Gin je vrlo popularno jako alkoholno piće koje je doživjelo revoluciju i ponovnu popularnost u svijetu unazad pet godina te se sve više ljudi okušava u proizvodnji ovog pića. Gin je jako alkoholno piće aromatizirano bobicama borovice (Juniperus communis L.) s minimalnom alkoholnom jakosti 37,5 %vol. Osim bobica borovice dodaju se i druge aromatične biljke kao što su korijander, anđelika i limunova korica, ali okus borovice mora prevladavati u konačnom proizvodu. Upravu tu leži tajna svakog recepta za gin kojeg svaka destilerija strogo čuva, a bezbroj mogućnosti miješanja raznog bilja, kora i plodova omogućuje brojne varijacije u okusu i mirisu te beskrajnu kreativnost u proizvodnji gina.

Najčešći sastojci koji se koriste u proizvodnji gina

Često su recepti i količina biljaka koji se dodaju u pojedinim destilerijama vrlo maštoviti i nerijetko broj biljaka koje se koriste prelazi 50 – 60 različitih biljaka. Općenito, ukupna količina bilja koja se dodaje u maceraciju je 20 do 35 g/L.

Za osnovni recept potreban je etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla kojeg treba razrijediti na 45 do 50 %vol. (može poslužiti i obična vodka).

Za 10 L razrijeđenog etilnog alkohola (ili vodke) potrebno je :

  • 200 do 250 g bobica borovice
  • 100 g sjemenki korijandera
  • 27 g korijena anđelike
  • 27 g sladića
  • 27 g cimeta
  • 5 g limunove korice
  • 5 g đumbira
  • 5g muškatnog oraščića
  • 5 g kardamoma

Sve sastojke treba pomiješati s etilnim alkoholom i staviti u dobro zatvorenu posudu na maceraciju u trajanju od 24h. Nakon toga potrebno je sav sadržaj preliti u mali kotao i napraviti destilaciju. Za male količine dobar izbor je kotao zapremnine 5 do 10L. Prilikom destilacije odvaja se prvi tok u količini od 0,5 % od količine koja se destilira. Nakon toga skupljamo srednji tok dok alkoholna jakost na izlazu iz hladnjaka ne padne na 45 do 50 %vol. Tad prestajemo sa skupljanjem srednjeg toka kojeg odvajamo u staklenu posudu na dozrijevanje. On bi trebao imati u prosjeku 70 %vol. alkohola. Nakon mjesec dana možemo destilat razrijediti destiliranom vodom do 40 %vol.

Proizvodnja gina maceracijom bilja u etilnom alkoholu

PROČITAJTE JOŠ:

Konzumacija jakih alkoholnih pića u svijetu i Hrvatskoj

Podjela jakih alkoholnih pića

Proizvodnja likera

Proizvodnja travarica

Recepti za likere

Recepti za travarice

Osnovno o kušanju rakija i likera

Prethodni članakRecepti za travarice
Sljedeći članakOsnovno o kušanju rakija i likera
izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.