Ostalo

Gljive pripadaju zasebnoj skupini organizama značajne nutritivne, farmaceutske i ekološke vrijednosti. Pod pojmom gljiva podrazumijevamo organizme koje vidimo golim okom, međutim, postoje i brojne vrste gljiva koje su vidljive isključivo pomoću određenih pomagala. Potencijalne uzgajivače zanimaju takozvane više gljive, tj. one gljive koje imaju izraženo plodno tijelo i koje možemo konzumirati.

Gospodarski list ove godine slavi veliki jubilej - 175. godina od tiskanja prvog broja, koji je objavljen 26. siječnja 1842. g., te kontinuiranog izlaženja kroz tri stoljeća. Svih 175 godina Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, kao i poslovnim partnerima.

U novije doba često u nedostatku vizije ili novog proizvoda i usluge koje bi bile konkurentne cijenom uvoznim proizvodima, zaziva se kao mogući tajni, magični i pomalo nedokučivi spas „tradicijski proizvod“. Tradicijski proizvod kod jednih izaziva sjetu, kod drugih, napose djece iz generacije modernih elektronskih uređaja podsmijeh pomiješan sa strahom od povratka u prošlost, a kod trećih nerazumijevanje o čemu se radi. Je li to prilika za pojedinca i manju skupinu ili priča za mnoge nesnalažljive u svijetu globalizacije kad se viralno i stvarno susrećemo s mnoštvom novoga, čak i kod proizvoda nasušnih za življenje kao što su poljoprivredno-prehrambeni proizvodi.

Korištenjem biomase pruža se mogućnost ostvarivanja pozitivnih socio-ekonomskih učinaka te pozitivnih učinaka za okoliš. Izvori poljoprivredne biomase koja se koristi u energetske svrhe su otpad i ostaci iz poljoprivredne proizvodnje, te energetski usjevi, dok su glavni oblici iskorištavanja biomase proizvodnja bioplina, biodizela i bioetanola. Bioplin se može koristiti za proizvodnju električne energije i topline, kao i za proizvodnju biometana koji se može koristiti kao pogonsko gorivo ili injektirati u mrežu prirodnog plina. Biodizel i bioetanol se koriste kao pogonsko gorivo za motorna vozila. Mogu se koristiti kao čisto gorivo, no radi tehničkih razloga najčešće umiješavaju u fosilna goriva. Drvenasta biomasa, npr. ostaci iz voćnjaka i vinograda, ali i posebno podignuti nasadi drvenastih kultura, primarno se koriste za proizvodnju električne energije i topline.

Sol je jedan od bitnih dodataka koji se koriste u proizvodnji sira. Sol ne samo da utječe na oblikovanje sira, već pomaže i u odvajanju sirutke iz gruša tijekom ocjeđivanja sira te kontrolira odvajanje sirutke i na taj način pomaže pretvaranje gruša u sir.

Porastom globalne populacije dolazi do sve veće potražnje za poljoprivrednim proizvodima. Kako se povećava proizvodnja, tako dolazi i do povećanja energetske potrošnje, koju poljoprivrednik mora samostalno pokriti kako bi bio konkurentan na tržištu. Zbog toga je budućnost poljoprivrednika u diverzifikaciji proizvodnje. Kombinirana proizvodnja i prodaja poljoprivrednog proizvoda i električne energije iz obnovljivih izvora energije jedan je od najpopularnijih sustava u svijetu, gdje poljoprivrednik postaje važna karika u bioekonomiji i kružnom gospodarstvu.

Natječaj iz Podmjere 6.1.- Potpora mladim poljoprivrednicima, koji je raspisan krajem prošle godine, završio je 24.veljače i tek treba vidjeti koliki je bio odaziv mladih poljoprivrednika na taj natječaj, na kojem se dodjeljuje potpora u fiksnom iznosu od 50.000 eura. Na natječaj iz iste Podmjere, koji je raspisan u prosincu 2015.g., bilo je prijavljeno 432 poljoprivrednika, od kojih je potporu dobilo do sredine veljače njih 278, a među njima je i Zvonimir Car, nositelj poljoprivrednog gospodarstva rasadnika Agro-Car iz Bistre.

Dok se tounjski i grobnički sir poput prethodno opisanih sireva (svježi sir, lička basa, kuhani sir, prgice, škripavac ) proizvode u kontinentalnom dijelu Hrvatske, u Istri se proizvode ćićski, istarski sir i istarski pekorino, na otocima paški, krčki, creski, rapski i brački sir, na području Splita lećevački sir, na dubrovačkom području dubrovački sir, te na području Knina sir iz mišine. Skuta je „sporedni“ proizvod u proizvodnji sira i proizvodi se na području cijele Hrvatske.

Neke drvenaste ukrasne vrste (npr. smreka, šimšir, divlji kesten, tuja i dr.) zadnjih godina postaju sve češći predmet biljnog zdravstva, te se njihovo održavanje u budućnosti bez izravnih mjera zaštite vjerojatno više neće provoditi.

Iz Ministarstva poljoprivrede poslana je obavijest o stupanju na snagu Pravilnika o popisu biljnih vrsta za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji te načinu i uvjetima pod kojima se mogu uzgajati, koji je objavljen u Narodnim novinama 16/2019 i primjenjuje se od 23. veljače.

Kad se za istim stolom nađu predsjednik Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva i obrta, ministar financija i ministar poljoprivrede, to može značiti samo da je u pitanju izniman događaj za budućnost poljoprivrede u Hrvatskoj. Upravo to se dogodilo sredinom travnja u hotelu Internacional u Zagrebu, gdje su se Andreju Plankoviću, Martini Dalić, Zdravku Mariću i Tomislavu Tolušiću, za istim stolom pridružili ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić, predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Tamara Perko i predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) Vjeran Vrbanec i potpisali sporazume o financiranju provedbe financijskih instrumenata.

Uredan i brižno njegovan travnjak san je mnogih vlasnika okućnica i vrijednih vrtlara. Premda zeleni tepih zahtijeva puno rada, znanja, iskustva i ulaganja, isplati se zbog iznimne estetske vrijednosti, mogućnosti uživanja i rekreiranja na prirodnom zelenom tepihu. U ovom prilogu predstavit će se osnovne aktivnosti neophodne za postizanje tog cilja, od izbora vrsta za podizanje novog travnjaka i pripreme tla, do samih postupaka podizanja travnjaka, te mjera njege i održavanja.

Tvrtka Pro-eco na našem tržištu nudi certificirana organska peletirana gnojiva svjetski poznatog proizvođača ILSA S.p.A. Gnojiva su već dugi niz godina prisutna na našem tržištu i već dobro poznata svim ekološkim, ali i integriranim proizvođačima. Pro-eco gnojiva dozvoljena su u ekološkoj proizvodnji i posjeduju sve potrebne certifikate.