Stevija – idealna za mala obiteljska gospodarstva
Stevija (Stevia rebaudiana Bertoni) je višegodišnji zeljasti grm iz porodice glavočika (Asteraceae), koji može narasti i do metar u visinu. Listovi stevije su dugi oko 5 cm a široki oko 2 cm. Svježe lišće stevije ugodna je slatka okusa zbog glikozida steviozida, čiji je ekstrakt od 200 do 300 puta slađi od šećera.
Povrće iz vlastita povrtnjaka
Od početka godine glavne su dnevne vijesti svjetska gospodarska kriza, pad proizvodnje, povećanje nezaposlenosti i pad potrošnje u mnogim državama. Osim o krizi, često se govori i o mjerama štednje, a jedan od načina na koji se nešto može uštedjeti svakako je uzgoj povrća u vlastitu povrtnjaku. Svi stanovnici koji žive u kućama s okućnicom imaju mogućnost uzgoja vlastita povrća, dok stanovnici u gradovima, točnije stambenim zgradama, nemaju tu mogućnost. Većina vlasnika kuća zapravo već ima povrtnjak, no, ima i onih koji se još nisu odlučili uklopiti povrtnjak na okućnicu. S obzirom na gospodarsku krizu i štednju, povod je više nego dovoljan.
Cvjetača i kelj – sjetva u klijalište
Cvjetača Poput ostalih kupusnjača, i cvjetača je podrijetlom sa Sredozemlja i Bliskog istoka. Prvi pisani dokument o cvjetači potječe iz 12. stoljeća. Europski izvori u 16. stoljeću spominju uzgoj cvjetače u Turskoj i Egiptu, a u isto vrijeme dospjela je u Englesku sa Cipra. Oko 1600. godine već se uzgaja u Francuskoj, u 17. stoljeću i u Italiji. Iz Italije se u 19. stoljeću počinje izvoziti u sjevernu Europu. Iz Europe uzgoj se proširio na Ameriku i Aziju, gdje su Indija i Kina po površinama vodeće zemlje u proizvodnji.
Uzgoj krastavaca na balama slame
Nije nikakva novost da se krastavci tijekom zime uzgajaju u zaštićenim prostorima. Selekcionirane su nove sorte stakleničkih krastavaca za uzgoj u zaštićenim prostorima i ti krastavci imaju svoje mjesto i cijenu na tržištu tijekom hladnih mjeseci, kada nema krastavaca s otvorenih gredica.
Zimski uzgoj salate
Zima je vrijeme kada nema mnogo posla u povrtnjaku jer su vremenske prilike nepovoljne. Međutim, želimo li uzgojiti rano povrće koje ćemo brati već u ožujku i travnju, sjetvu i sadnju moramo obaviti zimi. Siječanj je vrijeme za sadnju prijesadnica salate. Dakako, mlade biljke treba zaštititi od hladnoće.
Riga – sjetva u priobalju cijelu godinu
RIGA (Eruca sativa) ili RUKOLA, ROKULA, RIKULA, POVRTNA RIGA itd. vrlo je zanimljiva biljka među povrćarskim vrstama.
Jesenska berba začina
Koliko je intenzivnog okusa i mirisa začinsko bilje, ne ovisi samo o klimi i sorti, nego i o vremenu berbe. Za salatu ili čaj bilje se bere neposredno prije upotrebe, a za sušenje ili spremanje u ulje ili ocat treba se pridržavati sljedećih pravila o vremenu berbe:
Jesenska sjetva matovilca
Matovilac je dvogodišnja biljka, razmjerno kratke vegetacije (vegetacija traje 8 - 10 mjeseci od sjetve do fiziološke zrelosti), ali može se uzgajati i kao jednogodišnja kultura.
Grah mahunar za jesensku berbu
Grah mahunar pripada skupini kultivara mahunastog povrća čiji je cilj proizvodnje dobivanje zelenih ili žutih sočnih, ukusnih i hranjivih mahuna. Proizvodnja graha mahunara sve se više širi na površinama, a za to postoje brojni razlozi.
Uzgoj brokule – kao drugi usjev
Brokula se uzgaja kao rani, srednjorani, odnosno srednjokasni usjev, iako najbolje uspijeva kao kasni jesenski usjev, iz postrnog uzgoja. Njezina vegetacija znatno je kraća nego cvjetače, a kada se sadi u lipnju kao drugi usjev, za berbu pristiže u kolovozu, rujnu i listopadu. U priobalju se može uzgajati i kao zimski usjev.
Korjenasto povrće – sjetva u više navrata
U vrtovima i na većim površinama tijekom proljeća sije se u jednom ili više navrata korjenasto povrće koje koristimo tijekom cijelegodine. Mrkva i peršin su povrtne kulture koje se uz sa latu najčešće uzgajaju u malim vrtovima, ali se i dosta koriste u prerađivačkoj industriji pa ih se uzgaja i na većim površinama. Uz njih možemo još spomenuti i celer i pastrnjak.
Suvremeni uzgoj rajčice
Rajčica (Lycopersicon esculentum) jedna je od najčešćih i gospodarski najznačajnijih povrćarskih vrsta koja se uzgaja u otvorenom i zaštićenom prostoru. Koji su uvjeti uspijevanja, potrebe za vodom u ovisnosti o temperaturi, plodred i izbor zemlje, kakva je berba rajčice? Donosimo i osvrt na gnojidbu ovisno o plodnosti tla. Proizvodnja ploda rajčice je isplativa i visoko akumulativna ako se primjenjuju pravilna agrotehnika i stručne spoznaje i dostignuća suvremene povrćarske proizvodnje.
Bolesti kupusnjača
Kupusnjače ubrajamo među najvažnije povrtne kulture po proizvodnji i površinama u svijetu. Ističu se njihova hranidbena, ljekovita i sideratna (biofumigantna) svojstva. Među brojnim vrstama unutar roda Brassica najvažniji su kupus (B.oleracea var. capitata), kelj (B.oleracea var. sabauda), cvjetača (B.oleracea var. botrytis) i brokula (B.oleracea var. italica).
Češnjak – proljetna sadnja
U našim krajevima raširene su dvije forme češnjaka - proljetni i jesenski. Razlikuju se prema morfološkim i fiziološkim svojstvima, ali i po izgledu. Način uzgoja proljetnog i jesenskog češnjaka također se razlikuje.
Činjenice o slatkom krumpiru ili batatu
Slatki krumpir ili batat nije krumpir, nije čak ni njegov daleki rođak. Krumpiri su u stvari gomolji, a slatki krumpir je korijen i dio je obitelji Convolvuceae. Indijanci su slatki krumpir uzgajali davno prije Kolumbova dolaska na obale Amerike 1492.
Klijališta u zimskom uzgoju povrća
Staklenici i plastenici niknuli su na svakom koraku, kao logičan nastavak nastojanja da se proizvodnja povrća produlji što dalje ujesen, a po mogućnosti i zimi. Nove tehnike i materijali pomogli su osuvremenjavanju osnovnih oblika proizvodnje. Tako se sada u vrtovima mogu naći „male kučice” - plastenici, ali i dugi tuneli plastenika ili staklenika velikih proizvođača, gdje je sve automatizirano - zračenje, grijanje, natapanje. . .