Gin je vrlo popularno jako alkoholno piće koje je doživjelo revoluciju i ponovnu popularnost u svijetu unazad pet godina te se sve više ljudi okušava u proizvodnji ovog pića. Gin je jako alkoholno piće aromatizirano bobicama borovice (Juniperus communis L.) s minimalnom alkoholnom jakosti 37,5 %vol. Osim bobica borovice dodaju se i druge aromatične biljke kao što su korijander, anđelika i limunova korica, ali okus borovice mora prevladavati u konačnom proizvodu. Upravu tu leži tajna svakog recepta za gin kojeg svaka destilerija strogo čuva, a bezbroj mogućnosti miješanja raznog bilja, kora i plodova omogućuje brojne varijacije u okusu i mirisu te beskrajnu kreativnost u proizvodnji gina.

Najčešći sastojci koji se koriste u proizvodnji gina

Često su recepti i količina biljaka koji se dodaju u pojedinim destilerijama vrlo maštoviti i nerijetko broj biljaka koje se koriste prelazi 50 – 60 različitih biljaka. Općenito, ukupna količina bilja koja se dodaje u maceraciju je 20 do 35 g/L.

Za osnovni recept potreban je etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla kojeg treba razrijediti na 45 do 50 %vol. (može poslužiti i obična vodka).

Za 10 L razrijeđenog etilnog alkohola (ili vodke) potrebno je :

  • 200 do 250 g bobica borovice
  • 100 g sjemenki korijandera
  • 27 g korijena anđelike
  • 27 g sladića
  • 27 g cimeta
  • 5 g limunove korice
  • 5 g đumbira
  • 5g muškatnog oraščića
  • 5 g kardamoma

Sve sastojke treba pomiješati s etilnim alkoholom i staviti u dobro zatvorenu posudu na maceraciju u trajanju od 24h. Nakon toga potrebno je sav sadržaj preliti u mali kotao i napraviti destilaciju. Za male količine dobar izbor je kotao zapremnine 5 do 10L. Prilikom destilacije odvaja se prvi tok u količini od 0,5 % od količine koja se destilira. Nakon toga skupljamo srednji tok dok alkoholna jakost na izlazu iz hladnjaka ne padne na 45 do 50 %vol. Tad prestajemo sa skupljanjem srednjeg toka kojeg odvajamo u staklenu posudu na dozrijevanje. On bi trebao imati u prosjeku 70 %vol. alkohola. Nakon mjesec dana možemo destilat razrijediti destiliranom vodom do 40 %vol.

Proizvodnja gina maceracijom bilja u etilnom alkoholu

PROČITAJTE JOŠ:

Konzumacija jakih alkoholnih pića u svijetu i Hrvatskoj

Podjela jakih alkoholnih pića

Proizvodnja likera

Proizvodnja travarica

Recepti za likere

Recepti za travarice

Osnovno o kušanju rakija i likera

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRecepti za travarice
Sljedeći članakOsnovno o kušanju rakija i likera
Avatar
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.