Sastojci:

✦115 g omekšalog margarina

✦50 g smeđeg šećera

✦1 vanilin šećer

✦2 jaja

✦2 veće zrele banane

✦100 g jogurta

✦125 g oštrog brašna

✦70 g kokosovog brašna

✦2 g (na vrh noža) sode bikarbone

✦½ praška za pecivo

✦1 žličica cimeta

✦prstohvat soli

✦50 g sjeckanih pečenih badema

✦listići badema za posipanje

Priprema: Izmiksati omekšali margarin sa smeđim i vanilin šećerom, pa dodati jaja. Dodati vilicom izgnječene banane i jogurt te pomiješane suhe sastojke (brašno, kokosovo brašno, sodu bikarbonu, prašak za pecivo, cimet i sol) i izmiksati. Na kraju dodati sjeckane bademe i promiješati. Kalup za kruh obložiti papirom za pečenje i rasporediti smjesu. Na vrh posuti listiće badema i peći u zagrijanoj pećnici na 180 °C, 35 – 40 minuta dok ne porumeni. Provjeriti čačkalicom da li je pečeno. Ako čačkalica nakon što se ubode u sredinu kolača bude suha, kolač je pečen.

Recept iz knjige Moji brzi kolači

Prethodni članakKako ispravno gnojiti u ratarstvu?
Sljedeći članakGumeni kolač
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.