Na aroniji godišnje zarade 100.000 kuna
OPG Vladimira Remenara iz
Črneca Dugoselskog kod Dugog
sela u Zagrebačkoj županiji
proizvodi aroniju na četiri
hektara s ukupno 10.000 grmova.
Inače, u Hrvatskoj je
lani pod aronijom, koje spada
u kategoriju supervoća, zbog
antioksidativnih potencijala,
bilo zasađeno samo 114,5
hektara, iako se sok od aronije
na domaćem tržištu prodaje u
ljekarnama i po cijeni većoj od
100 kuna za litru.
Seminar – Hrvatsko povrće
Prošle godine u studenom održan je 1. Hrvatski stručni skup o proizvodnji
povrća, a u tijeku su pripreme za idući seminar koji će se održati krajem
ove godine. Usporedni intervju s dobitnikom povelje za životno djelo
u povrćarstvu, prof.dr.sc. Josipom Borošićem s Agronomskog fakulteta
i dobitnicom povelje za poseban doprinos u povrćarstvu, prof.dr.sc. Nadom
Parađiković, s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, otkriva njihovo
mišljenje o ovom seminaru i hrvatskom povrćarstvu.
Osnovana Hrvatska agronomska komora
U Zagrebu je 9. svibnja osnovana Hrvatska agronomska komora. Prvi
je to put da je osnovana komora agronomskih stručnjaka koja bi svojim
osnutkom trebala doprinijeti jačem razvoju agronomske struke, boljoj
povezanosti akademskih agronoma, te zaštiti njihovih interesa.
Sukladno članku 40. stavka 4. Zakona o Hrvatskoj agronomskoj komori
(Narodne novine br. 51/2015.) prvi izbori za tijela Komore održali su se
godinu dana poslije donešenog Zakona o Hrvatskoj agronomskoj komori.
Komasacija poljoprivrednog zemljišta
Budući da su već krenuli pilot projekti komasacije
u 5 županija, bio je to povod za razgovor s ravnateljicom
Agencije za poljoprivredno zemljište,
mr.sc. Blaženkom Mičević.
Hitno je potreban Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi
Kako bi ublažila posljedice teške
situacije u sektoru mljekarstva
nastale zbog tržišnih poremećaja,
Vlada Republike Hrvatske donijela je
odluku o 27,6 milijuna kuna izvanredne
pomoći mljekarima, koja bi
im trebala biti isplaćena najkasnije
do 30. lipnja ove godine.
U 2016. poljoprivrednicima 2,6 milijardi kuna za izravna plaćanja
Krajem ožujka u Hrvatskom saboru donesen je najvažniji
godišnji dokument, državni proračun. Otvarajući 19.
Međunarodni proljetni bjelovarski sajam, ministar poljoprivrede
Republike Hrvatske prof. dr. sc. Davor Romić,
naglasio je kako je namjera štedljivijeg proračuna za
2016. g. u odnosu na ranije proračune, da se već od
ove godine smanji deficit, a potom i ukupni javni dug,
kako bi poduzetnici i poljoprivrednici imali povoljnije kredite
(manje kamate) i konkurentniju proizvodnju. O pojedinostima
proračuna s ministrom Romićem razgovarali
smo tijekom njegovog posjeta sajmu u Gudovcu.
Hrvatski predstavnik ima najbolji europski projekt
Na 3. Europskom kongresu mladih
poljoprivrednika kojeg je organizirala
Europska pučka stranka
i na poziv hrvatske zastupnice u
Europskom parlamentu Marijane
Petir, ujedno i ambasadorice EPPovog
natječaja za najboljeg mladog
poljoprivrednika u Hrvatskoj,
hrvatski pobjednik Ivan Veselić dobio
je posebnu nagradu sponzora
europskog natječaja za najboljeg
mladog poljoprivrednika, zajedno
s kolegom iz Rumunjske. Sponzori
natječaja, tvrtka New Holland, te
europska organizacija za zaštitu
usjeva (European Crop Protection
Association) prepoznali su Veselićev
projekt kao najbolji.
Prilog broja: Ukrasni travnjaci
Uredan i brižno njegovan travnjak san je mnogih vlasnika okućnica i vrijednih vrtlara. Premda zeleni tepih zahtijeva puno rada, znanja, iskustva i ulaganja, isplati se zbog iznimne estetske vrijednosti, mogućnosti uživanja i rekreiranja na prirodnom zelenom tepihu. U ovom prilogu predstavit će se osnovne aktivnosti neophodne za postizanje tog cilja, od izbora vrsta za podizanje novog travnjaka i pripreme tla, do samih postupaka podizanja travnjaka, te mjera njege i održavanja.
Na početku bijaše pisanica
Dan Uskrsnuća Isusa Krista ili
Uskrs, diljem svijeta katolici slave
kao svoj najveći blagdan. Uz okupljanje
s najbližima, u obilježavanju
Uskrsa vežu se razni, dobro poznati
običaji: bojamo jaja koja nosi
uskršnji zec, pali se vatra. Zašto to
radimo? Ovo je prava prilika da se
prisjetimo.
Prilog broja: DDD mjere i njihov značaj u poljoprivredi
Provođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u Republici Hrvatskoj je uslužna djelatnost detaljno regulirana Stautom strukovne udruge, te zakonskom regulativom propisanom od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, te Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Uzgoj kaktusa
Svakome dobro poznati kaktusi i
druge kaktusolike biljke, bizarnog
izgleda, posebnih su životnih običaja,
potpuno drugačije od svih
drugih, nama bliskih, običnih biljaka.
Zašto su te biljke toliko drugačije
od drugih? Upravo zato jer
žive na mjestima gdje nema vode,
gdje vlada nemilosrdna suša, gdje
sunce tijekom dana nemilosrdno
grije, a noći su vrlo hladne, gdje
ne postoji plodna zemlja, već neplodno,
škrto tlo. Jednom rječju,
mjesto gdje druge biljke ne mogu
opstati.
Hrvatska agrobanka
Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta u prosincu je organizirala
poslovni forum s temom „Restrukturiranje HPB-a u agrobanku“.
Ekološka proizvodnja mlijeka
Ekološki proizvedeno mlijeko sve češće se spominje, od strane dijela potrošača
zainteresiranih za ekološke namirnice, te od strane proizvođača
(farmera) koji u okruženju prilično nepovoljne cijene mlijeka nastoje naći
sigurniji način održivosti svoje proizvodnje.
Osiguranje usjeva, životinja i biljaka iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014....
U Narodnim novinama br. 135/15., donesen je Pravilnik o provedbi podmjere osiguranja usjeva,
životinja i biljaka iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. koji
se primjenjuje počevši od 1. siječnja 2016. godine.
Čuvajmo tlo kao najveće blago hrvatskog naroda!
Akademik prof.dr.sc. M. Gračanin, 1942.godine izjavio je da hrvatski narod u pravom smislu riječi „živi od zemlje“,
na svom dijelu pedosfere zasnovao je on svoj život u prošlosti, a izgrađivat će ga i u budućnosti. Tla
Hrvatske najveće su blago hrvatskog naroda; nepresušivi su izvor njegovih snaga i temelj hrvatske domovine.
Zeleni otok koji hrani cijeli svijet
Je li Novi Zeland kraj ili početak svijeta ? Nisam mogao ne postaviti to pitanje nakon više od 36
sati provedenih u zrakoplovima i zračnim lukama kako bi stigao na drugu stranu kugle zemaljske i
u tu 18 000 kilometara udaljenu zemlju. Kako li je tek bilo našim iseljenicima koji su polovicom 19.
stoljeća, ali i kasnije u potrazi za boljim životom, u Novi Zeland putovali parobrodima? Na žalost,
Hrvati i danas odlaze iz domovine i na Novom Zelandu traže svoju sreću.
