Ostalo

Kompostiranje je prirodan proces razlaganja organskog materijala s ciljem dobivanja vlastitog organskog gnojiva s visokim udjelom humusa. Odvija se postupno u kontroliranim uvjetima. Važnu ulogu u kompostiranju imaju...

Iako je sirutka stara kao i sirevi najprije se bacala, a potom koristila isključivo kao krmivo. U ljudsku prehranu uvedena je nakon što se spoznalo da je sirutka izvanredan izvor visokovrijednih proteina.

Kunići koje danas susrećemo u uzgoju, nastali su pripitomljavanjem divljih kunića, a prvotno su služili kao izvor mesa i krzna. Počeci pripitomljavanja sežu u stari Rim, a značajniji uzgoj započeo je u srednjem vijeku unutar samostanskih zidina. Od tada, pa sve do danas, umjetnom selekcijom domaći kunić doživio je brojne promjene vezane uz izgled, ponašanje i produktivnost.

Donesen je Pravilnik o upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (NN broj  62/19). Resorno ministarstvo donijelo je pravilnik na temelju odredbi Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (»Narodne novine«, broj 29/18 i 32/19) te se...

Svakome dobro poznati kaktusi i druge kaktusolike biljke, bizarnog izgleda, posebnih su životnih običaja, potpuno drugačije od svih drugih, nama bliskih, običnih biljaka. Zašto su te biljke toliko drugačije od drugih? Upravo zato jer žive na mjestima gdje nema vode, gdje vlada nemilosrdna suša, gdje sunce tijekom dana nemilosrdno grije, a noći su vrlo hladne, gdje ne postoji plodna zemlja, već neplodno, škrto tlo. Jednom rječju, mjesto gdje druge biljke ne mogu opstati.

Jesen je godišnje doba u kojem se priprema tlo za sadnju voćaka, te se obavlja sama sadnja voćki. Voćke se sade kad otpadne list, pa sve dok ne potjera novi u proljeće, naravno ako vremenski uvjeti dopuste. Sadnja u jesen je povoljnija po voćke iz razloga što korijen u tlu cijelu zimu polako raste unutar tla, te su voćke u proljeće kad nastupi vegetacija spremnije ishraniti nadzemni dio.

Suhomesnati proizvodi izloženi su brojnim štetnicima koji ih infestiraju tijekom proizvodnje, zrenja i pohrane. Infestacije mogu biti toliko jake da uzrokuju velike štete i predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi.

Biljne vrste roda tuja (Thuja) kod nas su vrlo rasprostranjene i popularne jer im odgovaraju klimatski uvjeti. Najčešće ih se može vidjeti u živicama, osobito zapadnu tuju (T. occidentalis).

Posljednjih nekoliko godina sve više je plantaža paulovnije u Hrvatskoj, koja se uzgaja u cijeloj Aziji već više stoljeća, a najviše iskustava imaju u Kini, gdje je uzgajaju na površini od čak 2,5 milijuna hektara, pa je tako drvo paulovnije značajan izvozni proizvod Kine. U Europi (Španjolska, Italija, Njemačka…) se uzgaja već više desetljeća i daje izvanredne rezultate u prinosu drvne mase i u financijskoj isplativosti. Osim izravne financijske koristi uzgajivaču (veći prihodi od uobičajenih kultura – kukuruz, pšenica), ovakve plantaže donose i opću korist lokalnoj i široj zajednici kroz stavljanje u funkciju neobrađenih hektara poljoprivrednog zemljišta i vežu stanovnike ruralnih krajeva na duže razdoblje uz njihova zemljišta i smanjuju iseljavanje.

Kad bi ekološki čimbenici u odnosu na vinovu lozu u pojedinim vinogradarskim područjima svake godine bili isti, tada bi grožđe, a isto tako i vino, stalno bilo iste kakvoće. U takvim uvjetima sazrijevanja grožđa, nakupljanja šećera u svim sortama vinove loze bilo bi maksimalno i ne bi trebalo popravljati mošt šećerom (saharozom).

Vinjak je jako alkoholno piće dobiveno destilacijom vina s ili bez vinskog taloga koje nakon destilacije dozrijeva u bačvi. Kao gotov proizvod mora sadržavati najmanje 37,5% vol. alkohola. Vinjak se uglavnom kao krajnji proizvod dobiva kupažiranjem vinjaka različitih godišta. Zbog odležavanja u bačvi otpuštanjem tanina dobiva zlatno žućkastu boju, a miris i okus daju lijepe, lepršave note vanilije i kokosa.

Suvremeni svijet suočen je s gorućim problemom klimatskih promjena. Klimatski ekstremi, poput čestih suša i poplava, izrazito niske odnosno visoke temperature, nanose velike štete poljoprivredi. Od početka industrijalizacije količina CO2 u atmosferi je 40% viša, a ostali staklenički plinovi značajno zagrijavaju atmosferu. Poljoprivreda ima veliki potencijal kao neposredni izvor obnovljive energije. To se prije svega odnosi na poljoprivrednu biomasu, čije je iskorištavanje jedan je od načina sprječavanja klimatskih promjena.

Agronomska škola Zagreb u zagrebačkoj Dubravi je najveća poljoprivredna škola u Republici Hrvatskoj po broju učenika te jedina obrazovna ustanova u Hrvatskoj koja obrazuje učenike samo za poljoprivredna zanimanja. Posjetili smo ju...

Tijekom srpnja i kolovoza slijedi intenzivan porast ploda, posebice razvoj sjemenke odnosno njezino okoštavanje, zbog čega se pojačava potreba za priljevom novih hranjiva u sjemenku. Kako plod masline u to vrijeme ima mogućnost stvaranja organske tvari iz anorganskih, koje pritječu iz lista ili preko pokožice ploda, hranjiva se mogu neprekidno dodavati prskanjem tekućim mineralnim gnojivima i tako omogućiti pravilan razvoj ploda.