Ratarstvo

Mnogi proizvođači suočavaju se s problemom niskog pH tla, odnosno kiselog tla. Neka tla su po prirodi kisela (pseudoglej, lesivirana tla),  dok kod većina...

Unatoč tome što visina ostvarenog prinosa i postignutog razreda kvalitete prilikom žetve ozimih žitarica veoma ovisi o vremenskim uvjetima tijekom vegetacijske sezone uzgoja, ...

Virdžinijski sljez je zanimljiv energetski usjev koji može uspijevati na tlima lošije plodnosti i proizvesti značajnu količinu biomase. U prošlom broju Gospodarskog lista...

Kvalitetna gnojidba temelji se na poznavanju opskrbljenosti tla, a ako znamo da je tlo jedan od najznačajnijih čimbenika uspješne poljoprivredne proizvodnje, jasno je koliki...

Soja u Hrvatskoj spada među tri najvažnije ratarske kulture. Izuzetno je značajna proteinska kultura za hranidbu životinja, stočarsku proizvodnju i proizvodnju prehrambenih proizvoda, a...

Stranice u tiskanom izdanju: 21 - 22 Prošlo je mjesec dana otkako je dvadesetosmogodišnji Zvonimir Kalić iz Đakova proglašen najboljim mladim hrvatskim poljoprivrednikom. Perspektivni Kalić za Gospodarski list govorio...

Stranice u tiskanom izdanju: 19 - 20 Konoplja je naša narodna, nacionalna, domicilna biljka, utkana u tradiciju i kulturu, naših seljačkih i obiteljskih gospodarstava. Svjedoci smo povratku konoplje...

Stranice u tiskanom izdanju: 20 - 21 Aplikacija Bc Agronaut jednostavna je za upotrebu! OPG Željke Dečman proteže se na 100 ha u mjestu Voloder. Željka, nositeljica OPG-a i...

U Hrvatskoj, kukuruz je najzastupljenija žitarica u sjetvenoj strukturi. Osim za prehranu ljudi, kao brašno ili kukuruzna krupica, primjena kukuruza vidljiva je i u...

Preradom sjemena ili ploda uljarica dobiva se ulje koje se koristi za prehranu ljudi i u industrijske svrhe. Brojne biljke koje pripadaju različitim porodicama...

Nakon što se u Hrvatskom saboru izglasa najavljeni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, bit će uklonjena zapreka većoj proizvodnji industrijske konoplje u Hrvatskoj. Naime, prema važećem Zakonu, industrijsku konoplju moguće je koristiti samo u medicinske, prehrambene, veterinarske, znanstvenoistraživačke i nastavne svrhe, a može se uzgajati na temelju izdane dozvole za uzgoj konoplje koja vrijedi jednu sjetvenu sezonu.

Pod pojmom sjetve pokrovnih usjeva podrazumijeva se više različitih mjera održavanja tla uz prisutnost vegetacije na zemljištu, a s namjerom održanja ili povećanja organske tvari tla, poboljšanja fizikalnih svojstava tla (struktura tla, vodozračni odnosi u tlu), akumulacije dušika u tlu uzgojem leguminoza, poboljšanja mikrobiološke aktivnosti u tlu, suzbijanja korova biološkim mjerama, odnosno, općenito - podizanja plodnosti tla.

Priprema tla ovisi o pretkulturi uzgajanoj na oraničnoj površini koju planiramo zasijati jer pretkultura utječe na obradu tla, vrijeme i datum sjetve, gnojidbu.

Uljana repica je danas po proizvodnji druga uljarica u Europi, iza suncokreta. Samo države članice Europske unije proizvode 21,2 milijuna tona sjemena uljane repice (prosjek 2012. - 2016.) što je 30,3 % svjetske proizvodnje (FAOSTAT, 2018.). U Hrvatskoj su posljednjih godina zbog sigurnog otkupa i manjih ulaganja površine pod uljanom repicom značajno povećane.

Sredinom lipnja već tradicionalno održan je Dan polja Bc strnih žitarica u sjedištu tvrtke u Rugvici, nedaleko Zagreba na kojem se okupio velik broj posjetitelja.

Poznato je da su krmiva najvažniji pojedinačni trošak u stočarskoj proizvodnji. Krmiva se uobičajno dijele na voluminozna i krepka (koncentrirana). Voluminozna krmiva su nadzemni dijelovi trava, djetelina, kupusnjača i korjenasto-gomoljaste kulture koje se daju u svježem (paša, zelena krma) i/ili konzerviranom obliku (sijeno, silaža ili sjenaža), a prvenstveno služe biljojedima kao glavni izvor energije i vlakana, te promjenjivih količina bjelančevina, vitamina i minerala. U krepka krmiva ubrajaju se visokoenergetska (zrnje žitarica, uljarice, masti, ulja i dr.) bjelančevinasta (sačme i pogače uljarica, mahunarke i dr.) i mineralna krmiva. Većinu ovih krmiva može se uzgojiti na vlastitom gospodarstvu te time smanjiti troškove u stočarstvu. U ovom će prilogu biti opisane osnovne agrotehničke mjere u proizvodnji žitarica i soje, kao naših najvažnijih koncentriranih krmiva.