Ostalo

Stalne promjene na tržištu mesa

Tijekom siječnja 2019. godine na domaćem tržištu možemo očekivati i dalje relativno dobru potražnju živih svinja uz stabilne cijene, a na europskom tržištu očekujemo stabilne ili početak blagog pada otkupnih cijena svinjskih trupova.

Prva tvrtka koja otkupljuje paulovniju

Gospodarski list objavio je prošle godine u broju 5, (15. ožujka 2018.g.), opsežan prilog o plantažnom uzgoju paulovnije, u kojem je autor, doc.dr. sc. Damir Drvodelić naveo tehnologiju uzgoja ove brzorastuće kulture i istaknuo njezin potencijal za iskorištenje biomase. U ovom članku donosimo iskustva tehnologa tvrtke Spin Valis iz Požege, Vladimira Petošića, dipl. ing. agr., od kojeg smo doznali kako ta tvrtka ima vlastito istraživanje i pokusni nasad paulovnije, ali i što je najzanimljvije da je, koliko je nama poznato, Spin Valis prva tvrtka koja je spremna otkupljivati paulovniju proizvedenu u Hrvatskoj.

Povećane kvote dozvola za zapošljavanje stranaca u poljoprivredi za 2019. godinu

Odluka o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanja stranaca za kalendarsku 2019. godinu koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 20. prosinca 2018. godine (Narodne novine br. 116/2018.), stupila je na snagu 22. prosinca 2018. godine.

Katolički kalendar 2019

Gospodarski list kao i svake godine u zadnjem dvobroju u godini donosi katolički kalendar za naradnu godinu.

Sajmovi, izložbe, dani, festivali – SIJEČANJ

Donosimo vam pregled sajmova, izložbi, dana i festivala za mjesec SIJEČANJ 2019.

Plutajuće farme – budućnost proizvodnje hrane

U staroj luci, zapadno od centra Rotterdama, na mjestu na kojem se nalaze brojne dizalice i skladišta rade se pripreme za veliku transformaciju. Ono što je nekoć bilo područje za utovar i skladištenje voća s teretnih brodova pretvara se u poljoprivredni projekt. Luka u Rotterdamu priprema se za prvu plutajuću mliječnu farmu na svijetu, tri kata betonskog splava za 40 krava i proizvodnju 1000 litara mlijeka dnevno.

Biološko – dinamička poljoprivreda, najstariji oblik ekološke poljoprivrede

Za biološko dinamičku poljoprivredu možemo reći da je postavila temelje za razvoj ekološke poljoprivrede i smatra se najstarijim oblikom ekološke poljoprivrede. U takvoj vrsti poljoprivredne proizvodnje, poljoprivredno gospodarstvo je cjelina koju čine: čovjek, biljke, životinje i poljoprivredne površine. Svi ti resursi promatrani su kao dio proizvodnje na planetu Zemlji, a koja je dio svih procesa u Svemiru.

Prilog broja: Zarada malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

Gospodarskim razvitkom došlo je do „gašenja“ mnogih izvora dohotka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Ipak, danas je sve više prisutna ideja da su sačuvana tradicija, postojeće znanje i „višak“ radne snage uz sve veću dostupnost povoljnih novčanih sredstava kao i drugih vidova potpore, dostatni za ostvarenje dodatnog dohotka. Ovdje su prikazani samo neki od mnoštva proizvoda i usluga koji su prilika za manji ili veći dio obiteljskih gospodarstva, a za svaku odabranu ideju treba marljivosti, strpljenja i malo sreće.

Nedostatak teladi na domaćem tržištu

Prosječna cijena simentalske teladi na stočnim sajmovima i otkupnim mjestima u tjednu do 21.10.2018. godine iznosila je 25,30 kn/ kg. Muška simentalska telad najčešće je tržena po cijenama od 25 do 28 kn/kg. Cijene teladi već duže vrijeme na višim su cjenovnim razinama, a u narednom razdoblju ne očekujemo pad cijena s obzirom na nesrazmjer potražnje i ponude teladi na domaćem tržištu.

Prilog broja: Uzgoj gljiva – prilika za poljoprivrednike

Gljive pripadaju zasebnoj skupini organizama značajne nutritivne, farmaceutske i ekološke vrijednosti. Pod pojmom gljiva podrazumijevamo organizme koje vidimo golim okom, međutim, postoje i brojne vrste gljiva koje su vidljive isključivo pomoću određenih pomagala. Potencijalne uzgajivače zanimaju takozvane više gljive, tj. one gljive koje imaju izraženo plodno tijelo i koje možemo konzumirati.

Tehnika koja može prehraniti svijet

Zbog stalnog rasta svjetske populacije, znanstvenici žele doraditi gene krumpira i pšenice kako bi se uspješnije borili protiv biljnih bolesti koje na tim kulturama uzrokuju enormne štete.

Sredstva za zaštitu bilja osiguravaju proizvodnju hrane koja je sigurna za potrošače

Udruga CROCPA organizirala je sredinom listopada u Zagrebu stručni skup kako bi obilježila 10 godina jednog od najuspješnijih europskih projekata sakupljanja ambalažnog otpada – CROCPA Eko Model, no i kako bi se široj javnosti poslala poruka o neopravdano lošoj percepciji prema sredstvima za zaštitu bilja.

Prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u (2)

Pripremu i stavljanje na tržište vlastitih poljoprivrednih proizvoda i njihovih prerađevina prate, za mnoge proizvođače složene administrativne i zakonske procedure.

Koliko novca će vam država uzeti za prekršaj u poslovanju (2)?

S obzirom da smo u prošlom broju Gospodarskog lista naveli najčešće prekršajne odredbe koje se odnose na poslovanje zadruga, odnosno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, u ovom broju prikazujemo iste u odnosu na obavljanje registrirane obrtničke djelatnosti, odnosno domaće radinosti i sporednog zanimanja što je regulirano odredbama Zakona o obrtu (Narodne novine, br. 143/13.) koji je na snazi od 1.siječnja 2014. godine.

Prilog broja: Kako poboljšati kvalitetu tla?

Ovisno o izvoru informacija u i na tlu se stvara više od 90 % hrane čovječanstva pa je nezamjenjiva njegova uloga u suvremenom konceptu održivog gospodarskog razvitka koji će obilježiti stoljeće koje je započelo prije gotovo 20 godina. Ključni oslonac tog razvitka je održiva poljoprivreda (što god to značilo) u kojoj stožerni značaj pripada održivom gospodarenju zemljišnim prostorom, odnosno tlom. Svi scenariji budućeg razvitka vezani su uz korištenje tla i vode. Tlo je već danas, a još više će biti sutra (uz vodu), čimbenik koji će zasigurno definirati ograničenja razvitka broja ljudske populacije, budući da svaki dan moramo nešto jesti ili nešto popiti ili na sebe nešto obući.

Prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u

Kako se snaći u brojnim propisima vezanim za prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u?