Pravni savjeti

Moj je djed 1969. kupio dio obiteljske kuće i u knjižio se kao vlasnik na tim dijelovima. Kako se u to vrijeme zemlja nije mogla prodavati/kupovati, u kupoprodajnom ugovoru stoji da on “prima i kupuje pravo korištenja svih čestica zemlje oko kuće” recipročno vlasništvu kuće koje je stekao ugovorom. Međutim, to pravo korištenja nije nigdje zabilježeno. 1999. g. pravo korištenja tih dijelova zemlje se, temeljem rješenja o nasljeđivanju, prenosi na nećake osobe s kojom je moj djed sklopio navedeni kupoprodajni ugovor, a 2003. to pravo korištenja postaje pravo vlasništva. Ti nećaci su nama jasno dali do znanja da će nam prepisati vlasništvo ukoliko im platimo određenu svotu novca, a ukoliko se odlučimo tužiti ih na osnovu ugovora, da će nam cijeli proces odugovlačiti u nedogled. Ne znam da li ima kakvu ulogu, ali mi tu zemlju nesmetano koristimo od ‘69. g., a spomenuti nećaci su potomci bračnog partnera osobe s kojom je sklopljen kupoprodajni ugovor (dakle, nisu u krvnom srodstvu s osobom

Moja majka je zaštićeni najmoprimac, plaća mjesečnu stanarinu gradu za život u stanu koji još nije privatiziran i već dugo čekamo da grad objavi natječaj za otkup stana. u stanu živi već 30 godina, a u njemu sam i ja živjela do svoje 16 godine. U ugovoru o najmu iz 1988 god. stoji samo majčino ime kao zaštićenog najmoprimca, ne spominje se niti moj otac (sada su rastavljeni) niti ja. U slučaju smrti zaštićenog najmoprimca, je li taj status prenosiv na dijete? Je li istina da se na ovaj način može riješiti nasljeđivanje stanarskog prava, i što mi savjetujete da učinim?

Živim sa suprugom u braku, 14 godina, prije vjenčanja smo živjeli u izvanbračnoj zajednici kao podstanari. On je darovnim ugovorom dobio stan, koji je imao 50 m2, nije imao priključak za vodu, grijačnje, stan je preuređen u poslovni prostor i iznajmljen... Nakon 5 godina stan smo još jednom u potpunosti adaptirali – proširili i tu živjeli... Odnosi su trajno narušeni. On sad želi to prodati i isplatiti meni uloženo... Rekao mi je da počnem razmišljati o iseljavanju. Koja su moja prava i dali ga mogu spriječiti u nakani da to proda bez mog odobrenja?

Napravila bih vanjske stube na kući koje bi vodile do višeg kata. Stube bi bile u dvorištu, naslonjene na kuću i zauzimale minimum prostora. Treba li mi za to građevinska dozvola?

U noćnim satima u drveni peradnjak koji se nalazi uz kuću ušla je kuna bjelica. Do mog dolaska u peradnjaku usmrtila je pet kokoši, nakon čega je pobjegla. Ušla je tako što je pregrizla drvene daske kojima je peradnjak ograđen. Imam li pravo od lovačkog društva koje gospodari lovištem na naknadu štete?

Imam li pravo na prijevremenu starosnu mirovinu 2014. godine kada navršavam 56 godina života i provela sam u poljoprivrednom osiguranju 31 godinu, s tim da nisam podmirila doprinose za 6 godina.

Kupila sam od Grada dio čestice koji graniči sa mojom česticom na kojoj je kuća i česticom na kojoj su zasađene masline. Postoji li mogućnost da se dio kupljeni od Grada odcijepi od ostatka čestice čiji je vlasnik Grad i spoji na jednu od mojih čestica?

Vlasnici smo privremeno postavljenog objekta i zanima nas nakon koliko godina privremeno postavljeni objekt može postati trajni. Mi objekt imamo već 20 godina, a sada ga žele srušiti.

Sestra ima 1/3 a ja 2/3 nekretnine, ona želi geometrijsku diobu a ja bih da se kuća proda i podijelimo novac pola-pola. Nekretnina, kuća i dvor su 231 m2. Skupa stanujemo u toj kući i odnosi su loši. Ja ne mogu ni materijalno podnijeti da se dijeli, jer bi to za mene bili preveliki troškovi. Njezin odvjetnik je napisao da je nekretninu moguće dijeliti. Što napraviti?

Vlasnik sam livade uz cestu po kojoj prolaze struja, voda, plin i telefon. zemljište je u građevinskoj zoni u selu. T-Com je u dva navrata bez ikakve obavijesti iskopao rupu i postavio betonski šaht. Da li je T-Com dužan nadoknaditi štetu?

Za vrijeme dugogodišnjeg braka doživjela sam različite situacije nevjernosti muža, ali zbog djeteta nismo pokrenuli rastavu. Tako smo 1996. g. sklopili sporazum prema kojem je moj suprug dužan uzdržavati mene i maloljetnu kćer. Pored toga smo u sporazumu izričito naveli da sve nekretnine koje glase na mene isključivo su vlasništvo naše kćerke, ili pak mene osobno. Na mene glasi i sadašnja nekretnina (kuća). Sporazum smo potpisali i dva svjedoka. Spada li nekretnina u bračnu stečevinu ili ne. Je li takav sporazum važeći obzirom da je donesen prije donošenja Obiteljskog zakona?

Vlasnik sam poljoprivredne ljekarne. Imam dvojicu radnika u stalnom radnom odnosu, a ja sam sada u mirovini. Na koji način može raditi moja poljoprivredna ljekarna pod mojim stručnim nadzorom, a da u radni odnos ne uzimam diplomiranog inženjera, jer u tom slučaju ljekarna više ne može poslovati pozitivno?

Vlasnik sam nekretnina na kojima je u zemljišnim knjigama kao suvlasnik u 1/2 dijela upisana druga osoba, iako ista nije stvarni vlasnik te nekretnine, niti je ikada bila u posjedu. Razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina dogovorili su još moji preci, ali isto nisu proveli u zemljišnim knjigama. Nedavno sam saznao da je na 1/2 nekretnina, na kojima je u zemljišnim knjigama upisana ta druga osoba, upisan teret – provedba ovrhe radi naplate kredita. Što mogu učiniti da zaštitim svoje vlasništvo?

Prije mnogo godina osnovan je nužni prolaz i ucrtan je u katastar. Nekretnine koje su koristile taj prolaz za pristup sada imaju mogućnost pristupa drugim putem i javnim putem. Ima li vlasnik nekretnine koja sada ima izlazak na javni put pravo i dalje koristiti nužni prolaz?

Može li se napraviti darovni ugovor sa zdravstveno nesposobnom osobom, koja je nepismena i nije svjesna što čini tim ugovorom. U ovom slučaju se radi o mojoj pokojnoj majci koja je odvedena da otiskom prsta daruje svu imovinu sestri i njezinom mužu. Darovni ugovor je sestra tajila od mene koji sam morao otići u drugu zemlju. Nakon dva mjeseca po odlasku sestra radi darovni ugovor za koji saznajem tek ove godine. Imam li pravo žalbe kao i poništenja ovog darovnog ugovora, te prava na nužni dio?

Posjedujem livadu 47 godina, a susjed je sve te godine obrađivao zemlju pokraj moje. Sad tvrdi da je moja parcela uža za jedan metar te da mu trebam ustupiti taj metar širine duž cijele parcele. Poziva se na podatke na ARKODU. Koja su moja prava?