Ratarstvo

Plodored je sustav biljne proizvodnje koji podrazumijeva pravilnu, prostornu (poljosmjena) i vremensku (plodosmjena) izmjenu usjeva. Preduvjet za uspješnu biljnu proizvodnju je provođenje plodoreda. Uvođenju plodoreda prethodi podjela oraničnih površina u plodoredna polja. Iz toga...

Kulturne biljke se uzgajaju za potrebe dobivanja određenog proizvoda. Kod ratarskih kultura najveći dio proizvoda je zrno. U većini slučajeva nakon obavljene žetve ili berbe pristupa se skladištenju poljoprivrednog proizvoda. Prije uspješnog skladištenja proizvoda...

Poljoprivredne kulture koje sijemo ili sadimo na šire međuredne razmake u proljetnom razdoblju ubrajamo u okopavine, a najznačajnije su: kukuruz, šećerna repa, soja, suncokret i krumpir. Potrebe ovih kultura za hranivima ovise prvenstveno o...

Posljednjih godina poraslo je zanimanje za proizvodnju uljane repice za prehrambeni i neprehrambeni lanac u R. Hrvatskoj. Međutim, trenutačni kapaciteti za primarnu preradu uljane repice (tještenje ulja i skladištenje sačme) u nas su nedovoljni, te domaći prerađivači (uljare i tvornica za proizvodnju biodizelskog goriva) kao sirovinu koriste i druga sirova ulja, obično uvezena po nižoj cijeni.

Mnogi proizvođači suočavaju se s problemom niskog pH tla, odnosno kiselog tla. Neka tla su po prirodi kisela (pseudoglej, lesivirana tla),  dok kod većina tla do kiselosti dolazi uslijed dugotrajne intenzivne gnojidbe. Koliko pH...

Usjevi koji u posljednje vrijeme zauzimaju sve značajnije mjesto u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji su postrni i pokrovni usjevi. Riječ je o usjevima koji se siju između žetve glavnog usjeva i sjetve idućeg glavnog usjeva....

Glavno obilježje prošlogodišnje sjetve u kasno ljeto i ranu jesen bilo je suho stanje tla za obradu, a kao posljedica nedostatka oborina. Suša je započela već tijekom ljeta (lipanj, srpanj, kolovoz) kada su temperature zraka bile iznad, a količine oborina ispod višegodišnjeg prosjeka.

Za Mihaela Čolaka iz slatinskog prigradskog naselja Bakić nema dileme. Duhan je glavna kultura koju ne želi izgubiti i kojom se namjerava baviti u budućnosti jer zemlja u tom dijelu Slavonije najviše daje duhanskom...

Tlo je prirodna tvorevina ili rastresiti dio Zemljine kore, razvijeno u prostoru i vremenu pod utjecajem pedogenetskih procesa transformacije mineralne i organske tvari u različitim uvjetima litološke podloge – matičnog supstrata, reljefa, klime, živih organizama, vremena i utjecaja ljudske aktivnosti. Biljkama tlo služi kao izvor hraniva, vode, zraka, posredno topline, te kao medij za ukorjenjivanje. Tlo je temeljni resurs za proizvodnju hrane, zbog čega je prijeko potrebno poznavati svojstva tla da bi se ono moglo koristiti na trajno održivi način.

Koju agrotehničku mjeru odabrati i kad istu primijeniti kod uzgoja ratarskih usjeva? Zbog promjene vremenskih prilika posljednjih nekoliko godina ovo pitanje predstavlja veliki izazov poljoprivrednim proizvođačima u ostvarivanju stabilnih prinosa. Posljednjih petnaestak godina na području...

Sjetva ratarskih kultura se obavlja sijaćicama kojih ima različitih modela, a razlikuju se prema opremljenosti, pa tako postoje sijaćice koje su namijenjene za izravnu sjetvu u neobrađeno tlo ("no-till"), pa do onih koje siju...

I nakon dobrog nicanja različiti stresovi poput poplave, kasnog mraza ili tuče mogu znatno oštetiti ili u potpunosti uništiti kukuruz. Stoga svako polje treba pregledati i utvrditi ostvarene sklopove. U slučaju vrlo rijetkih sklopova treba donijeti odluku da li ili ne presijavati kukuruz.

Nakon izrazitog nedostatka oborina tijekom ožujka, oborine su tijekom travanja u nekim područjima ometale sjetvu jarih ratarskih kultura pa se sjetva odužila. A da bi sjeme počelo klijati, potrebna je vlaga. Svaka pojedina vrsta treba...

Klimatski uvjeti i sve dulji dani daju naslutiti kako nam uskoro slijedi intenzivan proljetni rast ozime pšenice i uljane repice. Da bi se povećao sadržaj dostupnih hraniva u tlu, koje će usjevi iskoristiti za...

Povratak prirodnom načinu gospodarenja, uporabom organskih gnojiva biljnog i životinjskog podrijetla, tlu vraća plodnost i biološku aktivnost. U ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji nije dopuštena uporaba kemijskih sintetičkih gnojiva, te se plodnost i biološka aktivnost tla održava i povećava maksimalnim korištenjem rotacije usjeva (plodoreda), uporabom različitih biljnih i životinjskih ostataka kao gnojiva, sjetvom leguminoza i zelenom gnojidbom, mljevenim stijenama koje sadrže neophodne mikroelemente ishrane i primjenom različitih biodinamičkih pripravaka.

ZEOMIN je anorganski poboljšivač tla namijenjen za učinkovitu i dugotrajnu neutralizaciju kiselosti, te poboljšanje fizikalno kemijskih osobina tla. U svom sastavu sadrži i zeolit pa je učinkovitost ovog proizvoda višestruko poboljšana.