Prema određenim procjenama novi urod žitarica na razini svjetske proizvodnje bit će prosječan. Novoj sjetvi, a time i žetvi prijete mnogi čimbenici. Procjene budućeg uroda, zasijanih površina, utjecaj agroklimatskih prilika te trenutna situacija u Ukrajini glavni su čimbenici u formiranju trenutnih i budućih cijena žitarica na svjetskom tržištu.
Špekulativne aktivnosti dovode do rasta cijena. Prema određenim informacijama otvoreni interesi i obujam trgovanja su u padu te je u narednom razdoblju moguće očekivati blagi pad cijena. No, to će ponajprije ovisiti o situaciji u Ukrajini.
Novi izazovi za poljoprivredu
Ruska invazija na Ukrajinu predstavlja nove izazove za poljoprivredu. Poremećeni lanci opskrbe, veliko povećanje cijena energenata i gnojiva dovest će do značajnih problema u poljoprivrednoj proizvodnji. Financijske sankcije Rusiji te onemogućavanje izvoza gnojiva u Europu dovodi do značajnog rasta cijena gnojiva. Rusija proizvodi oko 20 posto svjetske proizvodnje kalijevih gnojiva, a i značajnije količine dušičnih gnojiva. Cjelokupna situacija dovela je do rasta cijena. Ne očekuje se skoro vraćanje na uobičajenu cjenovnu razinu.
Kakvo je stanje na tržištu žitarica?
Nakon ruske invazije na Ukrajinu terminske burze žitaricama snažno su reagirale. Najviše terminske cijene pšenice na CBoT burzi (Chicago) bilježili smo 08.03.2022. g. Iznosila je 3,2987 kn/kg za termin isporuke u svibnju 2022. g. Na dan 18.03.2022. g. cijene pšenice bile su za 19 % niže. Na Euronext burzi najvišu cijenu pšenice od 3 kn/kg bilježili smo 07.03.2022. g.. Cijena na dan 18.03.2022.g. za termin isporuke u svibnju 2022.g. niža je za 8,7 %.
U odnosu na prošlu godinu cijene pšenice više su za oko 82 %, a u odnosu na cijene od prije dvije godine blizu 100 %. Na domaćem tržištu cijene pšenice uglavnom su iznad 2 kn/kg. U tjednu do 13.03.2022.g. veleprodajne cijene pšenice bile su do 2,74 kn/kg, uz prosječnu cijenu od 2,31 kn/kg, što je za 51 % više nego godinu ranije, a 78 % u odnosu na 2020.g.
Veleprodajne cijene pšenice su od početka godine porasle za 11,59 %. Kako Hrvatska ima dovoljno pšenice, a za sada se ne očekuje uvođenje nikakvih zabrana u izvozu, na formiranje cijene zasigurno će utjecati situacija na inozemnom tržištu. U posljednjih dvije do tri godine, uz dobru domaću proizvodnju pšenice i izvoz je sve značajniji.
Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u 2021. g. proizvela 963 tisuće tona pšenice. To je 13,3 % više nego godinu dana ranije s prosječnim prinosom pšenice od 6,7 tona po hektaru. To su unazad dvadeset godina najbolji ostvareni rezultati. Prema izračunu proizvodno potrošnih bilanci ukupne potrebe za pšenicom su na razini od oko 116 kg po glavi stanovniku.
U 2021. g. iz Hrvatske se izvezlo ukupno 501,5 tisuća tona merkantilne pšenice u vrijednosti od 114 milijuna eura. Prosječna izvozna cijena iznosila je 1,71 kn/kg, što je za 31 % više nego godinu ranije. U drugoj polovici 2021. g. izvezlo se 401,6 tisuća tona pšenice. To je za 4,41 % manje nego 2020. godine. Vrijednost izvoza iznosila je 91 milijuna eura. U Italiju se izvezlo 70 % ukupne izvezene merkantilne pšenice po prosječnoj cijeni od 1,74 kn/kg, zatim u BiH oko 12 % te u Sloveniju nešto manje od 8 %.
Proizvodnja kukuruza u 2021. g. iznosila je prema prvoj procjeni DZS-a 2,231 milijuna tona. To je za 8,2 % manje nego godinu ranije, a i prinos je bio za oko 7 % manji. U 2021. g. iz Hrvatske se izvezlo 926 tisuća tona kukuruza, što je za 22,6 % manje nego godinu ranije kad smo bilježili rekordno visoki izvoz. Tijekom zadnjeg kvartala 2021.g. izvezli smo 365 tisuća tona kukuruza. To je bilo za gotovo 40 % manje nego godinu ranije i to po prosječnoj cijeni od 1,73 kn/kg odnosno za 50 % većoj cijeni nego u 2020.g. Analizirajući mjesečne izvozne podatke, kukuruz se najviše izvozi nakon žetve i to u narednih pet mjeseci. Hrvatska najviše kukuruza izvozi u Italiju, nešto više od 70 % ukupnog izvoza. Oko 13 % ukupnog izvoza odnosi se na izvoz kukuruza u Sloveniju. Potom slijedi izvoza u Austriju i na Maltu.
Što se tiče trenutnih cijena kukuruza na domaćem su tržištu one su na rekordno visokim razinama. Veleprodajne cijene išle su i do 2,64 kn/kg. Prosječna je cijene u tjednu do 13.03.2022. g. iznosila 2,38 kn/kg što je u odnosu na prošlu godinu više za gotovo 60 %. I na terminskim burzama bilježe se rekordno visoke cijene. Na Euronext burzi cijena kukuruza je na dan 18.03.2022.g. iznosila 2,4566 kn/kg, a na CBoT burzi 2 kn/kg.
