Ostalo

E-poljoprivredna iskaznica je novi dokument koji će od 2020. dobiti svi poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika te će predstavljati službeni dokument hrvatskih poljoprivrednika. Izgledati će poput nove osobne iskaznice, s tim da...

Donesen je Pravilnik o upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (NN broj  62/19). Resorno ministarstvo donijelo je pravilnik na temelju odredbi Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (»Narodne novine«, broj 29/18 i 32/19) te se...

Kunići koje danas susrećemo u uzgoju, nastali su pripitomljavanjem divljih kunića, a prvotno su služili kao izvor mesa i krzna. Počeci pripitomljavanja sežu u stari Rim, a značajniji uzgoj započeo je u srednjem vijeku unutar samostanskih zidina. Od tada, pa sve do danas, umjetnom selekcijom domaći kunić doživio je brojne promjene vezane uz izgled, ponašanje i produktivnost.

Iako je sirutka stara kao i sirevi najprije se bacala, a potom koristila isključivo kao krmivo. U ljudsku prehranu uvedena je nakon što se spoznalo da je sirutka izvanredan izvor visokovrijednih proteina.

Svakome dobro poznati kaktusi i druge kaktusolike biljke, bizarnog izgleda, posebnih su životnih običaja, potpuno drugačije od svih drugih, nama bliskih, običnih biljaka. Zašto su te biljke toliko drugačije od drugih? Upravo zato jer žive na mjestima gdje nema vode, gdje vlada nemilosrdna suša, gdje sunce tijekom dana nemilosrdno grije, a noći su vrlo hladne, gdje ne postoji plodna zemlja, već neplodno, škrto tlo. Jednom rječju, mjesto gdje druge biljke ne mogu opstati.

Jesen je godišnje doba u kojem se priprema tlo za sadnju voćaka, te se obavlja sama sadnja voćki. Voćke se sade kad otpadne list, pa sve dok ne potjera novi u proljeće, naravno ako vremenski uvjeti dopuste. Sadnja u jesen je povoljnija po voćke iz razloga što korijen u tlu cijelu zimu polako raste unutar tla, te su voćke u proljeće kad nastupi vegetacija spremnije ishraniti nadzemni dio.

Biljne vrste roda tuja (Thuja) kod nas su vrlo rasprostranjene i popularne jer im odgovaraju klimatski uvjeti. Najčešće ih se može vidjeti u živicama, osobito zapadnu tuju (T. occidentalis).

Posljednjih nekoliko godina sve više je plantaža paulovnije u Hrvatskoj, koja se uzgaja u cijeloj Aziji već više stoljeća, a najviše iskustava imaju u Kini, gdje je uzgajaju na površini od čak 2,5 milijuna hektara, pa je tako drvo paulovnije značajan izvozni proizvod Kine. U Europi (Španjolska, Italija, Njemačka…) se uzgaja već više desetljeća i daje izvanredne rezultate u prinosu drvne mase i u financijskoj isplativosti. Osim izravne financijske koristi uzgajivaču (veći prihodi od uobičajenih kultura – kukuruz, pšenica), ovakve plantaže donose i opću korist lokalnoj i široj zajednici kroz stavljanje u funkciju neobrađenih hektara poljoprivrednog zemljišta i vežu stanovnike ruralnih krajeva na duže razdoblje uz njihova zemljišta i smanjuju iseljavanje.

Agronomska škola Zagreb u zagrebačkoj Dubravi je najveća poljoprivredna škola u Republici Hrvatskoj po broju učenika te jedina obrazovna ustanova u Hrvatskoj koja obrazuje učenike samo za poljoprivredna zanimanja. Posjetili smo ju...

Suhomesnati proizvodi izloženi su brojnim štetnicima koji ih infestiraju tijekom proizvodnje, zrenja i pohrane. Infestacije mogu biti toliko jake da uzrokuju velike štete i predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi.

Kako se snaći u brojnim propisima vezanim za prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u?

Suvremeni svijet suočen je s gorućim problemom klimatskih promjena. Klimatski ekstremi, poput čestih suša i poplava, izrazito niske odnosno visoke temperature, nanose velike štete poljoprivredi. Od početka industrijalizacije količina CO2 u atmosferi je 40% viša, a ostali staklenički plinovi značajno zagrijavaju atmosferu. Poljoprivreda ima veliki potencijal kao neposredni izvor obnovljive energije. To se prije svega odnosi na poljoprivrednu biomasu, čije je iskorištavanje jedan je od načina sprječavanja klimatskih promjena.

Kompostiranje je kontrolirana mikrobiološka razgradnja hrpe složenih organskih materijala u djelomično razgrađene rezidue, koje nazivamo kompost. U osnovi proces čine mikroorganizmima potaknuta humifikacija i mineralizacija organske tvari.

Uredan i brižno njegovan travnjak san je mnogih vlasnika okućnica i vrijednih vrtlara. Premda zeleni tepih zahtijeva puno rada, znanja, iskustva i ulaganja, isplati se zbog iznimne estetske vrijednosti, mogućnosti uživanja i rekreiranja na prirodnom zelenom tepihu. U ovom prilogu predstavit će se osnovne aktivnosti neophodne za postizanje tog cilja, od izbora vrsta za podizanje novog travnjaka i pripreme tla, do samih postupaka podizanja travnjaka, te mjera njege i održavanja.

Pripremu i stavljanje na tržište vlastitih poljoprivrednih proizvoda i njihovih prerađevina prate, za mnoge proizvođače složene administrativne i zakonske procedure.

Gospodarski list objavio je prošle godine u broju 5, (15. ožujka 2018.g.), opsežan prilog o plantažnom uzgoju paulovnije, u kojem je autor, doc.dr. sc. Damir Drvodelić naveo tehnologiju uzgoja ove brzorastuće kulture i istaknuo njezin potencijal za iskorištenje biomase. U ovom članku donosimo iskustva tehnologa tvrtke Spin Valis iz Požege, Vladimira Petošića, dipl. ing. agr., od kojeg smo doznali kako ta tvrtka ima vlastito istraživanje i pokusni nasad paulovnije, ali i što je najzanimljvije da je, koliko je nama poznato, Spin Valis prva tvrtka koja je spremna otkupljivati paulovniju proizvedenu u Hrvatskoj.