Povrćarstvo

Sjeme rajčice formira se u plodu koji je sočna boba pregradama podijeljena na više dijelova. Između pregrada nalazi se sjemena loža s mnoštvom sjemenki.

Pikiranje je presađivanje biljaka u stadiju razvijenih kotiledonskih listova ili u stadiju razvijenih jednog do dva prava lista. Preporučuje se pikirati plodovito povrće (rajčica, paprika, patlidžan) s pojavom prvog pravog lista, a celer u stadiju razvijena dva prava lista.

Salata je jednogodišnja povrtna kultura kod koje se za jelo koriste svježi listovi. Listovi većine uzgajanih sorata čine manje ili više zbijenu glavicu iz koje se u uvjetima produženog dnevnog svjetljenja i temperatura viših od 20 oC razvija cvjetna stabljika.

Mrkva je dvogodišnja povrtna kultura koja u prvoj godini uzgoja oblikuje zadebljali korijen koji se koristi za jelo, a druge godine vegetacije razgranatu cvjetnu stabljiku sa štitastim cvatovima.

Uzgoj na crnoj foliji -Taj način uzgoja se kod nas primjenjuje, uz kombinaciju ukopavanja plastičnih boca s odrezanim dnom ili šupljih plastičnih štapova kroz koje se zalijeva.

Rajčica se najviše koristi svježa za salatu, sama ili s drugim povrćem. Sastojak je kuhanih jela, juha, umaka, variva s drugim povrćem, prerađuje se u koncentrat, sokove, pelate (sterilizirani oljušteni plodovi). Sitniji se plodovi mogu zamrzavati, a nedozreli zeleni plodovi marinirati u miješanim salatama.

Uspješna proizvodnja plodovitog povrća temelji se na upotrebi kvalitetnih presadnica. Uzgajivači plodovitog povrća se odlučuju za vlastitu proizvodnju presadnica ili za nabavu od domaćih ili inozemnih specijaliziranih proizvođača.

Na dobro pripremljeno tlo paprika namijenjena preradi u ajvar presađuje se kada se srednje dnevne temperature tla i temperature zraka ustale iznad 15 oC i kada prestane opasnost od kasnih proljetnih mrazeva.

Pokrivanje tla polimernim (polietilenskim folijama ili filmovima) ili organskim materijalima (slama, sijeno, usitnjena kukuruzovina…) je agrotehnička mjera koja ima svrhu poboljšati uvjete uzgoja i olakšati njegu povrćarskih kultura tijekom vegetacije.

Batat (Ipomoea batatas L. (Lam.)) je višegodišnja tropska kultura koja potječe iz sjevernog i središnjeg dijela J. Amerike, odakle se proširila u Afriku, jugoistočnu Aziju i u druge zemlje vlažne tropske klime. Batat su uzgajali Maje i Inke u Peruu, a prema nekim nalazima procjenjuje se da se uzgaja već više od 8000 godina. Batat spada u porodicu slakova, (Covolvulaceae), višegodišnja je zeljasta biljka, koja se pretežno uzgaja kao jednogodišnja.

Od davnih vremena čovjek nastoji svoje usjeve zaštititi od nepovoljnih čimbenika okoliša: od previsokih ili preniskih temperatura, premalo ili previše vode, biljnih štetočina itd.

Mladi krumpir je posebna kategorija krumpira koji se stavlja u promet dok gomolji još nisu postigli fiziološku zrelost. Takvi nedozreli gomolji imaju smanjeni sadržaj suhe tvari i veći sadržaj šećera u usporedbi s normalno dozrelim gomoljima.

Mrkvu uz peršin, celer, pastrnjak, ubrajamo u korjenasto povrće. Naučeni smo ove kulture nalaziti na policama trgovina tijekom cijele godine. U područjima oko Sredozemlja mrkva je poznata od davnina, a nastala je od divljih formi te biljke koje su rasle kao korov u zemljama Europe i Amerike.

Poznato je da i zimi u povrtnjaku možemo uzgajati neke vrste povrća bez obzira na niske temperature. Dakako, uzgajamo samo one vrste koje su otporne na niske temperature. Mđutim, čak i otporne vrste mogu se smrznuti ako se temperatura jako spusti, a tu nam pomaže tehnika, točnije lutrasil folija.

Rotkvica je biljka blage klime, najbrže raste pri temperaturi oko 17 ^°C. Minimalna temperatura je 5 ^°C, može podnijeti niske temperature do -3 ^°C, a u tehnološkoj zrelosti i do -10 ^°C.

Uzgoj povrća u zaštićenim prostorima počinje kada na vanjskim gredicama i poljima više nema intenzivne proizvodnje. Klimatski uvjeti se promijene i za vanjske gredice nastupa doba mirovanja. Kao što neka shema plodoreda vrijedi za uzgoj vani, tako se i u plastenicima i staklenicima planiraju kulture koje se nadovezuju.