Ostalo

Čuvajmo tlo kao najveće blago hrvatskog naroda!

Akademik prof.dr.sc. M. Gračanin, 1942.godine izjavio je da hrvatski narod u pravom smislu riječi „živi od zemlje“, na svom dijelu pedosfere zasnovao je on svoj život u prošlosti, a izgrađivat će ga i u budućnosti. Tla Hrvatske najveće su blago hrvatskog naroda; nepresušivi su izvor njegovih snaga i temelj hrvatske domovine.

Zeleni otok koji hrani cijeli svijet

Je li Novi Zeland kraj ili početak svijeta ? Nisam mogao ne postaviti to pitanje nakon više od 36 sati provedenih u zrakoplovima i zračnim lukama kako bi stigao na drugu stranu kugle zemaljske i u tu 18 000 kilometara udaljenu zemlju. Kako li je tek bilo našim iseljenicima koji su polovicom 19. stoljeća, ali i kasnije u potrazi za boljim životom, u Novi Zeland putovali parobrodima? Na žalost, Hrvati i danas odlaze iz domovine i na Novom Zelandu traže svoju sreću.

Snažan pad otkupnih cijena svinjskih trupova na EU tržištu

Iako je vrijeme tradicionalne svinjokolje, najvjerojatnije zbog toplog vremena izostala je potražnja za živim svinjama kakva se priželjkivala. Osrednja potražnja na stočnim sajmovima neznatno je podigla prosječnu cijenu živih svinja na stočnim sajmovima tijekom studenog, no u nastavku godine ne očekujemo daljnji rast cijena. Prosječna je cijena živih svinja u studenom iznosila 10,68 kn/kg, što je za gotovo 16 posto niže nego lani i na najnižim je cjenovnim razinama uobičajenog raspona cijena za to razdoblje.

Prilog broja: Priča o blagdanskim jelovnicima

Darivanje dobre djece, ukrašavanje doma i kićenje božićnog drvca, svečano uređenje blagdanskog stola i priprema obilja hrane, već su uobičajeni božićni običaji u hrvatskim domovima. Božić je dan, kada se s puno radosti, nade i žara u svečanom, veselom raspoloženju slavi Isusovo rođenje. Proslavlja se u krugu obitelji, a sljedeći dan, na dan sv. Stjepana posjećuju se rođaci, prijatelji i susjedi i s njima se svečano proslavlja uz bogatu trpezu. Božić je, bez sumnje, najljepši obiteljski blagdan.

Bolja budućnost proizvodnje povrća u Hrvatskoj

U Opatiji je od 18.-20. studenoga održan 1. hrvatski stručni seminar o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, na kojem je sudjelovalo oko 300 sudionika, u organizaciji Gospodarskog lista, najstarijeg i najpopularnijeg hrvatskog stručnog časopisa s područja poljoprivredne struke koji je od 1842.g. stalno poticao napredne ideje razvoja poljoprivredne proizvodnje i kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatske poljoprivrednike.

Sajmovi, izložbe, dani, festivali – PROSINAC

Donosimo vam pregled sajmova, izložbi, dana i festivala za mjesec prosinac 2015.

Posadite crni orah

Jesen je godišnje doba u kojem se priprema tlo za sadnju voćaka, te se obavlja sama sadnja voćki. Voćke se sade kad otpadne list, pa sve dok ne potjera novi u proljeće, naravno ako vremenski uvjeti dopuste. Sadnja u jesen je povoljnija po voćke iz razloga što korijen u tlu cijelu zimu polako raste unutar tla, te su voćke u proljeće kad nastupi vegetacija spremnije ishraniti nadzemni dio.

Štetne gusjenice na paulovniji

Za paulovniju se u Hrvatskoj donedavno nije niti znalo, prvo je sađena samo kao ukrasna vrsta, no, u zadnje vrijeme došlo je do povećanog interesa za paulovniju, jer je to vrlo brzo rastuće drvo, pa se koristi i za drvnu građu, stoga se sve češće uzgaja plantažno.

„Hrvatsko povrće“

Uoči 1. hrvatskog stručnog seminara o proizvodnji povrća, razgovarali smo s Hrvojem Gregurićem, novoizabranim predsjednikom Zajednice udruga hrvatskih povrćara, koja je jedan od suorganizatora ovog skupa.

Sajmovi, izložbe, dani, festivali – STUDENI

Donosimo vam pregled sajmova, izložbi, dana i festivala za mjesec studeni 2015.

Centralni Dan polja kukuruza PIONEER hibrida

Već tradicionalno vodeći proizvođač hibrida kukuruza, tvrtka Pioneer, u suradnji sa Srednjom Poljoprivrednom školom iz Križevaca, održala je Dan polja na pokusnoj parceli u Križevcima. S obzirom na nepovoljne vremenske uvjete hibridi su predstavljeni u Pioneer-ovom šatoru uz prisustvo djelatnika Pioneer sjemena Hrvatska, kao i kolega iz susjedne Slovenije, Bosne, Srbije, te 500-tinjak gostiju iz cijele Hrvatske.

Mjera za budućnost poljoprivrede

Krajem rujna otvoren je natječaj za podmjeru 6.1. Programa ruralnog razvoja RH koja je namijenjena mladim poljoprivrednicima, koji su konačno, po prvi puta, dobili priliku koristiti potporu iz Programa ruralnog razvoja.

Prilog: Uzgoj Shii take na oblicama i supstratu

Naziv Shii take ili mirisna aniska, latinskog imena Lentinus edodes, označava visoko cijenjenu gljivu na Orijentu, a ime „shii“ dolazi iz japanske riječi što bi značilo tvrdo drvo pasaniju. Naime, sam uzgoj Shii take odvija se na drvenim oblicama ili na supstratu u vrećama. Shii take kao tipični saprofit je gljiva koja raste na odrezanom drvu i u vlažnim uvjetima. Gljiva je cijenjena radi svoje hranjivosti, arome i medicinske vrijednosti, radi kojih se kontrolirano uzgaja u Kini i Japanu već 500 godina. Prije nekih pedesetak godina uzgoj je započeo i u Europi i Americi. Manja obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu, sukladno zahtjevima lokalnog tržišta, planirati proizvodnju Shii take gljiva kao dodatak kućnom budžetu. Proizvodnja može biti na drvenim oblicama ili na supstratu u vrećicama, razlika je u tehnologiji proizvodnje.

Tko smije prodavati ekološke proizvode?

Osnovna je svrha ekološke proizvodnje zaštita zdravlja i života ljudi, zaštita prirode i okoliša, te zaštita potrošača. Kao takva definirana je Hrvatskim zakonom, međunarodnim pravima te prolazi kroz proceduru i ispitivanja prije nego dobije takvu oznaku.

City plac

Pridružite se mjestu koje okuplja najkvalitetnije OPG-ove iz cijele Hrvatske i iskoristite snagu CITY brenda s više od 20.000 posjetitelja dnevno - 362 dana u godini za prodaju vaših proizvoda!

Dostupnost kapitala u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji

Značaj poljoprivredno-prehrambenog sektora za gospodarski razvoj Hrvatske je velik. Osim učinaka na BDP, zaposlenost i izvoz, potiče i razvoj ostalih ekonomskih sektora. Tradicija u poslovanju, kvaliteta ljudskih resursa, prepoznatljivost pojedinih tržišnih marki na međunarodnim tržištima, neelastičnost potražnje u uvjetima recesije i kvalitetna sirovinska osnova neke su od glavnih odlika domaće proizvodnje. Unatoč ovim navedenim odlikama, domaća poljoprivredna i prehrambena proizvodnja već dugi niz godina susreće se uglavnom s negativnim trendovima i značajnim poteškoćama. Gotovo sve one proizlaze iz nedostatne proizvodnje.