Za izradu travarica za preporuku je koristiti kvalitetnu baznu rakiju koja je u okusu i mirisu neutralna, međutim može se koristiti i dobra rakija komovica. U prikazanim receptima količina potrebne bazne rakije je 2,5 L. Aromatično i ljekovito suho bilje u receptima može se relativno lako nabaviti u trgovinama sa biljnim pripravcima i čajevima.

Maceraciju suhog bilja u rakiji treba provoditi na sobnoj temperaturi od 20 °C, na tamnom mjestu i kroz vremensko razdoblje do maksimalno 14 dana u dobro zatvorenim posudama. Rezultati su većinom vidljivi u prvih 24h do 3 dana, stoga treba redovito kušati travaricu i prema tome odrediti kad ćemo ocijediti rakiju. Preduga maceracija dat će travarice preintenzivnog i neharmoničnog okusa i mirisa.

Univerzalna travarica sa 12 biljaka

  • 10 g Anđelika
  • 5 g Borovica
  • 3 g Čestoslavica
  • 2 g Gospina trava
  • 10 g Iđirot
  • 5 g Kadulja
  • 3 g Kičica
  • 15 g Komorač
  • 5 g Majčina dušica
  • 8 g Neven
  • 10 g Sladić
  • 4 g Stolisnik

Velebitska travarica

  • 5 g Anđelika
  • 10 g Gospina trava
  • 3 g Kičica
  • 10 g Komorač
  • 15 g Lazarkinja
  • 10 g Mažuran
  • 5 g Paprena metvica (menta)
  • 12 g Neven
  • 3 g Trava iva

PROČITAJTE JOŠ:

Konzumacija jakih alkoholnih pića u svijetu i Hrvatskoj

Podjela jakih alkoholnih pića

Proizvodnja likera

Proizvodnja travarica

Recepti za likere

Izrada domaćeg gina

Osnovno o kušanju rakija i likera

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRecepti za likere
Sljedeći članakIzrada domaćeg gina
Avatar
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.