S obzirom na veliku popularnost likera, danas je dostupno mnogo recepata za njihovu pripremu kod kuće. Ovom prilikom iznijet ćemo neke najosnovnije. U svim receptima (ako drugačije nije napomenuto) koristi se voćna rakija neutralnog mirisa i okusa, što je najčešće rakija vinovica ili rakija od jabuka alkoholne jakosti 40 – 45 %vol.

Liker od limuna – Limoncello

  • 700 mL vodke ili neke druge neutralne voćne rakije (npr. rakija vinovica ili rakija od jabuka)
  • 6 limuna iz ekološke proizvodnje
  • 250 mL vode
  • 250 g šećera

Skuhati vodu i šećer (pustiti samo da prokuha). Ohladiti. Oguliti što tanje koru limunima (nožić za guljenje krumpira). U staklenu bocu (1,5 L) uliti rakiju, ohlađeni sirup od vode i šećera i koricu limuna. Nakon toga dobro promiješati. Čuvati 2-4 tjedana na tamnom i suhom mjestu te svaki dan promiješati. Procijediti, uliti u staklene boce i čuvati na hladnom mjestu.

Liker od bazginih cvjetova – St. Germain

  • 100 g svježih bazginih cvjetova
  • 2 limuna
  • Sok od 2-3 limuna
  • 400 g šećera
  • 300 mL vode
  • 1,5 L neutralne voćne rakije rakije

Cvjetove očistiti od zelenih dijelova škarama, pogotovo deblje peteljke. Cvjetove složiti u staklenu bocu od 3 L širokog grla i među njima rasporediti kriške limuna, preliti limunovim sokom i zaliti šećerom otopljenim u vodi. Nakon toga dodati rakiju. Bocu dobro zatvoriti i ostaviti tjedan dana na toplom mjestu. Procijediti kroz čistu gazu i uliti u boce gdje liker još treba dozrijevati mjesec dana na hladnom mjestu.

Liker od kupina

  • 500 g kupina
  • 250 g šećera
  • 1 L voćne rakije

Kupine oprati i pustiti ih da se osuše na krpi. Potom ih staviti u staklenku, izmiješati sa šećerom i dodati rakiju. Staklenku držati na toplom mjestu 6 tjedana. Povremeno dobro protresti. Nakon toga liker procijediti u ukrasne boce i dobro zatvoriti. Liker će biti bolji ako dozrijeva u bocama još mjesec-dva.

Liker od malina

  • 1kg malina
  • 0,50 kg šećera
  • 0,75 L voćne rakije
  • 1 cimet u kori
  • Nekoliko klinčića

Maline, šećer, začine i rakiju staviti u širu staklenku, dobro začepiti i pustiti da stoji na toplom mjestu 21 dan. Staklenke treba više puta protresti, da se sadržaj dobro promiješa. Gotov liker se procijedi kroz gazu i ulijeva u manje staklenke te sprema na hladno i tamno mjesto.

Liker od trnine (crnog trna)

  • 1 kg ploda trnine
  • 250 g šećera
  • 300 mL crnog vina
  • 2 L neutralne voćne rakije

Zrele plodove trnine očistiti od peteljki, oprati u vodi i posušiti. Staviti trninu s ostalim sastojcima u staklenu posudu i ostaviti 5 – 6 tjedana na toplom mjestu. Nakon toga procijediti liker u boce i ostaviti na hladnom mjestu.

Liker od meda

  • 500 g meda po izboru
  • 800 mL voćne rakije
  • 100 mL destilirane vode
  • 100 mL suhog bijelog vina
  • Korica 1 limuna
  • Prstohvat korijandera

Otopiti med u rakiji, dodati vino i vodu. Po potrebi lagano zagrijati. Dodati limunovu koricu i korijander. Ostaviti u dobro zatvorenoj boci mjesec dana, te nakon toga procijediti. Puniti u boce i ostaviti dozrijevati još 2-3 tjedna.

Liker od ruže i meda

  • 300 g meda,
  • 50 g ružinih latica,
  • 1L rakije
  • 500 mL vode

Zagrijati vodu u posudi. U toplu vodu polako ulijte med, čim se med otopi, posuda se skida sa vatre, dodaju se ružine latice i prekriva posuda. Nakon 10 min. voda se procijedi kroz dvostruku gazu, dodaje se rakija i dobro se promiješa. Kad se smjesa sasvim ohladi, ulije se u bocu te se dobro zatvori. Liker se čuva mjesec dana na hladnom i suhom mjestu.

Liker od višanja

  • 1 kg višanja
  • 1 kg šećera
  • 1 L neutralne voćne rakije (npr. rakija vinovica ili rakija od jabuka)
  • 1 vanilin šećer

Višnje se očiste od peteljki i koštica, dobro operu i poredaju u veću staklenu posudu – red višanja, pa red šećera. Naliti rakiju preko višanja i dobro zatvoriti. Ostaviti na toplom mjestu oko mjesec dana. Nakon toga procijediti kroz gazu i preliti u boce, držati na hladnom i mračnom mjestu.

Cassis (liker od crnog ribiza)

  • 450 g crnog ribizla
  • 600 mL suhog bijelog vina
  • 675 g šećera
  • 350 mL vinjaka

Crni ribiz zgnječiti, dodati vino i ostaviti 2 dana na tamnom i hladnom mjestu. Procijediti kroz gazu, dodati šećer, kuhati na tihoj vatri oko 45 minuta bez vrenja. Ohladiti i dodati vinjak. Čuvati u dobro zatvorenim bocama na tamnom mjestu.

Domaći absint

  • 1 L vodke
  • 2 žlice usitnjenog pelina
  • 2 žlice zvjezdastog anisa
  • 1 žlica kima
  • 4 režnja kardamoma
  • 1 žlica korijandera
  • 2 žlice korijena anđelike

Pelin macerirati 48 sati u vodki, procijediti pa dodati ostale začine. Ostaviti stajati još jedan tjedan. Procijediti, staviti u boce i ostaviti dozrijevati još neko vrijeme prije upotrebe.

Liker od kadulje

  • 33 lista kadulje (žalfija)
  • 2 lista bosiljka
  • 3 klinčića
  • korica od 3 limuna
  • 700 mL suhoga bijelog vina
  • 300 g šećera
  • 600 mL voćne rakije ili vodke

Sve sastojke zajedno staviti u veću staklenku i držati dobro zatvoreno 6 tjedana na toplom mjestu. Procijediti kroz gazu i prije upotrebe dozrijevati još 6 mjeseci u bocama.

Liker od oraha – orahovac

  • 30 zelenih oraha
  • 1 L rakije
  • 500 g šećera
  • 250 mL vode
  • 1 naranča
  • štapić vanilije
  • 4 klinčića
  • 5g cimetove kore

Orahe nabrati početkom lipnja ili srpnja, oprati i narezati na komadiće (da nam ne pocrne prsti, radimo u gumenim rukavicama). Zagrijati vodu i otopiti šećer. Orahe staviti u široku staklenku, preliti rakijom te u vodom s otopljenim šećerom. Naranču oguliti i ocijediti. Dodati sok, tanko narezanu narančinu koru i ostale začine. Staklenku dobro zatvoriti i ostaviti 4-5 tjedana na toplom mjestu. Procijediti kroz krpu i uliti u manje boce. Dobro začepiti i spremiti boce na hladno mjesto.

Gorki biljni liker – pelinkovac

  • 1,5 kg šećera
  • 3 grančice svježeg pelina (oko 20 cm dužine) ili 3 žlice sušenog lista pelina
  • 500 mL vode
  • 3 litre voćne rakije
  • 1 grančica svježeg pelina ili jedna žlica sušenog lista biljke (za kasnije dodati)

Staviti šećer u lonac neka se grije na laganoj temperaturi. Dodati u lonac 3 žlice pelina (ili grančice) i pustiti da se sve karamelizira. Kad se dobije karamelizirana masa, u lonac natočiti 500 mL vode i kuhati dok se šećer ne rastopi u vodi. Maknuti lonac sa vatre i u vruću tekućinu dodati preostalu žlicu (ili grančicu) pelina. Tek kada se sadržaj u loncu u potpunosti ohladio, za kraj dodati 3 litre rakije. Pretočiti u staklenke ili boce s poklopcem i dobro zatvorite. Ostaviti sadržaj da stoji 7 dana, ali svaki dan dobro promućkati. Nakon 7 dana procijedite gotovi pelin u čiste boce.

Liker od crvenog ribiza (metoda bez maceracije)

Liker od ribiza, kao i ostali likeri od bobičastog voća, mogu se pripremiti ili pripremom voća u alkoholu maceracijom ili ekstrakcijom soka iz plodova uz naknadno dodavanje alkohola kao u prikazanom receptu. Na ovaj način mogu se pripremati svi likeri, a najčešće se primjenjuje kod bobičastog voća.

Prije obrade potrebno je odstraniti sve zelene dijelove, inače će gotovi liker sadržavati oštre travaste okuse. Bobice se gnječe pomoću gaze i uz dodatak pektolitičkog enzima (može i bez enzima, ali će se dobiti manje soka i postoji mogućnost zamućenja gotovog likera). Ako u kućanstvu imamo sokovnik, sok možemo ocijediti i pomoću njega.

  • 600 mL soka od bobica, proizvedeno od bobica ribiza
  • 400 mL neutralne voćne rakije (od 65 -70 %vol.)
  • 100 – 150 g šećera
  • Pektolitički enzim

PROČITAJTE JOŠ:

Konzumacija jakih alkoholnih pića u svijetu i Hrvatskoj

Podjela jakih alkoholnih pića

Proizvodnja likera

Proizvodnja travarica

Recepti za travarice

Izrada domaćeg gina

Osnovno o kušanju rakija i likera

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProizvodnja travarica
Sljedeći članakRecepti za travarice
Avatar
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.