Ratarstvo

Na kraju kalendarske godine vrijeme je za analizu postignutih rezultata u protekloj godini i planiranje aktivnosti za narednu vegetaciju. Cilj ovog članka upoznati je poljoprivredne proizvođače s propisima koji se odnose na dobre poljoprivredne...

Pred vratima je zasigurno jedna od najneobičnijih situacija po pitanju sjetve najraširenije naše kulture na oranicama. Naravno radi se o kukuruzu, a ono što konstataciju iz prve rečenice ovoga teksta potvrđuje jesu sljedeće činjenice: trenutno...

Prihrana strnih žitarica na početku vlatanja jako utječe na formiranje glavne komponente prinosa, a to je broj produktivnih vlati odnosno klasova u žetvi. Normalno razvijeni usjevi ozimih žitarica u rano proljeće nalaze se u fenofazi punog busanja kad imaju više formiranih izboja u busu. Prijelaz usjeva ozimih žitarica u vlatanje uvjetovan je svršetkom fotoperioda odnosno prekidom busanja. Samu pojavu početka vlatanja nije moguće točno predvidjeti, budući da ovisi o datumu sjetve u jesen i o vremenskim prilikama tijekom vegetacije, a također jako ovisi i o vrsti, odnosno uzgajanoj sorti. Općenito se može reći za određenu sortu da kasnija sjetva i niže temperature, te oblačnije vrijeme, odgađaju pojavu vlatanja u proljeće.

Moguća je obrada tla u dva sloja u jednom prohodu, bez mijenjanja položaja slojeva tla. Za tu namjenu bavarska tvrtka Gassner razvila je plug. Njime se rješavaju brojna pitanja – kako unijeti stajsko gnojivo u tlo (a da pobjegne što manje amonijaka), kako rasporediti mineralna gnojiva po dubini, te kako zaorati žetvene biljne ostatke i korove.

Tlo je prirodna tvorevina ili rastresiti dio Zemljine kore, razvijeno u prostoru i vremenu pod utjecajem pedogenetskih procesa transformacije mineralne i organske tvari u različitim uvjetima litološke podloge – matičnog supstrata, reljefa, klime, živih organizama, vremena i utjecaja ljudske aktivnosti. Biljkama tlo služi kao izvor hraniva, vode, zraka, posredno topline, te kao medij za ukorjenjivanje. Tlo je temeljni resurs za proizvodnju hrane, zbog čega je prijeko potrebno poznavati svojstva tla da bi se ono moglo koristiti na trajno održivi način.

Nedostatak oborina tijekom proljetnog razdoblja nastavio se i u travnju, u vrijeme sjetve najzastupljenijih ratarskih vrsta. Koliko je tlo suho i do koje dubine ne ovisi samo o količini i rasporedu oborina i značajkama samog tla, nego...

Heljda (Fagopyrum esculentum Moench) botanički pripada porodici dvornika (Polygonaceae), ali se svrstava u žitarice zbog sličnosti u kemijskom sastavu ploda (zrna) i načinu korištenja. Radi relativno niskih prinosa u odnosu na žitarice, sjetva heljde je manje isplativa u glavnom roku sjetve. Budući da heljda ima kratku vegetaciju, može se sijati u naknadnom i postrnom roku sjetve.

Čovjek je od davnina shvatio kako je njegov život nemoguć bez ovladavanja postupcima primjene i pretvorbe energije. Za dobivanje topline i svjetlosti najprije su se koristila goriva dobivena izravno iz prirode, primjerice drvo i poljoprivredni ostaci, odnosno sve ono što danas poznajemo pod pojmom biomasa.

Pšenica je ratarska kultura i jedna od osnovnih kultura u ljudskoj prehrani. Budući da se dobro prilagođava klimi i tlu, ima puno vrsta, odlika i kultivara, može se uzgajati u gotovo cijelom svijetu.

Ukupna proizvodnja uljane repice u posljednjih pet godina (2001. - 2005.) u našoj državi kretala se od 22.000 do 32.000 tona, što je podmirivalo bilančne potrebe naših tvornica ulja za ovom sirovinom.

Kukuruz ima velike potrebe za hranivima, jer u kratkom vegetacijskom razdoblju stvara velike prinose organske tvari. Na srednje plodnim tlima, za optimalne prinose kukuruza, gnojidbom je potrebno osigurati 150-200 kg dušika (N), 100-150 kg...