Donesen je Pravilnik o upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (NN broj  62/19). Resorno ministarstvo donijelo je pravilnik na temelju odredbi Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (»Narodne novine«, broj 29/18 i 32/19) te se...

Jesen je godišnje doba u kojem se priprema tlo za sadnju voćaka, te se obavlja sama sadnja voćki. Voćke se sade kad otpadne list, pa sve dok ne potjera novi u proljeće, naravno ako vremenski uvjeti dopuste. Sadnja u jesen je povoljnija po voćke iz razloga što korijen u tlu cijelu zimu polako raste unutar tla, te su voćke u proljeće kad nastupi vegetacija spremnije ishraniti nadzemni dio.

Svakome dobro poznati kaktusi i druge kaktusolike biljke, bizarnog izgleda, posebnih su životnih običaja, potpuno drugačije od svih drugih, nama bliskih, običnih biljaka. Zašto su te biljke toliko drugačije od drugih? Upravo zato jer žive na mjestima gdje nema vode, gdje vlada nemilosrdna suša, gdje sunce tijekom dana nemilosrdno grije, a noći su vrlo hladne, gdje ne postoji plodna zemlja, već neplodno, škrto tlo. Jednom rječju, mjesto gdje druge biljke ne mogu opstati.

Kunići koje danas susrećemo u uzgoju, nastali su pripitomljavanjem divljih kunića, a prvotno su služili kao izvor mesa i krzna. Počeci pripitomljavanja sežu u stari Rim, a značajniji uzgoj započeo je u srednjem vijeku unutar samostanskih zidina. Od tada, pa sve do danas, umjetnom selekcijom domaći kunić doživio je brojne promjene vezane uz izgled, ponašanje i produktivnost.

Agronomska škola Zagreb u zagrebačkoj Dubravi je najveća poljoprivredna škola u Republici Hrvatskoj po broju učenika te jedina obrazovna ustanova u Hrvatskoj koja obrazuje učenike samo za poljoprivredna zanimanja. Posjetili smo ju...

Općina Tovarnik već četrnaestu godinu za redom organizira „TOVARNIČKI JESENSKI FESTIVAL“, koji će se ove godine održati 27. i 28. rujna. 27. rujna održat će se drugi po redu...

Kako se snaći u brojnim propisima vezanim za prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u?

Biljne vrste roda tuja (Thuja) kod nas su vrlo rasprostranjene i popularne jer im odgovaraju klimatski uvjeti. Najčešće ih se može vidjeti u živicama, osobito zapadnu tuju (T. occidentalis).

Pripremu i stavljanje na tržište vlastitih poljoprivrednih proizvoda i njihovih prerađevina prate, za mnoge proizvođače složene administrativne i zakonske procedure.

Posljednjih nekoliko godina sve više je plantaža paulovnije u Hrvatskoj, koja se uzgaja u cijeloj Aziji već više stoljeća, a najviše iskustava imaju u Kini, gdje je uzgajaju na površini od čak 2,5 milijuna hektara, pa je tako drvo paulovnije značajan izvozni proizvod Kine. U Europi (Španjolska, Italija, Njemačka…) se uzgaja već više desetljeća i daje izvanredne rezultate u prinosu drvne mase i u financijskoj isplativosti. Osim izravne financijske koristi uzgajivaču (veći prihodi od uobičajenih kultura – kukuruz, pšenica), ovakve plantaže donose i opću korist lokalnoj i široj zajednici kroz stavljanje u funkciju neobrađenih hektara poljoprivrednog zemljišta i vežu stanovnike ruralnih krajeva na duže razdoblje uz njihova zemljišta i smanjuju iseljavanje.

Suvremeni svijet suočen je s gorućim problemom klimatskih promjena. Klimatski ekstremi, poput čestih suša i poplava, izrazito niske odnosno visoke temperature, nanose velike štete poljoprivredi. Od početka industrijalizacije količina CO2 u atmosferi je 40% viša, a ostali staklenički plinovi značajno zagrijavaju atmosferu. Poljoprivreda ima veliki potencijal kao neposredni izvor obnovljive energije. To se prije svega odnosi na poljoprivrednu biomasu, čije je iskorištavanje jedan je od načina sprječavanja klimatskih promjena.

Gospodarski list objavio je prošle godine u broju 5, (15. ožujka 2018.g.), opsežan prilog o plantažnom uzgoju paulovnije, u kojem je autor, doc.dr. sc. Damir Drvodelić naveo tehnologiju uzgoja ove brzorastuće kulture i istaknuo njezin potencijal za iskorištenje biomase. U ovom članku donosimo iskustva tehnologa tvrtke Spin Valis iz Požege, Vladimira Petošića, dipl. ing. agr., od kojeg smo doznali kako ta tvrtka ima vlastito istraživanje i pokusni nasad paulovnije, ali i što je najzanimljvije da je, koliko je nama poznato, Spin Valis prva tvrtka koja je spremna otkupljivati paulovniju proizvedenu u Hrvatskoj.

Poštovani! Duga je tradicija u proizvodnji rakija na ovim prostorima i one su jedan od autohtonih proizvoda koje su proizvodila skoro sva kućanstva, ali najčešće za naturalnu potrošnju i manje za...

Vinjak je jako alkoholno piće dobiveno destilacijom vina s ili bez vinskog taloga koje nakon destilacije dozrijeva u bačvi. Kao gotov proizvod mora sadržavati najmanje 37,5% vol. alkohola. Vinjak se uglavnom kao krajnji proizvod dobiva kupažiranjem vinjaka različitih godišta. Zbog odležavanja u bačvi otpuštanjem tanina dobiva zlatno žućkastu boju, a miris i okus daju lijepe, lepršave note vanilije i kokosa.

Novi Pravilnik o registru šteta od prirodnih nepogoda je izašao. Kad su u pitanju vremenske (ne)prilike, sa sigurnošću možemo predvidjeti jedino da nas i u budućnosti čeka nepredvidljivo vrijeme uz nagle ekstreme...

Kompostiranje je kontrolirana mikrobiološka razgradnja hrpe složenih organskih materijala u djelomično razgrađene rezidue, koje nazivamo kompost. U osnovi proces čine mikroorganizmima potaknuta humifikacija i mineralizacija organske tvari.