dobio zaslužene bodove. Imam li osnove za tužbu jer sam ravnopravno radio s ostalim kolegama iako sam imao niže bodove od njih?

Zanima me što učiniti u sudskom sporu oko puta za kojeg se tražilo ukidanje prava služnosti i to prije 5 godina temeljem sudske odluke. Poslije dobivenog suda, a nakon prijedloga i žalbe tužitelja, parnica je izgubljena, pa me zanima kome se sada mogu obratiti?

Zanima me kredit za nabavu stoke i mehanizacije, jer sam nositelj OPG-a. Imam postojeći građanski kredit koji sam podigao ove godine. Što mi je potrebno da dobijem kredit za poljoprivrednike na duže razdoblje otplate, a da zatvorim postojeći koji sam koristio za obnovu štale, a cilj je proizvodnja svježeg sira?

Možete li mi objasniti što je konkretno potrebno za obavljanje prodaje za dodatnu djelatnost i proizvod; odnosno dali je dovoljno otvoriti OPG s iznajmjenim poljoprivrednim zemljištem i registrirati dodatnu djelatnost? Koje institucije treba angažirati za početak rada i koje uvjete zadovoljiti za registraciju OPG-a i dodatne djelatnosti za prodaju kolača, krošula i sl.na manifestacijama?

Od 2002. godine imam grobno mjesto, a 1999. g. platila sam ga 1000 DEM, a do 2006. uplatila 4100 kn za navedeno mjesto. Jaskanska groblja traže od 2006. do sada razliku od oko 2500 kn. Što će biti ako ne platim zaostale rate i što ja mogu napraviti?

Majka želi napraviti oporuku za života i za svoga nasljednika odrediti sina. Može li ona u oporuci (koju namjerava sačiniti i pohraniti kod javnog bilježnika) uvjetovati sinu da on, kada majka darovateljica umre, ne može prodati, prenijeti ili na drugi način naslijeđenu imovinu darovati svojoj supruzi, odnosno majka darovateljica bi htjela da sin nasljednik tu imovinu uživa dokle god je živ bez mogućnosti prijenosa naslijeđene imovine na svoju sadašnju ili neku možda buduću zakonitu suprugu. Dakle, može li majka takvo što uvjetovati u oporuci što bi obvezivalo njezinog sina čak i nakon njezine smrti?

Imam pitanje u vezi zbrinjavanja otpada životinjskog porijetla. Naime, susjed ima klaonicu, te jednom tjedno (nekada i više), a zimi svakodnevno spaljuje nusproizvode iz klaonice (kosti najviše), i miris dima koji se širi okolicom je nepodnošljiv. Pokušali smo na lijep način razgovorom, kada to nije upalilo, zvali smo komunalnog redara koji je izašao na teren i ništa se nije dogodilo. Moje je pitanje da li se i kako može to spriječiti?