fbpx
19.2 C
Zagreb
Petak, 29 ožujka, 2024

Povrćarstvo

Stevija – idealna za mala obiteljska gospodarstva

0
Stevija (Stevia rebaudiana Bertoni) je višegodišnji zeljasti grm iz porodice glavočika (Asteraceae), koji može narasti i do metar u visinu. Listovi stevije su dugi oko 5 cm a široki oko 2 cm. Svježe lišće stevije ugodna je slatka okusa zbog glikozida steviozida, čiji je ekstrakt od 200 do 300 puta slađi od šećera.

Povrće iz vlastita povrtnjaka

0
Od početka godine glavne su dnevne vijesti svjetska gospodarska kriza, pad proizvodnje, povećanje nezaposlenosti i pad potrošnje u mnogim državama. Osim o krizi, često se govori i o mjerama štednje, a jedan od načina na koji se nešto može uštedjeti svakako je uzgoj povrća u vlastitu povrtnjaku. Svi stanovnici koji žive u kućama s okućnicom imaju mogućnost uzgoja vlastita povrća, dok stanovnici u gradovima, točnije stambenim zgradama, nemaju tu mogućnost. Većina vlasnika kuća zapravo već ima povrtnjak, no, ima i onih koji se još nisu odlučili uklopiti povrtnjak na okućnicu. S obzirom na gospodarsku krizu i štednju, povod je više nego dovoljan.

Cvjetača i kelj – sjetva u klijalište

0
Cvjetača Poput ostalih kupusnjača, i cvjetača je podrijetlom sa Sredozemlja i Bliskog istoka. Prvi pisani dokument o cvjetači potječe iz 12. stoljeća. Europski izvori u 16. stoljeću spominju uzgoj cvjetače u Turskoj i Egiptu, a u isto vrijeme dospjela je u Englesku sa Cipra. Oko 1600. godine već se uzgaja u Francuskoj, u 17. stoljeću i u Italiji. Iz Italije se u 19. stoljeću počinje izvoziti u sjevernu Europu. Iz Europe uzgoj se proširio na Ameriku i Aziju, gdje su Indija i Kina po površinama vodeće zemlje u proizvodnji.

Uzgoj krastavaca na balama slame

0
Nije nikakva novost da se krastavci tijekom zime uzgajaju u zaštićenim prostorima. Selekcionirane su nove sorte stakleničkih krastavaca za uzgoj u zaštićenim prostorima i ti krastavci imaju svoje mjesto i cijenu na tržištu tijekom hladnih mjeseci, kada nema krastavaca s otvorenih gredica.

Zimski uzgoj salate

0
Zima je vrijeme kada nema mnogo posla u povrtnjaku jer su vremenske prilike nepovoljne. Međutim, želimo li uzgojiti rano povrće koje ćemo brati već u ožujku i travnju, sjetvu i sadnju moramo obaviti zimi. Siječanj je vrijeme za sadnju prijesadnica salate. Dakako, mlade biljke treba zaštititi od hladnoće.

Riga – sjetva u priobalju cijelu godinu

0
RIGA (Eruca sativa) ili RUKOLA, ROKULA, RIKULA, POVRTNA RIGA itd. vrlo je zanimljiva biljka među povrćarskim vrstama.

Jesenska berba začina

0
Koliko je intenzivnog okusa i mirisa začinsko bilje, ne ovisi samo o klimi i sorti, nego i o vremenu berbe. Za salatu ili čaj bilje se bere neposredno prije upotrebe, a za sušenje ili spremanje u ulje ili ocat treba se pridržavati sljedećih pravila o vremenu berbe:
sjetva matovilca matovilac

Jesenska sjetva matovilca

0
Matovilac je dvogodišnja biljka, razmjerno kratke vegetacije (vegetacija traje 8 - 10 mjeseci od sjetve do fiziološke zrelosti), ali može se uzgajati i kao jednogodišnja kultura.

Grah mahunar za jesensku berbu

0
Grah mahunar pripada skupini kultivara mahunastog povrća čiji je cilj proizvodnje dobivanje zelenih ili žutih sočnih, ukusnih i hranjivih mahuna. Proizvodnja graha mahunara sve se više širi na površinama, a za to postoje brojni razlozi.

Uzgoj brokule – kao drugi usjev

0
Brokula se uzgaja kao rani, srednjorani, odnosno srednjokasni usjev, iako najbolje uspijeva kao kasni jesenski usjev, iz postrnog uzgoja. Njezina vegetacija znatno je kraća nego cvjetače, a kada se sadi u lipnju kao drugi usjev, za berbu pristiže u kolovozu, rujnu i listopadu. U priobalju se može uzgajati i kao zimski usjev.

Korjenasto povrće – sjetva u više navrata

0
U vrtovima i na većim površinama tijekom proljeća sije se u jednom ili više navrata korjenasto povrće koje koristimo tijekom cijelegodine. Mrkva i peršin su povrtne kulture koje se uz sa latu najčešće uzgajaju u malim vrtovima, ali se i dosta koriste u prerađivačkoj industriji pa ih se uzgaja i na većim površinama. Uz njih možemo još spomenuti i celer i pastrnjak.

Suvremeni uzgoj rajčice

0
Rajčica (Lycopersicon esculentum) jedna je od najčešćih i gospodarski najznačajnijih povrćarskih vrsta koja se uzgaja u otvorenom i zaštićenom prostoru. Koji su uvjeti uspijevanja, potrebe za vodom u ovisnosti o temperaturi, plodred i izbor zemlje, kakva je berba rajčice? Donosimo i osvrt na gnojidbu ovisno o plodnosti tla. Proizvodnja ploda rajčice je isplativa i visoko akumulativna ako se primjenjuju pravilna agrotehnika i stručne spoznaje i dostignuća suvremene povrćarske proizvodnje.

Bolesti kupusnjača

0
Kupusnjače ubrajamo među najvažnije povrtne kulture po proizvodnji i površinama u svijetu. Ističu se njihova hranidbena, ljekovita i sideratna (biofumigantna) svojstva. Među brojnim vrstama unutar roda Brassica najvažniji su kupus (B.oleracea var. capitata), kelj (B.oleracea var. sabauda), cvjetača (B.oleracea var. botrytis) i brokula (B.oleracea var. italica).

Češnjak – proljetna sadnja

0
U našim krajevima raširene su dvije forme češnjaka - proljetni i jesenski. Razlikuju se prema morfološkim i fiziološkim svojstvima, ali i po izgledu. Način uzgoja proljetnog i jesenskog češnjaka također se razlikuje.

Činjenice o slatkom krumpiru ili batatu

0
Slatki krumpir ili batat nije krumpir, nije čak ni njegov daleki rođak. Krumpiri su u stvari gomolji, a slatki krumpir je korijen i dio je obitelji Convolvuceae. Indijanci su slatki krumpir uzgajali davno prije Kolumbova dolaska na obale Amerike 1492.

Klijališta u zimskom uzgoju povrća

0
Staklenici i plastenici niknuli su na svakom koraku, kao logičan nastavak nastojanja da se proizvodnja povrća produlji što dalje ujesen, a po mogućnosti i zimi. Nove tehnike i materijali pomogli su osuvremenjavanju osnovnih oblika proizvodnje. Tako se sada u vrtovima mogu naći „male kučice” - plastenici, ali i dugi tuneli plastenika ili staklenika velikih proizvođača, gdje je sve automatizirano - zračenje, grijanje, natapanje. . .